Vezani članci:
Kako znati jeste li konzervativac?
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla
Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara
Je li Jordan Peterson klasični liberal? Hayek je na to pitanje dao možda najbolji odgovor
Mladi u Hrvatskoj su konzervativniji od svojih roditelja, a žene žele više države
Dragi konzervativci, ne terorizira vas liberalizam nego vrijeme!
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Ugašen jedan od najboljih portala u SAD-u: Rare je učio konzervativce toleranciji
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Zašto se konzervativci boje znanosti?
Konzervativci žele nacionalizirati vaše tijelo
O lijevom i desnom licemjerju i zašto sam liberal
Što je liberalizam ikada učinio za nas?
Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma
Ludwig von Mises: Korijeni socijalnog liberalizma
Sve nijanse liberalizma
Tko je bio F. A. Hayek?
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Bruno Leoni i njegova kritika inflacije propisa danas su relevantniji no ikad
Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca
Adam Smith - utemeljitelj moderne ekonomije od kojeg učimo i danas
Klasični liberali, a ne ljevičari, bili su pioniri u borbi za LGBT prava
Goethe: Svi ga znaju kao književnika, a evo što je napravio u politici
Predsjednik koji je ograničio državu: Top 30 citata Thomasa Jeffersona
Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena
Šampion slobode: 10 najboljih citata Ludwiga von Misesa
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Novo na Liberalu:
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti
Istraživanje: Sloboda govora među top pitanjima koja brinu američke glasače
Mojmira otkrila zakon ponude i potražnje. Nije oduševljena
Vladina agencija se hvali: Hrvatska je prvak svijeta po broju beskorisnih parazita
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja

Zašto se razumni konzervativci pronalaze u klasičnom liberalizmu


Piše: Mario Nakić
26.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zašto se razumni konzervativci pronalaze u klasičnom liberalizmu


Piše: Mario Nakić
26.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Nedavno sam naletio na zanimljivu recenziju Misesove knjige "Liberalizam", i to na stranicama jedne američke konzervativne organizacije. Tekst je naslovljen "Learning to Love the Liberalism of Ludwig von Mises" (Učimo voljeti Misesov Liberalizam) gdje autor Alexander Salter ima samo lijepe riječi o ovom klasičnom djelu iz 1927. u kojem je veliki austrijski mislilac obradio nastanak i razvoj liberalne ideje u Europi kroz stoljeća te postavio definiciju liberalizma na temeljima slobode upravljanja privatnom imovinom.

Mises je u istoj knjizi kritizirao druge svjetonazore i sisteme iz toga vremena, kao što su socijalizam, konzervatizam, nacionalizam i fašizam, te je objašnjavao zašto je upravo liberalizam optimalni okvir za slobodno društvo, koji može zadovoljiti želje svakog čovjeka bez obzira na njegove osobne preferencije te dovesti do trajnog mira i prosperiteta.

Salter je u recenziji isprehvalio Misesove ideje te je ustvrdio kako "tradicionalni konzervativci u SAD-u mogu komotno biti ljubitelji Misesovog liberalizma". Napravio je jasnu distinkciju između, kako ga naziva, "Misesovog liberalizma" i modernog američkog liberalizma budući da danas u SAD-u liberalizam se smatra protutežom konzervatizmu dok je klasični liberalizam, kojem je pripadao i Mises, zapravo ono na čemu su osnivači SAD-a pisali Deklaraciju o neovisnosti i Ustav. To je ista pozicija koju konzervativci danas brane, tako da američki konzervatizam, iako nije ni približno identičan, zapravo je vrlo blizak klasičnom liberalizmu. U Europi su se ideje razvijale u drugom pravcu, gdje su liberalizam i konzervatizam bile suprotstavljene ideologije skroz do prošlog stoljeća i ekspanzije socijalizma.

U drugoj polovini prošlog stoljeća konzervativni političari, koji su lakše mogli svoj tradicionalni svjetonazor "prodati" biračima nego liberali (koji su zbog svog individualističkog pristupa uvijek imali problema s okupljanjem u jedinstvenu grupaciju), preuzimaju prijedloge liberalnih mislilaca za svoje ekonomske politike. Tako dobivamo Margaret Thatcher koja odlikuje Hayeka i Ronalda Reagana koji je jako cijenio Friedmana, a ekonomska politika klasičnog liberalizma ponovno, nakon skoro cijelog stoljeća, dobiva svoju primjenu u praksi. I danas mnogi konzervativni političari u svijetu (od Švicarske, Norveške i Irske do Novog Zelanda) preferiraju klasično liberalne ideje za ekonomsku politiku.

