Kada je ekonomist Javier Milei pobijedio na argentinskim predsjedničkim izborima 2023. godine, međunarodni mediji prikazali su njegovu pobjedu u svjetlu rastućeg američkog populističkog pokreta. "Tko je Javier Milei?", pitao je The Guardian. Opisujući ga kao "novog krajnje desnog predsjednika" zemlje, publikacija ga je usporedila s "njegovim kolegama desničarskim populistima Donaldom Trumpom i [brazilskim] Jairom Bolsonarom".

PBS je napisao da je Milei "vatreni novi zakonodavac prve godine gurnuo zemlju u nepoznato u pogledu toga koliko će njegove politike biti ekstremne, nakon kampanje u kojoj je mahao motornom pilom kako bi simbolično prikazao smanjenje države". Članak je također napravio obavezne usporedbe s Trumpom.

Svaki novi predsjednik donosi neizvjesnost, ali Mileijeva politika slobodnog tržišta svakako je bila unaprijed poznata. Osim što je privlačan onima koji vole kršenje normi, Mileijev pristup je daleko drugačiji od Trumpovog. Milei je obećao protržišne reforme kako bi poništio desetljeća populističkog perónizma - etatističke ideologije koja je zarazila argentinsku politiku otkako je Juan Domingo Perón pobijedio na predsjedničkim izborima 1946. Njegov autoritarni pristup dominirao je politikom zemlje već 80 godina, a Milei je pobijedio perónističke protivnike, piše Steven Greenhut u kolumni za The Orange County Register, a prenio ga je portal Reason.

Suprotno Mileiju, ističe Greenhut, Trump se suprotstavlja tradicionalnoj američkoj protržišnoj politici i slobodnoj trgovini. Sebe predstavlja kao moćnog karizmatskog vođu, federalnu vladu uranja duboko u gospodarstvo i širi doseg policijskih i vojnih snaga unutar SAD-a. Poput Perona, on to radi u ime "radničke klase". Američki državni ured je jednom opisao argentinski peronizam kao "nejasan koncept socijalne pravde u nekim aspektima sličniji religiji nego političkom pokretu", što se čini vrlo slično kao MAGA.

Perónizam je otvorenije ljevičarski od trumpizma, ali MAGA-ine "desničarske" politike ponekad se čine nerazlučivima od ljevičarskih. Argentinski populistički pokret bio je uspješan u jednoj stvari: pretvorio je jednu od najbogatijih zemalja svijeta u siromašnu zemlju. Amerikanci Argentinu smatraju mračnom nacijom trećeg svijeta. Ali kako objašnjava ekonomist Dan Mitchell, Argentina je bila deseta najbogatija nacija na svijetu kada je Perón preuzeo vlast. U prvoj polovini 20. stoljeća Argentina se često smatrala europskom nacijom koja se slučajno nalazila u Latinskoj Americi.

Razmotrimo ove brojke Instituta Cato: "Milei je naslijedio zemlju koja je 2023. patila od inflacije veće od 200%, siromaštva od 40%, fiskalnog i kvazi-fiskalnog deficita od 15% BDP-a, ogromnog i rastućeg javnog duga, bankrotirane središnje banke i gospodarstva koje se smanjuje." Pogledajmo stoga kako se Milei snalazi i usporedimo to s Trumpovom republikanskom administracijom u SAD-u.

Milei je, prema Catu, prepolovio broj vladinih agencija, otpustio 37.000 javnih službenika i proveo 672 regulatorne reforme. U Americi je Elon Musk doista hodao po pozornici s motornom pilom, ali njegov DOGE (Ured za učinkovitost vlade) proveo je samo 5% obećanih ušteda. Dok se Milei više usredotočio na dobro promišljene, stvarne rezove i reforme, Trumpova administracija uglavnom se usredotočila na odnose s javnošću. DOGE je bila lijepa ideja koja je glupo provedena.

Milei je zapravo obuzdao veličinu argentinske vlade. Pod Trumpom, "bruto nacionalni dug američke vlade popeo se na preko 37 bilijuna dolara, rekordnu prekretnicu koja naglašava brzi rast američkih fiskalnih obveza i rastući troškovni pritisak na porezne obveznike", prema izvješću u Newsweeku.

Najveća razlika između Mileijevog i Trumpovog pokreta uključuje međunarodnu trgovinu. Kao pravi pobornik slobodnog tržišta, Milei razumije da povećana trgovina donosi prosperitet, a carine su porezi koje plaćaju potrošači nacije. "[Argentinska] vlada smanjila je ili ukinula razne trgovinske propise, poput uvoznih dozvola za uređaje i odjeću, mandata 'Kupujte argentinsko' i nacionalističkih zahtjeva za opskrbu robom, ograničenja komercijalnih zrakoplovnih kompanija i strogih ograničenja uvoza namijenjenog osobnoj upotrebi", prema izvješću Cato instituta.

Milei otvara argentinsko gospodarstvo, dok Trump zatvara američko i centrira moć u svom toru, dok dijeli ograničenja i usluge. Milei čini svoje gospodarstvo predvidljivim dok Trump američko temelji na svojim hirovima. Kako se američki predsjednik duboko miješa u privatno gospodarstvo, naša slobodna tržišta pretvaraju se u "državni kapitalizam, hibrid između socijalizma i kapitalizma u kojem država vodi odluke nominalno privatnih poduzeća", objasnio je Greg Ip iz Wall Street Journala koji vidi trumpizam kao "kineski pristup gospodarskoj politici".

Greenhut zaključuje kako Trump i Milei obojica imaju "čudnu, lošu frizuru", ali tu svaka sličnost prestaje.