Vezani članci:
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Spremni za (s)rat
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
4 razloga zašto je zabrana prelaska granice za muškarce iz zemlje u ratu loša ideja
Od BiH do Ukrajine, novinari Indexa se u svemu slažu s Plenkovićem
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Božićno primirje 1914. - priča iz koje možemo puno naučiti
Koja ironija: Telegram se žali da je Hrvatska opsjednuta ratom
Ben Shapiro pokušao objasniti zašto Amerika treba napasti Iran. Njegovi vlastiti fanovi su ga satrali...
Ron Paul otkrio tko mu je favorit na predsjedničkim izborima 2020.
Toliko o ʼantiratnom predsjednikuʼ.
Trump želi povući vojsku iz Afganistana. Zašto je to toliki problem?
Amerika više neće biti svjetski policajac. Zašto ta vijest nije skoro nikoga oduševila?
U prvoj godini Trumpovog mandata američka vojska ispalila rekordan broj projektila na Afganistan
Kad će se Hrvati riješiti mitomanije o svetosti Domovinskog rata?
Kako zaustaviti mehanizam rata?
Humanitarni rat je logička greška
Članak koji će vam se jako svidjeti
Hrvatska i BiH se trebaju okrenuti ekonomskom razvoju i ostaviti rat iza sebe
Hoće li se Srbija ikada suočiti sa svojom samoubilačkom ideologijom?
Američki ratni veterani otkrivaju: 'Marihuana nam je pomogla da prebrodimo PTSP'
Što se više isplatilo narodima: imperijalizam ili mirotvorstvo?
[VIDEO] Sjećate se kad je Trump osuđivao rat u Afganistanu? On se ne sjeća
Jesmo li za mir spremni?
Trgovinski rat, baš poput vojnog, osiromašuje stanovništvo
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Balkan kao bure baruta: Zašto rat?


Piše: Azur Delić
Izvor: Metafora.ba
8.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Balkan kao bure baruta: Zašto rat?


Piše: Azur Delić
Izvor: Metafora.ba
8.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Balkan je u percepciji Europljana prostor sukobljenih plemena, "nehistorijskih naroda", a u samopercepciji je prostor krvave prošlosti i neizvjesne budućnosti. Ono što je zajedničko i u jednoj i u drugoj percepciji jest misao o ratu: Balkan se gleda kao bure baruta, a rat je obilježje ovih prostora. Uzrečica kaže da narodi Balkana ratuju svakih pedeset godina.

Ali, zašto nastaje rat i zašto je tako čest na Balkanu? Je li to zbog agresivnosti naroda koji žive na Balkanu? Jesu li narodi Balkana destruktivni?

Veliki mislioci Sigmund Freud i Albert Einstein diskutirali su na temu „ljudske destruktivnosti“ te su 1931. godine odgovorili na ovu nedoumicu. U slavnom pismu Einsteinu Čemu rat Freud iznosi mišljenje da rat nije uzrokovan ljudskom destruktivnošću, već njegov uzrok vidi u stvarnim sukobima među grupama koji su uvijek bili rješavani nasiljem. Većina modernih ratova i većina ratova među antičkim državama nisu bili uzrokovani nagomilanom agresijom, već instrumentalnom agresijom vojnih i političkih elita. Erich Fromm u knjizi Anatomija ljudske destruktivnosti navodi da je rat najčešći među moćnim državama s jakom vladom.

Važan faktor za mogućnost rata je i duboko uvriježen osjećaj poštovanja autoriteta i straha od njega. Najbolji primjer ovoga jesu vođe u totalitarističkim sistemima. Vojniku je tradicionalno usađen osjećaj da je slušanje vođa obaveza za čije bi ispunjenje morao biti spreman platiti životom. Ove riječi koje iznosi Erich Fromm otkrivaju nam i osnovne razloge za ratove na Balkanu.

Da bi se smanjila mogućnost i da bi se skrenulo s puta koji vodi u rat mora doći do otklanjanja ovih pretpostavki koje i dovode do rata. Prevelike ovlasti date državi vode u diktaturu ili autokraciju, a to dovodi do smanjenja osobne slobode svakog pojedinca. Čovjek je sposoban osloboditi se – država ne smije biti veća od pojedinca, državni aparat ne vlada građanima nego im služi; to je važna lekcija koju balkanski narodi još uvijek nisu savladali. Druga pretpostavka prevencije ponavljanja krvave prošlosti je ekonomska sloboda, bez koje, čini nam se, nema ni svake druge slobode. Naša društva su financijski ovisna, ucijenjena i siromašna, stoga i neslobodna; nikada se nije naglašavala odgovornost pojedinca za sudbinu nego se pojedinac doživljavao kao pijun. Za naše ekonomsko ropstvo kriv je socijalistički koncept njenog vođenja, a zatim i rat.

Tko se treba mijenjati: narod ili pogubne ideologije?

Ne, narod se ne treba mijenjati jer rat ne počinje agresijom masa i naroda, nego agresijom i interesom elita, koje obično manipuliraju masama; narodi Balkana nisu destruktivni. Stoga se na Balkanu ne trebaju izmiriti narodi, jer oni nikada i nisu bili posvađani, nego je potrebno sa scene skloniti ubilačke i ratom motivirane ideologije koje su se institucionalizirale u pojedine države Balkana. Ovdje je posebno važno naglasiti da nikako ne smijemo žrtvu izjednačavati s agresorom što se u posljednje vrijeme vrlo često nameće iz pojedinih centara moći kada su u pitanju minuli sukobi na ovim prostorima. Nužno je odreći se ideologija koje su u svojoj srži lažne, a veoma su efikasan alat za manipulaciju širokih narodnih masa. Povijest pokazuje da pojedinci i male grupe s idejom i vizijom mijenjaju stvari. Naš problem nisu loši narodi nego idejno siromaštvo koje se ogleda u javnom diskursu gdje su prevladavajuće ideje kolektivističke, totalitarne ili potencijalno totalitarne.

Vapaj za slobodom naroda na Balkanu čuje se stotinu godina, a umjesto slobode iz neslobode smo ušli u druge oblike neslobode. Vrijeme je za opću reviziju prošlosti ovih prostora koja će biti bazirana na povijesnim činjenicama i međusobnim uvažavanjem naroda te ćemo jedino na taj način postaviti solidne temelje za prosperitet svih društava u cjelini. Također, svaki pojedinac bitna je karika u vlastitom društvu koje treba voljeti i graditi, a ne na bilo koji način razarati.

Balkan žudi za progresivnom strujom čiji bi pobjedonosni poklič bio: "Smrt fašizmu, kolektivizmu i komunizmu – individualizam narodu."

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

AZUR DELIĆ
Azur Delić student je Odsjeka za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Tuzli. Piše za Radio Kameleon, studentski list Novosti i portal Metafora.ba.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.