Vezani članci:
Doing Business: Zvuči nestvarno, ali da - Hrvatska je učinila neke pozitivne pomake
CEA predlaže Mariću ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka
CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika
'Mrsić je najzaslužniji za napredak Hrvatske na ljestvici ekonomskih sloboda'
'Moralnost kapitalizma je u činjenici da tržište daje priliku svima'
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Lažljivi Pingu nije u poziciji da ucjenjuje zdravstvene radnike
Tko je odgovoran za višak smrti u Hrvatskoj?
Nekoliko podataka o zdravstvu koje trebate znati da biste sagledali širu sliku
Situacija je ozbiljna.
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Država može odmah smanjiti zdravstveni doprinos za 16 posto
Kako reformirati zdravstvo? Ovaj zadarski HSLS-ovac ima zanimljiv prijedlog...
Je li ovaj ekonomski analitičar dao najbolji prijedlog rješenja za zdravstvo?
Smrtnost od raka u Hrvatskoj i svijetu i zašto sve više ljudi obolijeva
Kruh treba biti besplatan!
Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ
Kad skužiš da je ʼbesplatnoʼ uvijek najskuplje
Protivnici privatizacije zdravstva zapravo su protiv slobode izbora
Novinarka Tportala za šutnju: ʼProcedure treba poštivati, trpite s osmijehomʼ
Od potpunog kraha zdravstvenog sustava dijeli nas samo nesebično davanje zdravstvenih djelatnika
Kako spriječiti daljnja potresna iskustva žena u rodilištima? Privatizirajmo zdravstvo!
Kažu da u Hrvatskoj nedostaju liječnici, a država zapošljava 2.600 više ljudi u zdravstvu nego 2015.
Zašto je Kujundžić najgori ministar u novijoj hrvatskoj povijesti
Doprinos za zdravstvo u Hrvatskoj je već sada veći nego u većini drugih zemalja
Koriste tragediju u Zaprešiću: Dvije sulude i besmislene ideje koje ljevica širi ovih dana
Državna regulacija ubija: I da su imali defibrilator, ne bi ga smjeli koristiti
Koliko još ljudi treba umrijeti dok Kujundžić ne podnese ostavku?
Novo na Liberalu:
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora

CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava


Piše: Liberal.hr
Izvor: CEA
21.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava

CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava


Piše: Liberal.hr
Izvor: CEA
21.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) objavio je smjernice za ambiciozne reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava. Već je čak i najgorljivijim etatistima jasno da su ovakvi zdravstveni i mirovinski sustav neodrživi i rak rana hrvatske države jer kad se ovi sustavi uruše, nastat će ozbiljni problemi koji će pogoditi sve, a pogotovo najranjivije skupine - one slabijeg imovinskog statusa, oboljele i starije.

Stoga CEA predlaže reforme koje bi Vlada trebala provesti što prije ako želimo izbjeći kolaps cijelog sustava. Reforme koje predlažu za promjenu mirovinskog sustava vezane su za mirovinsko osiguranje, dodatak na mirovine, beneficirani staž, mirovinska osiguravajuća društva, dobrovoljne mirovinske fondove i one obavezne.

Revidirati povlaštene mirovine

Jasno je kako nema održivosti za mirovinski sustav za koji je u proračunu za 2017. bilo 37 milijardi kuna javnog novca poreznih obveznika (10,5% BDP-a). Pritom se tek 56% troškova pokriva kroz „doprinos“, odnosno ostatak iz općih poreza, što govori o važnoj ulozi PDV-a. 17 milijardi kuna manjka u mirovinskom sustavu, u odnosu na uplaćene doprinose, dovoljno je alarmantan podatak, unatoč činjenici da postoji pokriće kroz opće poreze. Prostor za povećanje starosnih mirovina je suočen s preprekom zbog povlaštenih izračuna mirovina te s činjenicom da manje od 20% umirovljenika ima puni odrađeni staž. Istovremeno se javlja sve veći rizik za održivost mirovinskog sustava uslijed starenja stanovništva, manjeg prirasta stanovništva kao i povećanog iseljavanja.

Ističu kako se planirano ubrzanje povećanja dobi umirovljenja i pojačanje penalizacije odnosi na specifične reformske preporuke Europske komisije i Svjetske banke. Temeljem tih preporuka definiran je i Nacionalni program reformi 2018. u području mirovinskog sustava.

1. Nužno je ubrzanje već ionako otprije propisane dobi umirovljenja od 67 godina (koja bi se uvela ionako 2033. prema konačnom prijedlogu). U tom smislu, dob umirovljenja sa 67 godina više neće biti 2038., već tek 2033. Bolje rješenje bi bilo dodatno ubrzanje dobi umirovljenja, već od 2020. godine. Potrebno je istaknuti kako će se odredba o 67 godina odnositi na umirovljenike koji nisu osigurali puni radni staž.

2. Nužno je povećanje penalizacije prijevremenih mirovina s 0,15% na 0,34% po mjesecu (što znači 4% po godini, tj. 20% za 5 godina). Istovremeno, važno je poticati dulji ostanak na tržištu rada kroz predloženu bonifikaciju od 4% po godini (iznad zakonske dobi umirovljenja, pod uvjetom da osiguranici imaju 35 godina staža. Penalizacija je nužna zbog produljenja prosječnog radnog staža koji je u Hrvatskoj oko 30 godina, dok je EU prosjek 35%, odnosno 38% u Njemačkoj. To govori i o razini radne etike koja je jedna od osnovnih vrijednosti za povećanje konkurentnosti bilo koje nacije.

