Vezani članci:
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)
Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
5 razloga zašto nam treba uvoz
Trumpove carine trebale su pomoći američkoj industriji željeza. Nisu pomogle...
Ovako protekcionizam ʼštitiʼ domaću proizvodnju: Zbog uvoznih carina GM otpušta 14.000 radnika
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
Što je protekcionizam i kako utječe na društvo?
Amerika je 5 puta u povijesti pokušala nametnuti uvozne tarife. Svaki put se opekla...
Nema razloga za paniku: Rast uvoza mesa je dobra vijest
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu
Kupujmo hrvatsko - mit koji odmaže hrvatskom gospodarstvu
Zašto nam proizvođači sa Zapada uvaljuju smeće po višim cijenama?
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Tolušić treba ponuditi ostavku i spasiti naciju od daljnje štete
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...


Piše: Branimir Perković
11.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...

Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...


Piše: Branimir Perković
11.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Pitanje vanjske trgovine je jedno od onih ekonomskih pitanja kod kojih u Hrvatskoj postoji konsenzus između gotovo svih političkih opcija i općeniti društveni konsenzus. Narativ je sljedeći: Hrvatska je previše otvorena ekonomija s prevelikim uvozom koji uništava domaću proizvodnju te smanjuje izvoz, stoga treba graditi ekonomske politike koje će smanjiti uvoz, a izvoz treba poticati državnim subvencioniranjem. U medijskom prostoru se desetljećima pojavljuju ekonomski stručnjaci koji održavaju tu percepciju i trgovinu dovode na zao glas kao na još jedan segment koji uništava Hrvatsku (ako se radi o uvozu) i koji treba strogo kontrolirati da bi bio od koristi, najčešće subvencioniranjem izvoza i otežavanjem uvoza.

Makroekonomske činjenice nisu ni ekonomskim stručnjacima potrebne da bi potvrdili svoje teze pa ne postoji nitko tko bi stanovništvu i politici objasnio pravo stanje. Koliko ima istine u toj tezi da Hrvatska previše uvozi, a izvoz je sasvim nekonkurentan pa ga treba poticati državnim subvencijama?

Ako pogledamo makroekonomske pokazatelje trgovine RH i usporedimo ih sa sličnim zemljama, izgleda da imamo sasvim krivu predodžbu o njenom intenzitetu, a tada se postavlja pitanje o kvaliteti domaćih ekonomskih stručnjaka koji od samostalnosti propagiraju sasvim krive ekonomske činjenice u medijskom prostoru.

Glavni općeniti pokazatelj o intenzitetu trgovine u nekoj državi je postotak trgovine (izvoz + uvoz) u BDP-u, i već on pokazuje da Hrvatska nikako nije preopterećena trgovinom. Postotak trgovine u hrvatskom BDP-u iznosi 96,28 %, i to je u odnosu na neke zemlje kao što su SAD, Kina, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo jako puno. Ali kod trgovine velike razlike proizlaze iz veličine država, tj. iz broja stanovnika, snage domaće potrošnje, sirovina, geografske pozicije itd. Tako da Hrvatsku treba uspoređivati s približno sličnim zemljama kao što su Češka, Slovačka, Bugarska, Mađarska, Srbija, BIH, Makedonija, Estonija... Naime, što je zemlja geografski veća i ima više stanovnika, to znači da je unutarnje tržište veće i samim time to smanjuje potrebnu za vanjskom trgovinom.

SAD i Kina neće nikada imati postotak trgovine u BDP-u kao Hrvatska jer se radi o zemljama s puno većim unutrašnjim tržište. Od država koje su veličinom, snagom gospodarstva, geografskom pozicijom i brojem stanovnika slične Hrvatskoj (ili bar sličnije od velikih država), trgovina predstavlja veći dio BDP-a što je gospodarstvo razvijenije. Jednostavno, male ekonomije nemaju dovoljno veliko tržište i dovoljno sirovina na teritoriju da bi se mogle zatvoriti. Tako Češka ima postotak trgovine u BDP-u od 151.6%, Slovačka 185,75%, Mađarska 169%, Estonija 154%, Litva 147%, Slovenija 146%, Bugarska 123%, Makedonija 113%, a Srbija 107,5%. Jasno je da sve države usporedive veličine imaju jaču vanjsku trgovinu od Hrvatske, a to se ne odnosi samo na zemlje članice EU, već i na Srbiju te Makedoniju.

Kritičari bi mogli reći da je razlog tomu preslab izvoz i bili bi u krivu. Ako podijelimo ukupni godišnji uvoz (21,6 milijardi dolara) s brojem stanovnika (4,15 milijuna) dobijemo da Hrvatska uvozi 5.204,82 dolara po stanovniku. Istodobno Slovačka uvozi 12.394,11 dolara po stanovniku, Češka 13.411,08 dolara po stanovniku, Slovenija 12.857,14 $ po stanovniku (ukupni uvoz Slovenije je veći od Hrvatskog na upola manje stanovnika), Mađarska 9.336 $, Estonija 11.374 $.

