Vezani članci:
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Venezuela sada masovno privatizira firme koje je prethodno nacionalizirala
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Veza između Orwella i Hayeka
ʼDemokratski socijalizam 21. stoljećaʼ je propao još prije osnivanja Radničke fronte
Podržite Katarinu potpisom i možda će vas poštedjeti kad dođe na vlast
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Holodomor - komunistički holokaust o kojem nismo učili u školi
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Kuba ukida socijalizam, uvodi tržišnu ekonomiju i privatno vlasništvo
Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države
Samo politika liberalizma zaista pomaže siromašnima
Hoće li Amerika skliznuti u socijalizam?
Jesu li skandinavske zemlje socijalistički raj? Evo što kažu Šveđani i Danci
Hoće li istočna Njemačka ikada dostići razinu razvoja zapadnog dijela zemlje?
Kim Jong-un želi McDonaldʼs i druge američke investicije u Pjongjangu
Mladi Amerikanci totalno zbunjeni: mrze kapitalizam, ali vole slobodno tržište
Prirodno bogatu zemlju pretvoriti u pakao i ruglo - to mogu samo socijalisti
Mit o sukobu rada i kapitala
[VIDEO] Mugabe je još 1976. najavio politiku kojom će kasnije uništiti svoju zemlju
Radnička fronta odlično objasnila zašto je revolucija u Rusiji bila osuđena na propast
Socijalizam 21. stoljeća: Kako će Ray Ban i iPhone revolucionari srušiti kapitalizam
Rock zvijezde, socijalizam i legende koje nikad ne umiru
Vuković prešla s neoliberala na libertarijance...i opet se pošteno izblamirala
Socijalisti su kukavice koje ne vjeruju ni u vlastite ideje
Socijalizam je suprotstavljen slobodi i pravdi
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor


Piše: Mario Nakić
7.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor

Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor


Piše: Mario Nakić
7.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kolektivizacija poljoprivrednih imanja sastavni je dio socijalističke ekonomske politike. Ona podrazumijeva prisilni otkup koji državna tijela provode svega što je seljak dužan proizvesti. Proizlazi iz ideje da zemlja i stoka nisu u vlasništvu seljaka nego društva, pa stoga seljaci nemaju pravo niti prodavati ono što proizvedu kako bi oni htjeli. Državni organi određuju otkupnu cijenu i minimalne količine dobara koje seljaci moraju proizvesti. Ukoliko proizvede više od minimalne propisane količine, recimo, pšenice, seljak ne smije zadržati taj višak sebi niti ga prodati na tržištu nikome osim državi - opet po uvjetima koje državna vlast odredi. Ukoliko, pak, proizvede manje od propisane količine, ide u zatvor.

Osim ekonomske ideje po kojoj socijalisti ozbiljno vjeruju da će takvim otkupom država smanjiti siromaštvo i pravedno preraspodijeliti sva dobra građanima, iza kolektivizacije sela leže i dublji ideološki razlozi. Na taj su se način komunisti obračunavali s imućnim seljacima ("kulacima") čineći ih siromašnima.

Takav pristup poljoprivredi nailazio je u pravilu na veliki otpor na selima u svakoj državi gdje je primijenjen, a posljedično je dovodio do masovnih kažnjavanja, otvaranja posebnih koncentracijskih logora za tu svrhu te u konačnici do masovnih gladi i nestašica najosnovnijih namirnica. Bez obzira na sve navedeno, najveći marksistički vođe poput Staljina, Maa i Castra, bili su vrlo uporni u svome naumu da se kolektivizacija mora dosljedno provoditi.

Malo je poznato, međutim, da je ovaj neslavni pristup poljoprivrednom gospodarstvu pokušan i u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Usprkos "agrarnoj reformi" (kako su jugoslavenski komunisti nazivali tu otimačinu), poljoprivredna proizvodnja u novoj Jugoslaviji do 1950. nije uspjela postići ni polovinu one iz Kraljevine Jugoslavije. Iznenađenje - rezultati marksizma u praksi nisu bili onakvi kako prosječni marksisti vjeruju da će biti.

Još je manje poznato da su se seljaci u okolici Cazina pobunili protiv nepravde i pokrenuli oružani prosvjed protiv države u kojem je sudjelovalo oko 1.000 ljudi. Jugoslavenski mediji o toj buni nisu ništa izvještavali, o ovoj neslavnoj epizodi se nije učilo ništa u školama (mislim da se ne uči ni danas), budući da socijalistička povijest, pogotovo ona o vremenu druga Tita, ne smije biti okaljana nikakvim crnim događajima. A Cazinska buna je upravo to bila.

