Vezani članci:
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj
Izgubljeno desetljeće
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Bandić si radi antireklamu s porukom: ʼLoši smo, mijenjajte gradsku vlast!ʼ
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
Bilo kuda, BDP svuda
Plenković je u pravu, HDZ je stvarno zadužio Hrvatsku, a ovi grafikoni to dokazuju
Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe
Hrvatski BDP ne raste nego stagnira. Država treba smanjiti potrošnju!
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Svi ga pljuju, ali Trump ostvaruje fenomenalne gospodarske rezultate
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Što je BDP i zašto je značajan?
Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU
Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Provjera točnosti: Jesmo li stvarno među zemljama s najvećim rastom BDP-a?
O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve
Rast BDP-a nas neće spasiti: Oni nas vode ravno u kmetstvo
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto


Piše: Mario Nakić
Photo: Gov.hr
30.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto

Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto


Piše: Mario Nakić
Photo: Gov.hr
30.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Plenković kaže da je rast BDP-a od 3,9 posto rezultat njegove vlade. Je li to točno?

Vijest o godišnjem rastu hrvatskog BDP-a od 3,9 posto iznenadila je mnoge, uključujući i autora ovog članka. Kad je ekonomski analitičar Ivica Brkljača nedavno objavio na portalu Novac svoje predviđanje da bi u prvom kvartalu 2019. Hrvatska mogla konačno premašiti rast BDP-a od 3 posto, činilo se to kao pretjerani optimizam. Ali, pokazalo se, Brkljača je bio u pravu.

Što je dovelo do takvog rezultata? Citiram Brkljaču:

"...možemo zaključiti sljedeće: 1) osobna potrošnja je blago ubrzala u prva tri mjeseca ove godine, 2) sudeći prema porastu građevinskih radova i industrijske proizvodnje (a i povlačenju EU fondova) investicije su nastavile s rastom, 3) doprinos neto izvoza roba trebao bi biti oko nule (doprinos neto izvoza usluga nemamo na temelju čega procijeniti pa taj dio ostaje nepoznanica), 4) državna je potrošnja bila robusna i nije „podbacila“ sudeći po riječima ministra financija kako su u prva tri mjeseca ove godine rashodi državnog proračuna veći za 6 posto."

Razlozi za ovakav rast leže prvenstveno u lanjskom rastu plaća, zaposlenosti i činjenici da izvoz raste brže od uvoza. Rast plaća dovodi do povećanje osobne potrošnje, a rast zaposlenosti povećava produktivnost. Premijer Andrej Plenković tvrdi da je to rezultat njegove vlade, što može biti samo djelomično točno.

Vlada, naime, nije učinila mnogo da dođe do ovakvog rasta gospodarstva, najvećeg u zadnjih 12 godina ili od početka ekonomske krize 2008. Vlada nije provela značajnije reforme državnih institucija niti porezne politike. Učinila je više neke kozmetičke zahvate koji jesu utjecali, ali ne mnogo. Prije bi se moglo reći da se gospodarstvo sve uspješnije odupire vladinoj politici. Jer da je vlada učinila nešto po tom pitanju i da je ona utjecala na rast, onda bismo ostvarili pomak na indeksu globalne konkurentnosti. Ali nismo, Hrvatska je po konkurentnosti još uvijek pri samom dnu, u društvu slabije razvijenih južnoameričkih i afričkih zemalja.

Ali, vratimo se na rast BDP-a. Iako ovakav rast od 3,9 posto zaista je super iznenađenje (pogotovo za neke "stručnjake" koji su još prije 6 mjeseci tvrdili da je to nemoguće), on još uvijek nije dovoljan. Tri države Nove Europe u prošlom su kvartalu rasle brže od Hrvatske. Mađarska je ostvarila rast od 5,3 posto, Rumunjska 5 posto, a Poljska 4,5 posto. Litva je zabilježila jednaku stopu rasta (3,9 posto) kao Hrvatska. Iza nas su ovaj put ostale Slovačka (3,7%), Bugarska (3,4%), Latvija (2,8%) i Češka (2,5%). Za Sloveniju i Estoniju još nisu poznati podaci.

Među razvijenim državama EU najbrže na godišnjoj razini raste gospodarstvo Cipra (3,5%), a slijede Španjolska (2,4%) i Danska (2,2%). Najslabiji rast, od samo 0,1 posto, imala je Italija. Još se čekaju podaci za Maltu (koja je u prethodnom kvartalu zabilježila rast od čak 7,2%), Irsku, Luksemburg i Grčku.

Već sada možemo reći da je Hrvatska među zemljama koje trenutno najbrže gospodarski napreduju u Europi. Konačno smo probili onu psihološku barijeru od 3 posto, i to smo je probili prilično jako - za skoro jedan postotni poen. Međutim, bit će teško zadržati takav rast ukoliko Vlada ne provede reforme i dodatno ne rastereti gospodarstvo. Već u prošlom mjesecu, prema izvješću TradingEconomicsa, trgovina na malo u Hrvatskoj je zabilježila smanjeni rast u odnosu na prethodni mjesec, što znači da stagnira osobna potrošnja. Nema dugoročnog i sistemskog razvoja bez korjenitih promjena.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.