U HRT-ovoj sinoćnjoj emisiji "Otvoreno", na temu uvođenja eura u Hrvatsku, gostovali su, između ostalih, ministar financija Zdravko Marić (HDZ) i bivši potpredsjednik vlade Branko Grčić iz SDP-a. Grčić je bio prilično oštar kad je kritizirao aktualnu vladu zbog izostanka reformi.

"Ovaj proces je dobar jer u nekom smislu vrši pritisak na tekuću vladu, pa možda i onu iza nje, da konačno prione ozbiljnim reformama. Ja mislim da će to biti ogroman doprinos Hrvatskoj generalno u smislu jačanja poslovne klime, stvaranje gospodarske stabilnosti i u slučaju krize da firme postanu otpornije. Ranjivost hrvatskog gospodarstva je još uvijek velika. To vidimo po ocjeni porezne klime, velikom poreznom opterećenju i tako dalje."

Ministar Marić mu je odgovorio da ova vlada provodi reforme od 2016. godine i najavio je nova porezna rasterećenja rada i poduzetništva te ukidanje parafiskalnih nameta, ali Grčićev je zaključak da dosadašnje reforme nisu bile dovoljne.

Grčić je u pravu, reforme koje je ova vlada dosad provela nisu bile dovoljno snažne niti su napravile dovoljno velik pomak koji je našem gospodarstvu i tržištu potreban, ali prisjetimo se što je Grčić radio dok je bio na vlasti, kao drugi čovjek u Vladi Zorana Milanovića, i to baš zadužen za gospodarstvo, u razdoblju od 2011. do 2015. godine.

"Politika ove vlade je da oštri rezovi i štednja neće pomoći Hrvatskoj da izađe iz krize. Štedi se kad se ima, a troši se kad se nema" - to su ponavljali praktički tijekom cijelog svog mandata. Grčić se proslavio izjavom kako nije baš toliko loše "jer se pad BDP-a smanjuje". Druge države su izašle iz recesije između 2010. i 2012. godine, a u Hrvatskoj je recesija trajala do 2016. upravo zahvaljujući Grčiću i ekipi. Umjesto reformi i poreznog rasterećenja, u vrijeme najveće krize i otpuštanja radnika Grčić je najavio uvođenje poreza na nekretnine i na štednju. SDP je čak i na izborima 2015. i onda opet 2016. godine ponavljao priču kako je "protiv rezova i štednje".

Oni su zaslužni što javni sektor nije osjetio recesiju, ali se privatni sektor totalno raspao i tek se sada oporavlja. Dugih 7 godina trajala je gospodarska kriza u Hrvatskoj, ali osjetili su je samo poduzetnici, nezaposleni i radnici u privatnom sektoru.

Ako je Grčić sada shvatio da ipak treba rezati državu i povećavati ekonomske slobode, to je super. Ali lako je biti general poslije bitke. Grčić je imao priliku, bio je u samom vrhu vlade koja je dobila mandat od građana za provedbu reformi i izlazak iz krize. Prokockao ju je. On je zaista zadnja osoba koja može ikome dijeliti savjete o ekonomskoj politici.

Još nešto. Grčić je u istoj emisiji kazao da će zbog uvođenja eura Hrvatska trebati raditi na smanjenju javnog duga (koji je, usput, njegova vlada najviše povećala). Po njegovoj logici, bit će teško pomiriti protržišne reforme i smanjenje javnog duga zbog toga što će reforme "donijeti manjak u proračunu". Grčićeva logika ne valja.

Smanjenje poreza, već je dokazano na reformi poreza na dobit prošle godine, dovodi do povećanja poreznih prihoda, a ne smanjenja. S druge strane, njegova vlada je povećala sve poreze koje je mogla povećati, pa je imala minus u proračunu ("puno veći od planiranog, Grčić pomalo zabrinut") Žalosno je što on još uvijek nije izvukao nikakvu pouku iz toga. Trebao bi.