Vezani članci:
Ono kad je Mises rekao Friedmanu i drugim protržišnim ekonomistima: ʼVi ste hrpa socijalista!ʼ
Neki su joj ekonomisti predviđali sudbinu Grčke, a postala je zemlja s najboljim životnim standardom u Europi
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma
'Današnja akademska zajednica je plod bujajuće socijalne države'
Šampion slobode: 10 najboljih citata Ludwiga von Misesa
Hrvatska vlada nas uspješno štiti od kapitala
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Zašto nisam srpski ekonomist
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
Zašto bi svatko trebao savladati osnove ekonomije
[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?
Kako su novinari zatupljivali Hrvate: Piketty kao 'vodeći svjetski ekonomist' i spasitelj
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Među najbjednijim ekonomijama svijeta Hrvatska na 12. mjestu, Venezuela na vrhu
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zid pun rupa: Svjedočimo posljedicama opće ekonomske nepismenosti
3 riječi koje najbrže izazivaju bijes u Hrvata
Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti
Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje
Ove tri stvari su nas društveno i ekonomski paralizirale
'Uzrok neuspjeha hrvatske ekonomije je uspostava ortačkog kapitalizma'
Ekonomisti strahuju da će protekcionizam usporiti globalni rast
Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata
10 ekonomskih zakona bez kojih nema prosperiteta
Kako je Kanada smanjila javni dug i pokrenula ekonomiju
Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost


Piše: Filip Šinko Morandini
16.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost


Piše: Filip Šinko Morandini
16.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Austrijska škola ekonomije je grana ekonomske misli koja je ostavila neobrisivi trag na suvremenu ekonomiju. Kroz nekoliko generacija ekonomista, Austrijanci su se vremenom proširili daleko izvan svojih nacionalnih granica. Primarno se fokusirajući na mikroekonomske procese, Austrijska škola ekonomije postala je poznata po nekoliko osnovnih obilježja: subjektivizam, individualizam, prakseologija te zastupanje laissez faire politike.

Nažalost, gledajući iz današnje perspektive i unatoč činjenici da je Hrvatska od 1527. godine i Cetinskog sabora sljedećih gotovo 400 godina bila u zajedničkoj državi s Austrijom, može se lako zaključiti da Hrvati nisu mnogo toga naučili od Bečke škole i pojedinaca koji su tada predstavljali začetnike i nositelje revolucije ekonomske misli. Ta trojica velikana - Carl Menger, Friedrich von Wieser i Eugen Böhm von Bawerk - postavili su temelje današnje ekonomske misli istovremeno do temelja uništavajući tada suprotstavljene škole marksizma i njemačkog historicizma. Pod njihovim utjecajem na pijedestal ekonomske misli kasnije stupaju i drugi, mlađi Austrijanci: Joseph Schumpeter, Ludwig von Mises, Friedrich von Hayek, Oskar Morgenstern, Murray Rothbard...

Carl Menger (1840-1921) istinski je i jedini začetnik te osnivač Austrijske škole ekonomske misli. Zahvaljujući njegovom utjecaju te postavljenim temeljima onoga što će kasnije potaknuti marginalističku revoluciju, nova generacija austrijskih ekonomista pokrenula je slobodnotržišni, individualistički i liberalan društveno-ekonomski trend koji je svoj vrhunac doživio krajem 19. i početkom 20. stoljeća - razdoblja u kojem je cijela Europa, kako gospodarski, tako i umjetnički, doživljavala nevjerojatan rast i razvoj.

Život i akademska karijera Carla Mengera



Carl Menger rođen je u Galiciji, tada dijelu moćne Austro-ugarske monarhije, u bogatoj niže-plemićkoj obitelji austrijskih državnih službenika i vojnih časnika. Otac Anton, po struci odvjetnik i majka Caroline, kćer bogatog češkog trgovca, pružili su Carlu pristup iznimnom obrazovanju. Tako on nakon gimnazije završava studij prava u Pragu i Beču, stječući doktorat iz jurisprudencije (teorije prava). Ubrzo se okreće ekonomiji, najvjerojatnije zbog interesa za tržište dionica čije je područje pokrivao kao novinar bečkog Zeitunga.

Uviđajući nedosljednost pri određivanju cijena u teoriji klasične ekonomije (koju je učio na fakultetu) i stvarnosti na samom tržištu, Menger je započeo studij političke ekonomije. Tako je 1871. izdao "Načela" (Grundsätze der Volkswirtschaftslehre), svoje najznačajnije djelo u kojem je po prvi put u pitanje doveo klasičnu teoriju određivanja cijena i njoj suprotstavio teoriju graničnosti - cijena dobara određuje se na njenoj granici (margini), konstatirao je.