3. Ipak, smatramo kako se financijsku stabilnost sustava može povećati uz ukidanje povlaštenih izračuna mirovina. Za iste se godišnje izdvaja preko 8 milijardi kuna novca poreznih obveznika, odnosno za braniteljske povlaštene mirovine preko 5 milijardi kuna, dok je predviđen rast navedenih izdataka. Stoga navedeno pitanje treba također uzeti u obzir kako bi se osigurala dovoljna konsolidacija proračuna za mirovine.

4. Potrebno je uvođenje mogućnosti za rad umirovljenika do četiri sata dnevno, ali da razmjerno tome ne dobivaju punu već djelomičnu mirovinu.

5. Bitno je što se postiglo rješenje o isplati dodatka i za osiguranike koji ostaju u II. stupu.

6. Propisivanje jednake pravne snage digitalne dokumentacije vezane uz mirovine dati će doprinos pojednostavljenju administriranja u sustavu.

7. Podržava se izmjena formule usklađivanja mirovina iz II. stupa prema inflaciji tj. indeksu potrošačkih cijena.

8. Pozdravlja se smanjenje administrativnih troškova II. stupa.
9. Važno je što se ukida beneficirani staža za 43 zanimanja tj. radnih mjesta, ali se može ukinuti i za preostale 52 vrste radnih mjesta.

10. Podržava se niz unapređenja u području dobrovoljnih mirovinskih fondova, vezano uz jačanje III. stupa, utvrđivanje načela razboritosti kod kapitalnih ulaganja, ukidanje ograničenja ulaganja od 10% u udjele ili dionice drugog investicijskog fond, povećanje transparentnosti, razvoj sigurnog strukturnog mirovinskog osiguranja, prepuštanje preciznog određivanja naknada samim mirovinskim društvima čime bi se poticala tržišnu konkurenciju među fondovima, ukidanje ulazne naknade i izlazne naknade prilikom ostvarenja prava na mirovine čime se nastoji dodatno potaknuti dobrovoljnu mirovinsku štednju i dr.

Otpori mirovinskoj reformi su sigurno veliki, ali financijska realnost u cijelosti opravda nužnost ove reformske prilagodbe. Može se održivo raspravljati o još strožim mjerama glede dobi umirovljenja i penalizacije, kao i nužno ukidanje povlaštenih izračuna mirovina. U konačnici, izazov treba biti i tranzicija prema dobrovoljnim ulaganjima u mirovine, kako bi građani što više mogli odlučivati o sebi, dok bi se doprinosi smanjivali zbog toliko očekivanog poreznog rasterećenja plaća. Zato je uz mirovinsku potrebna i reforma zdravstva za koju CEA daje smjernice, kao i kroz projekt Hrvatska 2025. Konkurentnost zemlje također ovisi i o mirovinskom sustavu.

Uvesti konkurenciju HZZO-u

Što se tiče zdravstvenog sustava, reforma trebala biti ambicioznija nego dosad. Ovo je njihovih šest točaka:

1. Funkcionalna integracija bolnica se treba provesti cjelovito i ambicioznije. Istovremeno se upravljanje bolnicama može, uz adekvatni javni nadzor, davati i privatnom sektoru, kao primjerice u Švedskoj i nekim drugim zemljama. Pritom se pozdravlja planirano jačanje privatnog sektora u području primarne zdravstvene zaštite kroz planirani zakonski okvir.

2. Važno je uvesti konkurenciju na tržište zdravstvenog osiguranja, kako bi građani mogli birati željenog pružatelja, umjesto da HZZO ima monopol.

3. Postoji prostor za ambicioznije smanjenje troškova nezdravstvenih djelatnosti u bolnicama, što je i pitanje racionalnijeg upravljanja administracijom i osobljem.

4. Kroz objedinjenu javnu nabavu je važno uvesti strogu kontrolu kako bi se postigle što veće uštede, a svakako je važno ograničenje cijena lijekova na recept zbog ostvarenja proračunskih ušteda (kao primjerice u Poljskoj).

5. Potrebno je u zdravstveni sustav i bolnice uvesti profesionalni financijski menadžment, kako bi se moglo smanjivati dug i provoditi racionalizaciju troškova. Ravnatelji bolnica ne moraju nužno biti liječnici, već je to prije svega ekonomsko pitanje, vezano uz financijski menadžment i javni menadžment u cjelini.

Zdravstveni doprinos treba staviti u kontekst pitanja treba li uvesti participacije u sustav ionako visokog standarda zdravstvene usluge. To je nepopularno pitanje, ali treba biti otvoreno. Prema podacima nadležnog ministarstva, u Hrvatskoj se za zdravstvo po stanovniku godišnje izdvaja 681 euro, u Sloveniji 1.546 eura, u Njemačkoj 3.973 eura, u Velikoj Britaniji 3.448, a u Švicarskoj čak 7.361 euro godišnje. Osim toga, zdravstveni doprinos plaća 30 posto stanovništva, a među njima svega polovica dopunsko zdravstveno osiguranje. Od barem 24 milijarde kuna zdravstvenog proračuna 85 posto troškova odlazi na usluge, a 4 milijarde kuna na lijekove.

Nije problem u javnom sustavu, već se otvara pitanje uvođenja konkurencije, umjesto da javni sektor ima monopol uz veliki trošak za porezne obveznike. Primjerice, njemački model upravljanja bolnicama kombinira javni, privatni i protestantski (crkveni) „stup“, dok je švedski model već poznat po privatizaciji upravljanja mnogim bolnicama. Švicarska i Australija imaju sustave dominantnog privatnog zdravstva, dok im nije sporna socijalna uloga države kada zaista zatreba, ističe CEA.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.