Portal Index.hr je objavio članak o rezovima zapošljavanja u javnom sektoru u Argentini koje provodi predsjednik Javier Milei. Članak na Indexu potpisuje anonimni autor nazvan Index Vijesti pa ga moramo pripisati glavnoj urednici Andreji Hudiki.

U članku se obrađuje tema otpuštanja radnika u javnom sektoru i navodi kako je argentinski predsjednik, koji je početkom 2024. godine stupio na dužnost, dosad otpustio 48.000 radnika u vladi i državnim poduzećima te da će se njegova politika "motorne pile" nastaviti i u ovoj godini daljnjim rezovima i otpuštanjima.

Tome se, dakako, protive sindikati javnih službenika koji redovito organiziraju prosvjede u svim većim argentinskim gradovima. Članak na Indexu je informativan i korektan skoro do kraja - kad su morali ubaciti par dezinformacija:

"Milei je došao na vlast s obećanjem da će popraviti dugogodišnju kriznu argentinsku ekonomiju smanjenjem javne potrošnje i deregulacijom. Prošle godine zemlja je zabilježila prvi proračunski višak u desetljeću, a divlja inflacija znatno je pala, no kupovna moć, zaposlenost i potrošnja su pale."

Istina je da je zemlja zabilježila prvi proračunski višak u desetljeću i da je inflacija znatno pala (s 297 posto na 47 posto na godišnjoj razini), ali netočno je da su pale kupovna moć, zaposlenost i potrošnja.

Hudika se nije potrudila dokazati išta od svojih tvrdnji niti provjeriti gluposti koje piše jer da je, brzo i lako bi se uvjerila u njihovu netočnost.

Krenimo od potrošnje. Pretpostavljam da se misli na osobnu potrošnju građana, a ne državnu. Osobna potrošnja u Argentini je za vrijeme Mileijeve vlade porasla. Prema podacima CEIC-ja, privatna potrošnja Argentinaca je u rujnu prošle godine (zadnji dostupni podaci) porasla 34 posto u odnosu na siječanj kad je Milei preuzeo dužnost. To je ogroman rast osobne potrošnje građana pa bi zanimljivo bilo vidjeti otkud je urednica Indexa zaključila da je osobna potrošnja smanjena.

Idemo dalje - zaposlenost. I ovo je vrlo lako provjeriti. Na kraju 2024. (zadnji dostupni podaci) stopa nezaposlenosti u Argentini je pala na 6,4 posto, stopa zaposlenosti porasla na 45,7%, a stopa participacije radne snage dosegla rekordnih 48,8 posto (izvor: Trading Economics).

I na kraju kupovna moć. Ona bi se mogla mjeriti na više različitih načina, a čini mi se da Hudika ne zna nijedan. Uzmimo onaj najočitiji - BDP po stanovniku PPP ili prilagođen kupovnoj moći, koji je u 2024. povećan na 27,8 tisuća američkih dolara u odnosu na 27,1 tisuću prethodne godine (izvor).

Riječ je, dakle, o vrlo lako provjerljivim informacijama. Ne razumijem zašto urednici hrvatskih portala imaju toliku potrebu izmišljati svoje podatke samo da bi doveli čitatelje u zabludu i prikazali stvari onakvima kakve oni žele da budu umjesto onakvima kakve jesu u stvarnosti.