Vezani članci:
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Argentina je na sigurnom putu da postane nova Venezuela
Argentinac promijenio rod da bi otišao ranije u mirovinu
Argentini se ukazalo svjetlo na kraju dugog tunela - zahvaljujući ovom čovjeku
Brazilke i Argentinke traže pravo da sunčaju grudi u javnosti
Novo na Liberalu:
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit

100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?


Piše: Mario Nakić
Photo: Facebook
27.3.2024.

100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?

100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?


Piše: Mario Nakić
Photo: Facebook
27.3.2024.

Prošlo je više od 100 dana otkako je Javier Milei, donedavni politički autsajder, preuzeo funkciju predsjednika Argentine. Njegova pobjeda na izborima krajem prošle godine izazvala je priličnu buru u svjetskoj javnosti, s obzirom da je riječ o vrlo kontroverznoj javnoj ličnosti.

Podsjetimo, Milei se do prije godinu dana uopće nije bavio politikom. Međutim, argentinskoj javnosti je bio poznat kao ekonomist, gorljivi zagovornik austrijske škole ekonomske misli, te radijski i TV voditelj. Kad je ušao u utrku za predsjednika, to je bilo u trenutku kad je Argentina već bila duboko u teškoj ekonomskoj krizi izazvanoj nizom katastrofalnih političkih odluka njegovih prethodnika. Milei je obećao radikalni zaokret od svih prethodnika - optuživši socijalističku tradiciju vodećih argentinskih političara za krizu u zemlji.

Poznat je po tome da je na predizborne skupove dolazio s motornom pilom kako bi ilustrativno pokazao kakve će rezove u državi napraviti. Iako se njegovu kampanju može nazvati populističkom - jer se borio za glasove optužujući "elite" - on je zapravo od početka bio potpuno transparentan u pogledu planova što će s državom i društvom napraviti. Najavio je da će prepoloviti broj ministarstava i državnih službenika, da će ukinuti sve subvencije privatnom sektoru, da će ukinuti ili privatizirati mnoge državne firme, čak je najavljivao i "dolarizaciju" - ukidanje vlastite valute i prelazak na dolar.

S takvim je obećanjima ostvario stvarno zavidan rezultat osvojivši najviše glasova u povijesti argentinskih izbora. Sto dana od preuzimanja vlasti, vrijeme je da vidimo koliko i što je dosad učinio.

Prvo, trebamo uzeti u obzir kakve su ovlasti predsjednika u Argentini. To je polupredsjednički sistem - predsjednik imenuje ministre u svojoj vladi, ali za sve bitne odluke treba podršku oba doma parlamenta. U parlamentu njegova mlada stranka gotovo da ne postoji - ima tek oko 15% zastupnika. Sve ostale stranke mu nisu prijatelji i dijele se na one koje su spremne pregovarati o njegovim politikama i one koje uopće ne žele razgovarati. Milei je proteklih 100 dana potrošio jako puno vremena i energije na pregovore s onima prvima, ali bezuspješno. Morat će na kraju napraviti kompromise u svojim politikama koje ne idu na ruku političarima koji već imaju kreirane baze u ovakvom sustavu. Mileijev cilj je srušiti kompletan sustav kako bi se mogao izgraditi novi na boljim temeljima, a tim strankama to nije u interesu.

Pokušao je izbjeći parlament na način da je proglasio izvanredno stanje u zemlji. U izvanrednom stanju predsjednik može dekretom donositi krizne zakone pa je on pokušao jednim dekretom obuhvatiti više od 10.000 propisa - od deregulacije trgovine i gospodarstva, preko privatizacije državnih poduzeća do kompletne reforme sustava. Međutim, oba doma parlamenta su potom poništila njegovu odluku o izvanrednom stanju i tako njegov paket zakona nije stupio na snagu. Naime, prema argentinskom ustavu, predsjednikovu odluku o izvanrednom stanju parlament može poništiti samo ako oba doma većinski izglasaju da nema potrebe za izvanrednim stanjem u zemlji, što su oni i učinili.

Nakon toga, Milei je odgovornost za stanje u zemlji u potpunosti prebacio na svoje političke protivnike, optuživši ih da "koče reforme i ne dopuštaju izvršavanje volje narodne većine iskazane na predsjedničkim izborima".

Napravio je samo one stvari koje po ustavu njegova vlada može učiniti bez odobrenja parlamenta - ukinuo je vladine pomoći pokrajinama, što je jako razljutilo pokrajinske guvernere, ukinuo je Vladine subvencije privatnom sektoru, ukinuo je nekoliko Vladinih agencija i tvrtki te prepolovio broj ministarstava što je dovelo do otpuštanja velikog broja vladinih službenika. Gotovo da nema dana kad u Buenos Airesu nisu neki prosvjedi protiv Mileijeve vlade - prosvjeduju najčešće sindikalisti i oporba.

Međutim, za bilo kakve radikalnije promjene, za koje su građani glasali i koje su prijeko potrebne da bi zemlja izašla iz krize, Milei će morati pričekati parlamentarne izbore koji su na rasporedu sljedeće godine. Prema anketama, njegovu politiku trenutno podržava oko dvije trećine građana, što je čak više nego na izborima prije 4 mjeseca. To je snažan udarac za oporbu koja mu se žilavo protivi. Pitanje je samo hoće li podrška Mileiju izdržati do parlamentarnih izbora ili će građani dotad izgubiti povjerenje u promjene. Milei uvjerava javnost da su "kočničari" krivi za sve i da se ništa neće promijeniti dok ih ne izbace iz parlamenta. Ako nagodinu njegova stranka uspije osvojiti većinu u oba doma, onda će imati slobodan put za sve reforme.

U međuvremenu, moram priznati da me pomalo čudi što je izostao veći prezir medija prema njemu i njegovoj politici. Održao je govor u Davosu gdje je napao današnje svjetske vođe da "vode svijet u socijalizam", za što je osvojio aplauz i dobio vrlo pozitivne komentare u medijima koji inače preziru bilo kakav otpor ljevici. To me jako iznenadilo, to je nešto novo. Također, nedavno je Reuters (pa onda za njim i mnogi drugi) objavio kako se pod Mileijem Argentina oporavlja jer je "inflacija na mjesečnoj razini u veljači bila niža nego u siječnju". Mogli su isto tako napisati i da je Milei luzer jer inflacija na godišnjoj razini i dalje raste k'o luda, ali nisu. Izabrali su pozitivan narativ. To je indikativno.

Mora se postaviti logično pitanje - zašto novinari koji inače jako vole SJW političare i socijalizam, odjednom ovako pozitivno pišu o nekome tko je sušta suprotnost svemu za što se oni zalažu? Je li Milei uspio šarmirati i njih ili čekaju neki njegov veći gaf, možda čekaju da prođe dulje vrijeme da ga mogu nagaziti jer je zemlja i dalje u rasulu. Ne znam, ali očekivao sam drvlje i kamenje, a ono - prilično fer izvještaji bez pretjeranog ideološki motiviranog pljuvanja. Kao da je u njegovom slučaju odjednom proradila novinarska savjest.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.