U proljeću 2020. godine, gradovi i općine diljem zemlje su zatvorile škole na temelju preporuka stručnjaka iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Pored škola, mnogi su zatvorili i dječja igrališta, a šef nacionalnog stožera Davor Božinović najavio je pojačane policijske patrole oko njih.

Iako se sjevernokorejsko divljenje Stožeru relativno brzo moderiralo, propitkivanje Struke™ koja je služila kao alibi za više-manje sve njihove odluke ostalo je tabu do dandanas. Kritike stožerovih odluka su se uglavnom odnosile na njihovu nedosljednost, njihovo kršenje od strane političara te neispunjenih želja medijskog mainstreama za još restriktivnijim mjerama.

Rasprava o neželjenim negativnim ishodima javnozdravstvenih mjera trivijalizirana je kao "očuvanje ekonomije". Prigovori oko maskiranja su odbačeni kao da se radi o sitnoj neugodnosti. Nitko nije pitao Struku™ o dugoročnim posljedicama prekrivanja lica u najvažnijoj dobi za razvoj socijalnih vještina, a s obzirom da ta ista Struka™ tvrdi da se više od 70% komunikacije odvija neverbalno, što uključuje geste i mimike lica.

Gotovo svako spominjanje cijepljenja u zadnje dvije godine odnosilo se na cjepivo protiv koronavirusa ili ono protiv gripe. Prema kalendaru cijepljenja u Hrvatskoj, postoje tri cjepiva koje se daju djeci u školskoj dobi. To su kombinirano cjepivo protiv tetanusa i difterije, cjepivo protiv poliomijelitisa te kombinirano cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubele.

HZJZ svake godine objavljuje podatke o izvršenju programa obveznog cijepljenja u Hrvatskoj. Te podatke inače objavljuje u svibnju ili lipnju za prethodnu godinu. Izvješće za 2020. godinu je objavljeno tek prošli tjedan, i to s djelomično nepotpunim podacima. Cijepljenje školske djece bilježi pad na razini čitave Hrvatske, ali su izražene velike razlike među pojedinim županijama.

Kada govorimo o cijepljenju protiv tetanusa i difterije u 8. razredu osnovne škole, u Varaždinskoj županiji je cijepljeno tek 71,5% djece od planiranog. Zagrebačka županija je također zabilježila veliki pad u odnosu na uobičajeno izvršenje programa, cjepivši 80%. Dubrovačko-neretvanska županija, koju godinama obilježavaju niske stope cijepljenja, ostvarila je 2020. godine veći cijepni obuhvat od Varaždinske i Zagrebačke županije.

Inače, u Hrvatskoj je predviđeno docijepljivanje protiv tetanusa i s navršenih 60 godina života. Zbog nekoliko je razloga manji odaziv starijeg stanovništva na ovo cijepljenje. Uz one uobičajene, zasigurno je utjecalo općenito smanjenje broja medicinskih postupaka. Međutim, svakako iskače podatak da je u Istarskoj županiji cijepljeno svega 2% od planiranog broja šezdesetgodišnjaka.

Vratimo se na cijepljenje djece. Protiv poliomijelitisa je predviđeno docijepljivanje u drugoj godini života te u prvom i osmom razredu osnovne škole. Statistika se vodi zbirno, zbog čega se samo oko dvije trećine planiranog broja cijepljenja odnosi na djecu školske dobi (ostatak se odnosi na jednogodišnjake). Ipak, vidljiv je značajan pad obuhvata cijepljenja.

Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je najmanji postotak cijepljenja protiv polija, samo 66%. Međutim, to je veći postotak od 2018. godine. S druge strane, najveći postotni pad u odnosu na 2019. godinu ostvarile su Zagrebačka, Varaždinska i Istarska županija.

Za kraj ćemo obratiti pozornost na cijepljenje protiv ospica, zaušnjaka i rubele (tzv. MMR ili Mo-Pa-Ru cjepivo). Primarna vakcinacija ovim cjepivom se u Hrvatskoj vrši s navršenih 12 mjeseci života, dok se docijepljivanje vrši kada dijete krene u prvi razred osnovne škole. Varaždinska županija zabilježila je najmanji postotak cijepljenih osnovnoškolaca u Hrvatskoj, samo 75%. Na drugom je mjestu Istarska županija.

Zbog svoje izuzetne zaraznosti, epidemije ospica laku izbiju u populacijama koje nemaju dovoljnu razinu kolektivnog imuniteta ako se u njima pojavi zaražena osoba. Svi su mediji pisali o jednoj takvoj epidemiji u Dubrovniku 2018. godine, zbog čega je kratkoročno skočio postotak cijepljenja u toj županiji. No, u 2020. godini su Varaždinska i Istarska županija izvršile čak i manje cijepljenja školske djece od Dubrovačko-neretvanske županije.

Od proljeća 2020. godine, zabilježen je značajan pad broja slučajeva ospica u Europskoj uniji. Europski centar za kontrolu bolesti ističe da bi se pad mogao objasniti nedovoljnim prijavljivanjem, dijagnosticiranjem ili stvarnim padom zbog poduzetih mjera za sprečavanje širenja koronavirusa. Ipak, ECDC upozorava da bi se trebale planirati pojačane kampanje cijepljenja protiv ospica u budućnosti.

Prema podacima WHO-a, u 2020. godini je u cijelom svijetu preminulo 1.902 djece do 5 godina starosti zaraženo koronavirusom. Od ospica je pak u 2019. godini preminulo više od 200.000 ljudi, prije svega djece mlađe od 5 godina. Unatoč padu broja prijavljenih slučajeva, procjene broja umrlih od ospica u 2020. godini se kreću iznad 60 tisuća.

Ministarstvo zdravstva je godinu i pol dana na svojim web stranicama isticalo obavijest da su djeca rizična skupina za zarazu koronavirusom. Iako je od ožujka 2020. godine poznato da je takva tvrdnja potpuno netočna, još uvijek su aktualna zatvaranja škola. Čini se da je Struka™ u svojim nasrtajima na društvo zaboravila da postoje i druge bolesti. One od koje stradaju prvenstveno najmlađi, a protiv kojih imamo cjepiva koje sprječavaju zarazu dulje od 6 mjeseci.