Prema podacima Europskom monitoring centra za lijekove i ovisnosti, među zemljama EU kanabis je najrasprostranjeniji u Češkoj - čak 45% među odraslim stanovništvom. Druga je Francuska s 38%, a Nizozemska je treća s 27%.



Hrvatska se nalazi u zlatnoj sredini s 18 posto rasprostranjenosti kanabisa među odraslima. Zanimljivo, najmanja rasprostranjenost marihuane među odraslima - samo 2% - je u zemljama istočne Europe; Litva, Rumunjska, Grčka i Mađarska.

Zabrana droga očito ne pali. Uporaba marihuane raste, ali raste i upotreba drugih droga:









U Hrvatskoj je među mladima rasprostranjenost amfetamina 2,3%, kokaina 1,6%, a MDMA 1,4 posto. Sve je to u okvirima prosjeka EU. Broj smrti uzrokovanih predoziranjem je prepolovljen od 2007. do 2015. godine, sa 117 na 54.

U Hrvatskoj godišnje bude kažnjeno oko 9.000 ljudi zbog zlouporabe droge, među kojima čak 70% zbog uporabe/posjedovanja, a ostalih 30% zbog distribucije i trgovine. Recimo, ovo je primjer za 2015.:


Izvor: EMCDDA

Kad je riječ o ovisnosti o inhalantima u školskoj dobi, tu je Hrvatska uvjerljivi prvak; čak 28 posto školske djece, što je daleko iznad europskog prosjeka. Druga je Latvija s 23%, a treća Slovenija s 20%.



Rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (European School Survey Project on Alcohol and Other drugs – ESPAD) predstavljeni su 2015. godine. Ovo se istraživanje među hrvatskim učenicima provodi od 1995. Za pet od osam ključnih varijabli, od kojih je jedna bila životna prevalencija kanabisa, prevalencijske stope hrvatskih učenika bile su znatno veće od ESPAD-ova prosjeka (ostalih 35 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju). Dostupni podaci pokazuju trend rasta konzumacije kanabisa između 2001. i 2015. među učenicima školske dobi.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Životna konzumacija novih psihoaktivnih tvari među ispitivanim učenicima u Hrvatskoj je također iznad prosjeka EU-a, dok je životna prevalencija drugih ilegalnih droga osim kanabisa bila na razini europskog prosjeka. Nadalje, rezultati istraživanja pokazuju kako hrvatski učenici imaju veću životnu prevalenciju konzumacije inhalanata i mjesečnu prevalenciju cigareta od prosjeka EU-a. Osim navedenog, mjesečna prevalencija konzumacije alkohola i prevalencija pijenja pet ili više pića tijekom jedne prigode, među hrvatskim ispitanicima također su bili iznad ESPAD-ova prosjeka.