Vezani članci:
Slučaj Assange podijelio javnost: Obje strane imaju loše i pogrešne argumente
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Strah od slobode govora
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Hoće li Muskovo preuzimanje Twittera obuzdati težnje prema cenzuri na Zapadu?
Kako znati jeste li konzervativac?
Prijetvorna briga za građanske slobode u Rusiji otkriva dvostruke kriterije u medijima
Ne podržavam ʼmoliteljeʼ pred bolnicama, ali njihova zabrana ne bi pomogla nikome
Treba li država kažnjavati ljude koji negiraju genocid?
Kako je Inzko stvorio realne uvjete za raspad BiH
Vatra u prepunom kazalištu
Zašto se medijske korporacije zalažu za cenzuru na Facebooku?
Larry Flynt - čovjek koji je, pomičući granice, učinio svijet slobodnijim
HDZ i partneri novim zakonom ukidaju slobodu govora na internetu
Trump, društvene mreže, konzervativci i sloboda govora
Govor mržnje i Popperov paradoks tolerancije
Plenkovićeva prijetnja slobodi političkog govora
Povijesna presuda Ustavnog suda RH: ʼSloboda govora se odnosi i na ideje koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemirujuʼ
Je li moguća sloboda govora bez slobode izražavanja mržnje?
Facebook vs. Twitter: Dva suprotstavljena rješenja za problem političkog oglašavanja
Jedan jako zbunjeni kolumnist Telegrama tvrdi da je sloboda govora ekstremizam
Ljudi moraju naučiti da njihove vrijednosti mogu biti povrijeđene
Lijevi mediji su za slobodu govora i pluralizam samo kad treba braniti ljevičare
U slobodnom društvu ne smije biti zabranjenih pitanja
Što je gore: Reklama za Erste banku ili inicijativa da se zabrani?
Hrvatski sud potvrdio: Govor mržnje je sloboda govora
Irci idu na referendum o dekriminalizaciji pobačaja i svetogrđa
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

ʼNe branim svoje neistomišljenike i njihove stavove nego princip slobode i jednakostiʼ


Piše: Mario Nakić
Photo: Youtube
29.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

ʼNe branim svoje neistomišljenike i njihove stavove nego princip slobode i jednakostiʼ

ʼNe branim svoje neistomišljenike i njihove stavove nego princip slobode i jednakostiʼ


Piše: Mario Nakić
Photo: Youtube
29.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nadine Strossen, bivša predsjednica najveće američke organizacije za obranu ljudskih prava i sloboda ACLU, od studentskih dana je uključena u ljudskopravaški aktivizam. Sudjelovala je u borbi protiv rasne segregacije, borbi za pravo žene na abortus, pravima imigranata i mnogim drugim slučajevima diskriminacije u SAD-u. Međutim, najviše će biti upamćena po slučaju iz 1977. godine kad je neonacistička organizacija Nacionalsocijalistička stranka SAD-a na Vrhovnom sudu tražila pravo da maršira u mjestu s većinskim židovskim stanovništvom.

Strossen je Židovka čiji je otac bio žrtva holokausta, ali nije pravila nikakvu razliku i vodila je ACLU u pravnu bitku za pravo neonacista na slobodu govora i mirnog okupljanja. Njena organizacija je zastupala neonaciste koji su na kraju dobili parnicu jer je Vrhovni sud u svojoj povijesnoj presudi (iako tijesnim rezultatom 5-4) presudio da su i nacistička obilježja zaštićena 1. amandmanom i otad neonacisti svake godine na Hitlerov rođendan imaju marševe po SAD-u. Strossen je u intervjuu kod Davea Rubina objasnila zašto je stala u obranu prava i sloboda onih s kojima se ne slaže.

"Za mene to nikada nije kao da stajem u njihovu obranu, kao da zastupam njih ili njihove stavove. Za mene to je obrana principa koji kaže da država ne smije nametati nijednom pojedincu koje stavove mora ili ne smije imati, bez obzira što o tim stavovima mislila većina ili čak svi ostali članovi društva."

"Kad ljudi kažu 'to je govor mržnje, treba biti zabranjen', nisu ni svjesni da se žele odreći vlastite slobode. Prvi amandman nam omogućuje da mi kontroliramo Vladu, a ne Vlada nas..."