U današnjoj poziciji, kad imamo progresivne ljevičare i socijaliste koji nam preporučuju marksizam u ekonomiji ili, u najboljem slučaju, visoki stupanj državnog intervencionizma, kad imamo SJW "progresivce" koji traže što veća državna ograničenja slobode govora, gušenje vjerskih sloboda i postavljanje privilegiranih skupina koje će imati veća prava pred zakonom od drugih, kad je sve veći pritisak raznih interesnih grupacija na državni proračun, jasno je da su temelji obaju različitih svjetonazora - liberalizma i konzervatizma - ugroženi s iste strane. Stoga je sasvim normalno da diljem svijeta svjedočimo koalicijama umjerenih konzervativaca i liberala. Taj brak je iz interesa, ali ono što ću ja ovdje pokušati objasniti, to je ono što je Mises pisao u više navrata - klasični liberalizam je superioran nad svim ostalim ideologijama te može biti prirodni dom za razumne konzervativce.

Krenimo od početka. Što jedan građanin ili građanka konzervativnog svjetonazora može vidjeti privlačno u klasičnom liberalizmu?

Konzervatizam se temelji na tradiciji i polazi od pretpostavke da postoji jedan zajednički moralni zakon koji je nepromjenjiv kroz stoljeća. Klasični liberalizam polazi od pretpostavke da postoje "prirodna ljudska prava" (John Locke) koja su iznad svakog zakona i države te ih nijedna država, koja želi biti slobodna, ne smije svojim zakonima kršiti, već zakoni moraju biti isključivo u službi zaštite tih prirodnih ljudskih prava (Frederic Bastiat). Ta su temeljna ljudska prava, prema teoriji klasičnih liberala - život, sloboda i imovina. To znači da država mora štititi čovjeka od svake ugroze života, njegove slobodne volje i njegovog vlasništva. Nisu li to isti oni moralni zakoni o kojima konzervativci govore? Ja tvrdim da jesu. Ne smiješ nikoga ubiti, ne smiješ inicirati silu prema drugom čovjeku i ne smiješ krasti tuđe stvari. Moralni zakon konzervativne ideologije se savršeno uklapa u temelje liberalizma.

Konzervativci jako drže do obitelji. Liberalizam omogućava svakoj osobi da živi prema svojim uvjerenjima i željama, omogućuje i ljudima da se udružuju s kim žele i žive kako žele dok god ne prisiljavaju drugu osobu ni na što. Liberalizam je protiv svakog povlaštenog ili privilegiranog statusa, kao i protiv tendencija države da se miješa u odgoj djece. Liberalizam je za to da svaki roditelj ima pravo odgajati svoju djecu onako kako on misli da treba, u skladu sa svojim svjetonazorom.

Liberalni kapitalizam je ekonomski sustav koji je kroz povijest dokazao koliko je efikasan u širenju prosperiteta i borbi protiv siromaštva. Taj je sustav donio izbor ženama (i muškarcima) da danas mogu izabrati ostati kod kuće i posvetiti se djeci dok suprug (ili supruga) ganja poslovnu karijeru i zarađuje. Konzervativci to dobro shvaćaju i zato se slažu s liberalizmom po pitanju ekonomije, slobodno tržište je dobro za razvoj obitelji.

Konzervativci jako drže do vjere. Vjerske slobode su u samoj srži liberalizma. Svaki čovjek treba imati slobodu vjerovati u što god želi i prakticirati svoju vjeru te ga država ne smije prisiljavati da radi išta protiv svoje vjere ili savjesti.

Na slobodnom tržištu vlasnik trgovine ili lokala može izabrati da, recimo, nedjeljom ne radi i da se posveti taj dan obitelji i vjeri. Država ga ne može prisiliti što i koliko da radi. Isto tako, ako netko od njega traži da napravi nešto za događaj koji nije sukladan njegovoj vjeri, na slobodnom tržištu može odbiti učiniti bilo što.

Konzervativci su domoljubi. Ovo će možda iznenaditi neke, ali domoljublje je potpuno kompatibilno s liberalizmom. Mises je više puta naglašavao da su i liberali "pravi domoljubi" jer žele samo najbolje svojoj naciji. Liberali dobro shvaćaju osnovne ekonomske zakone pa nisu nacionalisti jer nacionalizam, pogotovo u ekonomiji, većem dijelu naroda ne donosi ništa dobro.

Domoljublje je ljubav prema vlastitoj domovini i ponos zbog njenih uspjeha. Nacionalizam je nešto drugo, on podrazumijeva privilegiranje jedne nacije u odnosu na drugu, što automatski znači diskriminaciju. Nacionalizam u ekonomiji znači postavljanje tarifa kao posebnih poreza na uvoznu robu kako bi se zaštitili domaći proizvodi. To je već protekcionizam. Iako namjera može biti dobra, rezultati su uvijek loši. Jedan dio nacije - proizvođači određenih proizvoda - bit će na dobitku, ali ostatak nacije će izgubiti jer će im se povećati cijene te će im pasti vrijednost plaće i njihovog rada. Isto tako, kod diskriminiranja stranaca da bi se zaštitio domaći radnik opet će cijenu na kraju platiti kupci. Dakle, opet imamo manji dio nacije koji nešto dobiva takvom politikom i veći dio nacije koji nešto gubi. Nacionalizam se jednostavno ne isplati i razumni konzervativci će to shvatiti jer razumiju osnove ekonomije i znaju da je slobodno tržište najefikasniji i najpravedniji ekonomski sustav.

