Vezani članci:
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Koji je smisao školstva?
[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?
Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?
Kad ne funkcionira, daj još više istoga!
5 razloga zašto sam za vaučerizaciju školstva
Svi pričaju o ʼneodgojenim klincimaʼ, a što kada je nastavnik bully i sistem ga podržava?
Zašto #janisamfranjo
HRT dezinformira javnost: Udžbenici neće biti ʼbesplatniʼ nego skuplji!
Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Zašto je sezonski konobar na moru plaćen bolje od srednjoškolskog profesora?


Piše: Mario Nakić
13.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto je sezonski konobar na moru plaćen bolje od srednjoškolskog profesora?

Zašto je sezonski konobar na moru plaćen bolje od srednjoškolskog profesora?


Piše: Mario Nakić
13.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zoran Kojčić, filozof, autor i profesor u Dalju osvojio je simpatije svojih kolega u prosvjeti objavivši tvit koji je po meni zanimljiv na više razina jer pokazuje nedaće s kojima se mnogi suočavaju u tranzicijskom društvu, a Hrvatska je definitivno još uvijek u tranziciji prema tržišnoj ekonomiji. Evo što je napisao:

"Reći ću vam jednu stvar o obrazovanju u Hrvatskoj: i moj najgori učenik, kom je trebalo 6 godina da završi srednju, u sezoni na moru ima daleko veću plaću nego ja sa 7 godina staža u školi i dva magisterija."

Kad sam to vidio, prvo mi je palo na pamet da ga pitam zašto i on ne proba "zaraditi daleko veću plaću", kad to već toliko želi, i ne odradi sezonu na moru poput njegovog bivšeg učenika, kad je već tako lako? Možda misli ako ima magisterij da to ne smije raditi ili možda da ljudi s magisterijem ne bi trebali raditi takve poslove? Ja ne vidim nikakvog razloga, ako je nekome cilj preko ljeta zaraditi, da bez obzira na stručnu spremu proba odraditi sezonu na moru.

Kakve veze ima visina plaće sa stručnom spremom? Reći ćete: kako ne bi imala, pa zašto se onda ljudi uopće školuju? Ali to je pogrešno rezoniranje, naslijeđeno iz bivšeg sistema kad je postojala (doduše, nepisana) hijerarhija zanimanja. Pa su tako učitelji, liječnici i pravnici bili posebno cijenjeni i nikako nisu mogli manje zarađivati od, recimo, "običnih" zidara, konobara ili čistačica. Fakultetska diploma bila je jamac ne samo zaposlenja u struci, već i sigurne i dobre plaće, uvijek bolje od onih s nižom stručnom spremom.

No, vremena se mijenjaju i Hrvatska je, barem formalno, izašla iz tog sistema pa bismo trebali izaći i mi u našim umovima. Više nema centralnog komiteta koji određuje čiji rad je više, a čiji manje vrijedan. Cijene određuje tržišni zakon ponude i potražnje. U Americi danas neke od najvećih kompanija više uopće ne pitaju za stručnu spremu kandidata prilikom zapošljavanja (npr. Google, Bank of America, IBM, Apple...). Škola svakako može puno pomoći, ali privatni sektor razumije da se potrebna znanja mogu steći i na druge, često teže, načine osim formalnim obrazovanjem.

U državnoj službi je drugačije, pogotovo našoj, gdje je sustav vrijednosti i dalje na razini 1970-ih pa je ljudima iznutra čudno gledati one na tržištu kad uspiju zaraditi više od njih. Ali, pritom se ne pitaju koliko je taj konobar ili sobarica ili recepcionar morao/morala raditi i dokazivati se da bi zaradio toliku plaću. Prosvjetni radnik, koji je završio školu i dobio stalno zaposlenje u državnoj službi ne mora razmišljati o tome radi li dobro svoj posao i kakvi su rezultati njegovog rada, plaća mu je sigurna i posao praktički osiguran do mirovine. On je izabrao sigurnost umjesto rizika, a upravo rizik je taj koji donosi profit.

Na riziku počiva cijeli socio-ekonomski sustav zapadne civilizacije, jer da nema onih koji riskiraju vlastitu budućnost i egzistenciju, ni društvo ne bi išlo naprijed pa ne bi bilo ni plaća za one koji izaberu sigurnost poput prosvjetnih radnika. Ali baš radi toga, tržište je pravedno pa nagrađuje one koji pametno riskiraju. Taj Kojčićev bivši učenik je riskirao da neće dobro odraditi posao i da će ga poslodavac otpustiti nakon prvih mjesec dana, riskirao je i dokazao da mu vrijedi dovoljno da može zaraditi visoku plaću. Tog rizika u prosvjetnom radu nema. A moglo bi ga biti, recimo, da se promijeni obrazovni sustav i uvede vaučerizacija školstva, onda bi sposobniji prosvjetni djelatnici profitirali dokazujući se da vrijede više pa bi više i zaradili.

Ali ako spomenete vaučerizaciju tim istim prosvjetnim djelatnicima koji se žale da su slabo plaćeni, oni će vas u pravilu automatski odbiti. "O, ne, to nećemo!". Naravno, zato što su izabrali državnu službu koja im jamči sigurnost. Ali onda se nemojte žaliti što neki drugi ljudi, koji izaberu rizik na tržištu, zarade više čak i ako su slabije školovani od vas.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.