Vezani članci:
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...
Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?
Što bi se dogodilo da Sabor nije intervenirao u CHF kredite?
Porez na banke - dobra ili loša ideja?
Aktivist Živog zida se uspoređuje s Hitlerom: 'Hitler je bio borac protiv bankarskog sustava'
N1 očajnički pokušava zastrašiti građane. Bakić ih pokopao
Akademska titula nije pretplata na istinu
Bakić obilježava 5. godišnjicu IRIM-a: ʼEdukacija je najveći izjednačavač prilikaʼ
Liberali žele Bakića za predsjednika, ali Bakić ne želi (još) u politiku. Evo koga će podržati...
[ANKETA] Tražimo liberalnog kandidata za predsjednika RH
Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost
Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?
Varteks nekad i sada
Izaberite Liberala godine! (2. dio - novinari i influenceri)
Nema pljačke, pronevjere, krvi, prostakluka ni kukanja. Dakle, nije zanimljivo...
Bakićeve udruge pobijedile na natječaju - profesionalni NGO-ovci na aparatima
Hrvatska sad ima nešto zajedničko sa Singapurom
Zašto Pupovčeve 'Novosti' napadaju Nenada Bakića do samoponiženja?
Novosti priznaju da objavljuju netočne i neistinite informacije
Hrvatska - zemlja u kojoj je zavist vrlina, a filantropija grijeh
Novosti opet 'u ništa': Evo što im je odgovorio direktor Zaklade Micro:bit
Roboti su krivi za višak učitelja. Bakić, roboti i neoliberali!
Ovaj lik nam 27 godina prodaje maglu. Sad je zaključio da nam ne treba STEM nego lingvistika
U moru sivila i ludila, ova dobra vijest je mnogima promakla
Odgovor na omiljeno pitanje marksističkih novinara o našim protržišnim poduzetnicima
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Nenad Bakić je trn u oku i crvenima i crnima kao živi dokaz da kapitalizam funkcionira
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

'Banke prepune novca, a plasiraju ga državi'


Piše:
Izvor: Eclectica.hr
5.10.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

'Banke prepune novca, a plasiraju ga državi'


Piše:
Izvor: Eclectica.hr
5.10.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Banke mogu značajno popraviti svoje politike i time stvoriti veću vrijednost svojim dioničarima i društvu, ali trebaju ‘pomoć’ države; ovo je veliki potencijal za povećavanje gospodarskog rasta", piše poznati hrvatski investitor Nenad Bakić u novom tekstu na svome blogu.

Bakić je u svojoj analizi zbirne bilance banaka i štedionica za kolovoz komentirao neke uočene trendove.

"Najprije, neto štednja građana je opet značajno porasla, prvenstveno zbog porasta depozita, ali i razduživanja. Ukupna štednja građana je tako po prvi put u povijesti premašila 190 milijardi kuna iako raste malo sporije zbog nižih kamata. A neto štednja – štednja manje krediti – je na uvjerljivo rekordnih 74 milijarde te raste po godišnjoj stopi od oko 20%", piše Bakić.

"Uočimo jako važnu stvar: smanjivanje inozemne pasive. To znači da banke vraćaju novac u inozemstvo, uglavnom majkama. Ovako snažno vraćanje znači da banke imaju višak depozita, odnosno nemaju ih, ili misle da nemaju, kamo plasirati. Najvažniji i lako uočljiv trend je porast plasmana (općoj) državi, te pad kreditiranje realnog sektora! Pitanje je zašto padaju krediti realnom sektoru. Istovremeno, padaju i kamate za nove kredite realnom sektoru, te su možda i prvi puta u povijesti za kredite s valutnom klauzulom manji od 4%. To su sada već prilično dobre (niske) kamate, a pale su i više nego kamate na depozite stanovništva. Smatram da je samo je jedno objašnjenje ovoga, naime bijeg banaka u ‘kvalitetu’. Što znači da banke pokušavaju zadržati bolje klijente snižavanjem kamate, a još značajno ne šire kreditnu bazu s ostalima, ne preuzimaju rizike. A i ne treba im: sjajno žive od kreditiranje državi. Koliko sjajno?"

"Za ilustraciju pogledajmo njihove ‘specijalne postrojbe’, društva za upravljanje prisilnim mirovinskim fondovima. Kao što je poznato, ona su za vrijeme prethodne Vlade poduplale izloženost državnim obveznicama sa 26,5 na 53 milijardi kuna, te dosegli skoro 75% cijele imovine fondova. Smatram da je upravo to bio ključni element financijskog krpanja proračuna, koji je omogućio pdouživanje anti-reformske politike. Smiješni izgovori koje smo čuli od nekih upravitelja tih fondova o tolikoj izloženosti državnim obveznicama pokazuju da je istina drugdje nego su govorili, a znakovite su tu i izjave nekih bankara da su banke bile dostigle svoje limite u kreditiranju države."

"Pitanje je da li je glavni problem u bankama. Rekao bih da nije. One se oporutno ponašaju prema stanju u državi, a manjim dijelom je njihova ‘krivnja’ depresivni i anti-rizični mentalitet. Stanje u državi je naime takvo da ‘debela mama’ traži i može preuzeti sve više i više. Imamo tustu, a ne vižljastu državu, njen deficit je velik i glavni je uzrok ovakvog oportunog ponašanja banaka koje prepakiravaju štednju građana u kredite državi, direktno, a i njihova društva za upravljanje prisilnim mirovinskim fondovima indirektno. Znači, glavni generator ovakvog stanja je držani deficit, koji osima što nam troši resurse, deformira financijski sektor (pa kako vidimo gore, onda i realni) i dolijeva vatru na našu ‘nizozemsku bolest’. A propos, što se tiče HNB. Nizozemska bolest koju već imamo znači da se HNB jedva bori da obuzda rast kune, a ne da ‘namjerno ojačava kunu kako bi pogodovala uvoznicima’, pa to je elementarno."

"Ovdje je jako dobra vijest da nam deficit pada (manje prilika za banke da plasiraju kredite), štoviše već imamo primarni suficit! I još bolja vijest čini se vrlo ozbiljan i vjerodostajan pristup (ove, a nadamo se i buduće), naročito ministra financija oko obuzdavanja deficita. Sjetite se samo kako je ispravno odbio izdati obveznice po velikoj stopi u Londonu (uz paničarenje i katastrofizam naših medija)."

"A koji je problem s bankama? Banke su po naravi konzervativne institucije, i dobro je da je tako. Međutim, isto tako je istina da su banke kroz krizu prošle daleko bolje nego realni sektor i građani, kako je to moguće ako igra ipak nije malo naklonjena njima? Ali taj relativno lagodni uspjeh ih je uljuljkao i one su se sada previše orijentirale obrani od rizika, umjesto kvalitetnog preuzimanju rizika. Znam da vam možda ne zvuči tako, ali jedna od glavnih (ili glavna) funkcija banaka je preuzimanje, procesiranje, transformacija rizika. Banke još nisu shvatile da je rast gospodarstva prilično velik i robustan. Trebalo bi im pomoći da to razumiju, te počnu preuzimati racionalne rizike, više kreditirati gospodarstvo. U tome se krije još povelika rezerva za gospodarski rast", piše Bakić.

Bakićevu analizu u cijelosti, uz priložene grafikone, pročitajte na njegovom blogu Eclectica.hr.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.