O njoj se počelo javno govoriti tek 1991. kad je slovenska povjesničarka Vera Kržišnik-Bukić napisala knjigu "Cazinska buna 1950." koju je temeljila na rijetkim pisanim tragovima, dokumentima i svjedočenjima živih sudionika.

Ukratko, seljaci su krajem 1940-ih živjeli sve gore. Uslijed ubrzane industrijalizacije svatko tko je dobio priliku, preselio se u grad. Na selima su ostali živjeti uglavnom oni koji su posjedovali više zemlje i stoke, a ljudi su navikli da žive od onoga što su sami uzgojili.

I onda im je uletjela država. Kolektivizaciju u Jugoslaviji provodili su zaposlenici tajne komunističke policije OZNA-e (odnosno UDBA-e). Provjeravali su točno tko koliko proizvodi, a one koji su varali i zadržavali nešto za sebe, odvodili su u zatvor. Državni su službenici bili potkupljivi pa su se pojedinci s njima često uspjeli nagoditi. Ali to nije mogao svatko. Državne otkupne cijene bile su smiješno niske, tako da su seljaci unatoč vrijednom radu jedva preživljavali. Mile Devrnja i Milan Božić, članovi Saveza komunista i partizanski prvoborci iz okolice Cazina okupili su zainteresirane iz svoga kraja te aktivno pripremali ustanak protiv države.

Sastanci koji su prethodili samoj buni bili su javni i na njima je svatko iznosio svoje mišljenje i prijedloge. Autorica Kržišnik-Bukić piše kako postoje dokumenti koji pokazuju da je državna i lokalna vlast dugo znala za pripremu ustanka, ali nije ništa učinila da ga spriječi. Konačno, ujutro 6. svibnja 1950. godine, seljaci su krenuli prosvjedovati u Cazin. Ali tamo ih je dočekala policija s kojom su se zaratili pa je došla i vojska.

Pobuna je trajala jedan dan i ugušena je u krvi. Ustanici, koje su činili muslimani (Bošnjaci) i Srbi, ostvarili su nadzor nad svim državnim uredima u Cazinu i policijom, ali onda se uključila JNA koja je poslala garnizon tenkova iz Banjaluke. Vojnici su ubili više od 10 pobunjenika tijekom borbe, a još 15-ak ih je strijeljano netom nakon borbe. Danas se barata podatkom da je tijekom i nakon pobune poginulo 37 seljaka.

Uslijedila su masovna uhićenja. Oko 200 ljudi je sljedećih dana uhićeno i kažnjeni su dužim zatvorskim kaznama na ubrzanom suđenju u Cazinu i Slunju. Još 700 ljudi prisilno je preseljeno u Srbac.

Domaći mediji prikrivali su ovaj događaj koliko god su mogli, a na suđenju pobunjenicima isticao se kontrarevolucionarni karakter ustanka. Zanimljivo, negdje u isto vrijeme pobunili su se i stanovnici Korduna, no oni su puno bolje prošli jer su u sklopu svojih prosvjeda isticali komunistički i revolucionarni duh. Cazinski pobunjenici proglašeni su ustašama, domobranima i četnicima, odnosno protudržavnim elementima, te im se pokušalo nametnuti nacionalističke razloge za pobunu.

Nakon što se Zapadom proširila vijest o ovom događaju, Cazin su posjetila dva britanska obavještajca da provjere što se zapravo događa. Konstatirali su kako je stanje na jugoslavenskom selu neizdrživo i da su seljaci prisiljeni prodavati po smiješno niskim cijenama, na primjer za jednu kravu država im je platila iznos za koji se može kupiti jedan par cipela. To je dovelo do velikog iseljavanja, pa tako Kržišnik-Bukić piše kako je veliki broj mještana bosanskih sela predao zahtjeve za emigraciju u Australiju, Ameriku itd.

Ne znam kad je točno jugoslavenska vlast odustala od ove sulude ideje, ali desetljećima kasnije država je smanjila kontrolu nad poljoprivrednom proizvodnjom. Tijekom 1970-ih i 1980-ih poljoprivrednici su organizirani kroz seoske zadruge i dalje radili za državu, ali su na ograničenom imanju ipak mogli stvarati viškove i njih prodavati na slobodnom tržištu koje nitko nije provjeravao - ako se nisu zamjerili nekom nižerangiranom političaru u lokalnom odboru Saveza komunista.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.