Od malih je nogu, kaže, bila zagovornica prava za ljude s kojima se ne slaže. "Još u osnovnoj školi, uvijek sam bila na strani slabijih i malobrojnijih, bez obzira što mislila o njima. Kasnije, kad sam pristupila tadašnjoj organizaciji protiv Vijetnamskog rata, rasne i spolne diskriminacije, i njima sam se suprotstavljala i imala probleme u grupi jer su oni željeli zabraniti govor onima koji su podupirali vojne akcije Američke vojske u Vijetnamu i drugim neistomišljenicima."

Nema nijedne političke stranke, pa čak ni političara, koje bi mogla podržati. "Mislim da mi ne smijemo biti pristrani, ja na to gledam kao libertarijanka sa stajališta osobnih sloboda, uzimam problem po problem i onda važem - kritike ili pohvale zaslužuje svatko po svakom određenom pitanju, ali još nisam naišla na političara koji bi po svim pitanjima zaslužio pohvale ili koji bi po svim pitanjima zaslužio samo kriticizam."

U zadnje vrijeme, kaže, stvari se brzo mijenjaju. "Sjećam se u ono 'mračno doba', koje je za neke 'dobro doba', Reaganove administracije kad sam vodila debate s Reaganovim tajnikom za kaznenu pravdu o tome jesu li naši kazneni zakoni tada bili diskriminirajući s obzirom na rasu ili spol, ja sam tvrdila da jesu jer su imali takve rezultate. A danas se borci za rasnu i spolnu ravnopravnost protive slobodi govora jer tvrde da ih ona ugrožava. Meni je to neshvatljivo, smatram da sloboda govora pomaže potlačenim manjinama. Kako se dogodilo da je odjednom ravnopravnost postala protivnik slobode?"

Na Rubinovo pitanje o govoru mržnje, kaže da obje strane griješe.

"Jedni tvrde da je govor mržnje poticaj na nasilje i da ga zato treba kažnjavati, a drugi da je govor mržnje potpuno bezazlen. Obje strane su djelomično u krivu. Govor mržnje je zaštićen 1. amandmanom ako ono što kažemo nema jasne, neoborive posljedice u smislu nanošenja štete nekoj osobi ili grupi ljudi. Samo onda ako je neupitno da bez tog govora te štete ne bi bilo, samo u tom slučaju, takav govor nije pod zaštitom 1. amandmana."

"Govore mi često neka pogledam Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku. To nisu autoritarne države, a opet kažnjavaju govor mržnje. Ali ako pogledate konkretne slučajeve zbog čega su ljudi u tim zemljama kažnjeni, a neki čak i završili u zatvoru, onda ćete vidjeti da je to strašno. U Francuskoj je jedna LGBT aktivistica kažnjena zato što je nazvala vođu anti-gay kampanje homofobom. Sud je utvrdio da je riječ "homofob" govor mržnje! Zar to nije apsurdno? Doduše, nije završila u zatvoru, ali je morala platiti kaznu u visini 35.000 dolara. U Njemačkoj, nakon donošenja novog zakona o govoru mržnje na internetu, u prva dva slučaja kažnjeni su članovi ultra desne stranke, ali već u trećem slučaju kažnjen je satirički časopis koji se ismijavao iz desnice. Dakle, zakon ne raspoznaje satiru od ozbiljnog govora."

Rekla je nešto zanimljivo i o današnjim liberalima u SAD-u, koji se pozivaju na vrijednosti kakve je zastupao teoretičar John Stuart Mill: "Mnogi ljudi bi se iznenadili ako danas pročitaju njegov esej 'On Liberty'. On u njemu nije zastupao državnu kontrolu i državnu akciju koja bi forsirala jednakost i moralnost građana, on je govorio o društvenoj akciji, o svjesnim pojedincima koji odgovaraju na svaku negativnu pojavu u svome društvu. S jedne strane sam ponosna na američko društvo koje danas osuđuje svaki rasistički komentar u javnosti, ali s druge strane se bojim efekta gomile nad nekim tko je možda samo rekao nešto osjetljivo. Danas ljudi više nisu skloni gomili, ali traže od države da forsira njihovu volju nad pojedincem."

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.