Kako ulazimo u drugi val inflacije, opet su se masovno počele po društvenim mrežama, ali i među pojedinim političarima, širiti teorije o tome kako je promjena valute, odnosno ukidanje kune i uvođenje eura, potaknula, pokrenula ili barem pojačala inflaciju.

Po stoti put - to nije točno. Ako ne vjerujete meni, onda vjerujte svojim očima. Na sljedećem grafu prikazano je kretanje godišnje stope indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj tijekom zadnjih pet godina.



Indeks potrošačkih cijena u RH - izvor: Trading Economics

Okomita narančasta crta na grafu prikazuje trenutak kad je ukinuta kuna i uveden euro. Kao što možemo jasno vidjeti, cijene su počele rasti godinu i pol dana prije uvođenja eura. Najbrži rast bio je početkom 2022. godine. Baš negdje u vrijeme kad je Hrvatska uvela euro, krajem 2022. i početkom 2023., inflacija je počela stagnirati.

Neki tvrde da je euro "pojačao inflaciju" zbog "zaokruživanja cijena". Međutim, zaokruživanje cijena je jednokratni događaj, a ne trajni proces. Inflacija je pojava koja traje. Da je zaokruživanje cijena imalo efekta na stopu inflacije, to bi se sigurno vidjelo na grafu u vidu naglog povećanja netom nakon uvođenja eura. Ali ni to se ne vidi na stopi inflacije koja se tijekom prošle dvije godine, skroz do studenog 2024., konstantno smanjivala.

Zaključno, promjena valute u Hrvatskoj nije imala nikakav značajniji utjecaj na stopu inflacije ili rast cijena. Inflacija je rezultat povećanja sume novca u odnosu na dobra i usluge, potpuno neovisno o valuti plaćanja.