Prema navedenim podacima je sasvim jasno da Hrvatska premalo trguje s inozemstvom, a politički, društveni i ekonomski narativ sasvim pada u vodu jer Hrvatska po stanovniku uvozi puno manje od sličnih zemalja koje su izašle iz tranzicije i prije 20 godina su bile gospodarski manje uspješne od Hrvatske.

Poanta je jednostavna: dok su se ostali otvarali globalnoj trgovini, Hrvatska se zatvarala pod izgovorom zaštite domaće proizvodnje te time gospodarski postupno zaostajala.



Naravno, u izvozu su ti brojevi još gori i preslabi izvoz ostaje glavna boljka hrvatskog gospodarstva. Ali političari i ekonomisti ne razumiju da izvoz malih zemalja ovisi o uvozu jer male države ne mogu na unutarnjem tržištu kupiti sve sirovine koje im trebaju za proizvodnju. Ako se država zatvori za uvoz, bilo direktno kroz kvote i carine ili indirektno kroz birokratsko otežavanje uvoza, papirologiju i slično, tada uvozne sirovine i međuproizvodi postaju skuplji, što zauzvrat domaće proizvode čini skupljima i manje konkurentnima za izvoz.

Hrvatska zbog toga ima nerealno veliku dodanu domaću vrijednost u neto izvozu, jer domaći proizvođači teško pronalaze strane opskrbljivače.

Graf 1. Dodana domaća vrijednost u neto izvozu

Izvor: OECD

Društvena predodžba je da Hrvatska većinski izvozi sirovine, ali to je sasvim krivo jer u izvozu najviše sudjeluju industrijski proizvodi kao što su strojevi te kemijski i farmaceutski proizvodi. Hrvatska izvozi 298 proizvoda s relativnom komparativnom prednošću, što znači da je njezin udio u svjetskom izvozu za te proizvode veći nego što bi se očekivalo za državu te veličine i veličinu globalnog tržišta tog proizvoda. Prikaz 1. Pokazuje sve proizvode kod čijeg izvoza Hrvatska ima komparativnu prednost i vidljivo je da dominiraju strojevi i elektronika (plava boja) te farmaceutski proizvodi (roza boja). Od ostalih tipova proizvoda koji dominiraju najveći dio zauzimaju prehrambeni proizvodi (žuta boja), drvoprerađivački (crvena boja) i tekstilni proizvodi (zelena boja). Od promatranih 89 država Hrvatska se po ekonomskoj kompleksnosti svoga izvoza nalazi na 27. mjestu.

Sve navedeno znači da su izvozni proizvodi iz RH traženi na svjetskom tržištu i da se mogu natjecati s proizvodima iz mnogih razvijenijih zemalja.

Prikaz 1. Tipovi proizvoda u kojima Hrvatska ima komparativnu prednost

Izvor: O.E.C.

Graf 2. Pokazuje odnos između BDP-a po stanovniku neke zemlje i indeksa ekonomske kompleksnosti. Hrvatska je označena bijelom bojom po sredini. Zaključak je jednostavan: što država izvozi ekonomski kompleksnije proizvode, to joj je BDP po stanovniku veći i za gospodarski razvoj treba omogućiti gospodarstvu da proizvodi kompleksnije proizvode. Ako političari žele da Hrvatska ostane gospodarski nerazvijena i da nazaduje, onda trebaju poticati i spašavati industrije nekompleksnih proizvoda kao što su tekstilna industrija i poljoprivreda. Ali ako Hrvatska želi gospodarski napredovati, onda treba osloboditi kreativni potencijal gospodarstva da proizvodi kompleksne proizvode, a Hrvatska očigledno ima relativnu komparativnu prednost za proizvodnju takvih proizvoda.

Graf 2. Odnos između Indeksa ekonomske kompleksnosti i BDP-a po stanovniku (PPP)

Izvor: O.E.C.

Ono što država treba učiniti je da se makne iz ekonomije na način da ne stvara tržišne neravnoteže spašavajući i subvencionirajući niskoprofitabilne industrije. Osim ako je namjera ekonomske politike da stanovništvo RH radi za plaće u rangu onih u Indiji, Bangladešu i sličnim zemljama. Onda treba subvencionirati tekstilnu industriju, poljoprivredu i slične gospodarske grane. Ako je namjera političara da stanovnici RH rade za plaće više od 1.000 eura, onda trebaju osloboditi gospodarstvenike da proizvode ono što se na globalnom tržištu traži i za što Hrvatska očito ima uvjete.

Nedavno je istraživanje Ekonomskog instituta pokazalo da je rasterećenje gospodarstva pet puta efikasnije i korisnije od državnih subvencija. Najbolje što država može napraviti za poduzetnike i izvoznike je da im se makne s leđa, da smanji porezno opterećenje, ukine nepotrebnu birokraciju, olakša trgovinsku razmjenu i općenito pusti gospodarstvo da diše. Samo nemojte „pomagati“ spašavajući neefikasne, zastarjele, neprofitabilne, klijentelistički umrežene, paradržavne, „strateške“ i druge utege na leđima kvalitetnih izvoznika i poduzetnika!

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.