Vlada je ove godine trebala racionalizirati zdravstvo - tako bar piše u Nacionalnom planu

"Ako se netko pita, pa što ta Lipa želi od vlade (ministarstva zdravlja), odgovor je sljedeći: ni više ni manje nego ono što je vlada sama rekla da će napraviti. Sve lijepo piše u Nacionalnom programu reformi za 2017.", napisao je Davor Huić, predsjednik udruge Lipa na Facebooku.

Zaista, u Nacionalnom programu reformi za 2017., koji je objavila Vlada RH u travnju, od str. 59 do str. 63 navedeni su ciljevi za ovu godinu pod naslovom "Smanjenje dugova u zdravstvu i održivost zdravstvenog sustava": funkcionalna integracija bolnica, povećanje učinkovitosti i kvalitete usluga u zdravstvu, razvoj i implementacija politike upravljanja ljudskim resursima, racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama, daljnja provedba strože kontrole propisivanja lijekova, objedinjenje javne nabave, informatizacija sustava, unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite palijativne skrbi i povećanje broja korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja.

U ovom planu spominje se dosta racionalizacija, povezivanje bolnica restrukturiranjem kako bi se smanjili troškovi. Spominje se apliciranje za EU fondove u okviru OP-a "Konkurentnost i kohezija" gdje se računa na bespovratna sredstva u iznosu 725,5 milijuna kuna. Međutim, nigdje se ne spominju nova oporezivanja kako bi se sustav mogao financirati.

"Mjere racionalizacije bolničkog sustava obuhvaćaju aktivnosti vezane uz povećanje prihoda i smanjenje rashoda bolnica. Budući da većina bolnica tijekom višegodišnjeg razdoblja posluje sa stalnim gubitkom i generira dugove, a izdaci za rad radnika u zdravstvu predstavljaju značajan rashod u poslovanju, nužno je pojačati kontrolu troškova, posebice izdataka za zaposlene i uspostaviti održiv i likvidan sustav financiranja zdravstva. Mjera kontrole izdataka za rad radnika u bolnicama obuhvaća prikupljanje ciljanih podataka kojima se stječe uvid u troškove zaposlenih. U okviru mjere predviđaju se aktivnosti koje obuhvaćaju reviziju dežurstava i pripravnosti, uvođenje smjenskog rada u bolnicama, odnosno djelatnostima gdje je to optimalno, preraspodjelu radnika unutar zdravstvene ustanove prema mogućnostima, ujednačavanje koeficijenata (za sve ustanove javne zdravstvene službe), praćenje učinkovitosti rada radnika. Svrha navedenog je bolje upravljanje ljudskim resursima, reorganizacije ustroja bolnica s novom sistematizacijom radnih mjesta, kontrola zapošljavanja odnosno smanjenje broja zaposlenih kroz odlazak u mirovinu/prekid radnog odnosa uz nezapošljavanje osim u iznimnim slučajevima imajući u vidu zadržavanje kvalitete zdravstvene zaštite. Cilj je smanjenje nepotrebnih rashoda, bolji sustav upravljanja što će dovesti do smanjenja troškova i rast učinkovitosti te posljedično uspostavu financijske stabilnost bolničkog zdravstvenog sustava.

Ostvarivanje dodatnih prihoda u bolnicama jedan je od preduvjeta za uspostavu financijski održivog sustava. Mjera obuhvaća pojačani sustav upravljanja naplatom potraživanja, unaprjeđenje procesa obračuna naplate zdravstvenih usluga pacijentima koji sami plaćaju, uvođenje dodatne kontrole obračuna zdravstvenih usluga prije slanja bolničkih računa pacijentima koji sami plaćaju. Nadalje, povećanje  prihoda  moguće  je  ostvariti  i  pružanjem  dodatnih  zdravstvenih  usluga  izvan  okvira obveznog  zdravstvenog  osiguranja  koji  uključuju  i  ponude  po  višim  cijenama  boljeg  smještaja (apartmanskog), povećanja obima davanja u zakup slobodnih prostora za uslužne djelatnosti izvan sustava zdravstva, kao i prodaja imovine bolnice izvan upotrebe. Cilj je povećati prihode bolnice izvan ugovora s HZZO-om te uspostava financijski stabilnog zdravstvenog sustava", stoji između ostalog u Vladinom planu za zdravstvo.

Sve je to u planu za ovu godinu, a većina navedenog (ako ne i sve) još nije provedeno. Umjesto toga, ministar zdravstva Milan Kujundžić najavljuje nove namete kako bi namaknuo 3 milijarde kuna koje nedostaju. Čini se da je sve lakše nego racionalizirati sustav i smanjiti troškove.