Pitanja u kojima se konzervativci sigurno neće složiti s mojim osobnim stavovima, to su pitanja društvene prirode. Recimo, droge i prostitucija. Ono što ljudi pomisle, kad vide tekstove na Liberalu koji se tiču droge ili prostitucije, vjerojatno može biti: "Ovo su neki drogeraši ili makroi". Možda mi nećete vjerovati, ali ja se ne drogiram. U životu sam samo probao marihuanu od svih mogućih droga koje se nude na tržištu. Uopće me ne zanima više ništa od toga i ja ništa ne gubim zabranom. Mene zabrana smeta kao slobodoumnu osobu koja vjeruje da to treba biti izbor pojedinca. To znači, ne morate biti ljubitelji droga ili prostitucije da bi vam bilo jasno da to nije društveni nego osobni problem. A prisilno zadiranje u tuđi život nije baš prema moralnom zakonu na kojem konzervatizam počiva, zar ne?

Stoga vjerujem da razumni konzervativci ne podržavaju droge, prostituciju ni druga, po njima društveno neprihvatljiva ponašanja, ali vjerujem da ni oni ne žele da na svoj stav prisile druge putem države. Naravno, nitko ne bi trebao financirati liječenje narkomana osim samog narkomana te njegove obitelji i prijatelja, odnosno onih koji to svojevoljno žele i zato ni liberalizam ni konzervatizam nisu kompatibilni s ovakvim zdravstvom kakvo mi u Hrvatskoj imamo.

Konzervativci u svijetu obično nisu ljubitelji LGBT osoba iako u SAD-u već sada skoro 50% članova i simpatizera konzervativne Republikanske stranke nema ništa protiv gay braka. Otprilike isti postotak Republikanaca nema ništa protiv legalizacije marihuane, a to sve će se još promijeniti nabolje kako godine idu. Vjerujem da će i sve više hrvatskih konzervativaca shvatiti da su to osobne stvari, a ne društveni problemi.

Ja vjerujem da razumni konzervativci nemaju ništa protiv LGBT osoba i da im je svejedno tko će se s kim oženiti, njima više smeta agresivni aktivizam i borba za privilegije. Tu smo opet na istoj strani jer liberalizam ne selektira ljude ni po kojem ključu i svi pred zakonom trebaju biti isti.

Socijalna pomoć treba biti na dobrovoljnoj bazi. Konzervatizam voli pomaganje ljudima, osobno ili putem crkve i udruga, a i to je kompatibilno s politikom liberalizma po kojoj svatko treba svojevoljno odlučivati kako će trošiti svoj novac.

Što se tiče migracija stanovništva, konzervativci strahuju da će imigranti promijeniti njihovu kulturu i običaje. Taj je strah opravdan kad dođe do masovne i nekontrolirane imigracije u državu koja ima glomaznu socijalnu mrežu. Liberali priznaju ljudima pravo na migraciju i slobodu kretanja, ali jasno je da svaka nacija ima pravo odrediti neke osnovne uvjete i kontrolu kako bi u zemlju ulazili isključivo oni s dobrim namjerama. Klasični liberali su o tome puno pisali, a njihov je stav da je najbolja kontrola kad smanjiš socijalnu državu jer onda će dolaziti samo oni koji imaju namjeru raditi, a takvi će se lako prilagoditi novoj okolini i društvu. Migracije su nužne radi ekonomskog rasta i prosperiteta te one, ako nisu masovne u kratkom roku, neće imati negativnog utjecaja na kulturu društva, čak štoviše, kulture se mogu oplemeniti. I razumni konzervativci, koji shvaćaju osnove ekonomije, moći će i to shvatiti.

Konzervativcima je nacionalna obrana jako bitna. Klasični liberalizam ne negira pitanje sigurnosti građana te je obrana jedna od rijetkih funkcija koje svaka država mora imati. Liberali smatraju da vojska mora biti jaka i dobrovoljna, a ne obavezna. Kad je dobrovoljna, onda je i efikasnija, a to će razumni konzervativci moći shvatiti.

Sve u svemu, mislim da mnogi konzervativci mogu sebe naći upravo u klasičnom liberalizmu. Ovo je jedna tolerantna platforma koja zaista može zadovoljiti ljude s različitim preferencijama i težnjama, od razumnih socijaldemokrata (o njima ću u jednom od sljedećih tekstova) do razumnih konzervativaca. Klasični liberalizam je glas zdravog razuma, a cilj mu je da što veći broj ljudi ima što veći izbor i mogućnosti postati što želi.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.