Zahvaljujući velikom uspjehu "Načela", Menger je zaslužio radno mjesto na Sveučilištu u Beču na kojem je ostao sve do svog umirovljenja 1903. godine. Kao intelektualac i profesor visokog ugleda, u razdoblju između 1876. i 1878. podučavao je političkoj ekonomiji i statistici kasnije tragično preminulog i nikad prežaljenog prijestolonasljednika princa Rudolfa von Habsburga. Kralj Franjo Josip I. čak ga je imenovao i predsjedateljem bečke političke ekonomije dok je 1880. obnašao i funkciju predsjedatelja komisije za reformu austrijskog monetarnog sustava.

Tijekom svog akademskog rada, Carl Menger je osim ugleda predanog sveučilišnog profesora zaslužio i titulu istinskog predvodnika teoretske revolucije te utemeljitelja škole mišljenja koja svoje temelje nalazi u teoriji cijena.

Mengerova ekonomska filozofija

Za vrijeme svoje najveće akademske produktivnosti, Carl Menger je postao cijenjen diljem Europe zbog sukoba s historicistom Gustavom Schmollerom. Tvrdeći da su temelji na kojima se gradi svaka ekonomija osobni interes, maksimizacija korisnosti te apsolutno znanje, Menger je sustavno branio austrijski princip subjektivne ekonomije.

U to je vrijeme Austrijska škola postajala sve popularnija te je Menger oko sebe počeo okupljati pojedince koji će kasnije i sami ostvariti iznimne akademske uspjehe - prije svega Friedrich von Wieser i Eugen Böhm von Bawerk.

Kolektivne, odnosno agregirane ideje, nemaju temelja osim ako ne počivaju na individualnim komponentama, tvrdio je. Time je, u biti, postavio osnovno pravilo svih sljedećih liberalnih ekonomskih pokreta: “Javni, društveni interes, nije ništa doli agregirani interes svakog pojedinca u društvu.” Što navedeno povlači za sobom? Naime, kada se zadovolji osobni interes svakog pojedinca u društvu, tada će biti zadovoljen i cjelokupni društveni interes.

Svoju je cjelokupnu misao Menger temeljio na dubokom razmatranju i razumijevanju pojma “dobro”. On je dobara razmatrao prema stupnjevima, ističući da dobara prvog stupnja zadovoljavaju ljudske potrebe izravno, dok dobara višeg stupnja (kapital, proizvodna dobra) služe za proizvodnju dobara nižeg stupnja.

U daljnjoj razradi, Menger naglašava pojam komplementarnosti dobara višeg stupnja odnosno njihov kauzalni slijed - vrijednost dobara prvog stupnja se pripisuje dobrima višeg stupnja. Pojednostavljeno rečeno na primjeru: ako pojedinac posjeduje sve što je potrebno za proizvodnju kruha osim kvasca, zbog toga sve ostale stvari višeg stupnja gube značaj dobara.

Promatrajući dobra kao ekonomska (za kojima su potrebe veće od dostupne količine) i neekonomska (čija količina nadmašuje potrebe, npr. zrak), Menger ističe da je zaštita ekonomskih dobara osnova imovine, čime je suprotstavio svoju misao komunizmu čiji su temelj neekonomski odnosi.

No, njegov vjerojatno najznačajniji utjecaj na teoriju dobara je postavljanje načela granične (marginalne) jednakosti. Menger tvrdi - svaki pojedinac, imajući oskudna sredstva, raspoređuje svoje različite potrošnje tako da su zadovoljstva na granici (margini) jednaka čime on postiže maksimalno zadovoljstvo.

Mengerova ostavština

Carl Menger umro je 1921. u dobi od 81 godine. Budući da je svoja "Načela" zamislio kao prvi dio rasprave, nikad ih nije uspio do kraja završiti - djelu uistinu nedostaju detaljnije analize cijena i troškova faktora proizvodnje. No, tu je prazninu popunio rad njegovih učenika i sljedbenika, prije svega Eugena Böhm von Bawerka koji je ujedno prednjačio u kritici Karla Marxa.

Ovdje se najbolje ogleda značaj Mengerova rada i života jer, osim što je postavio temelje teorije vrijednosti i teorije cijena koje čine jezgru Austrijske škole, on je primijenio istinsku prakseološku metodologiju za teoretska istraživanja u ekonomiji. Na njegov su se rad tada nadovezali budući naraštaji austrijskih ekonomista koji su, prateći njegove metode i učenje, sustavno razarali suprotstavljene škole ekonomske misli, prije svega marksiste, ali i nadopunjavali stare engleske klasičare, između ostalog Davida Humea, Adam Smitha i Davida Ricarda.

Stoga je vrlo jasno, kako i iz samog Mises Instituteu rezoniraju - u svojoj metodi i temeljnoj teoriji, Austrijska ekonomija jest i uvijek će biti Mengerova ekonomija.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

FILIP ŠINKO MORANDINI
Filip Šinko Morandini je diplomirao ekonomiju na Fakultetu organizacije i informatike s posebnim interesom za povijesni razvoj ekonomske misli.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.