Vezani članci:
Ne podržavam ʼmoliteljeʼ pred bolnicama, ali njihova zabrana ne bi pomogla nikome
Izbori u Španjolskoj: Liberali doživjeli potop, socijalisti zadržali vlast, a desni populisti izbili na treće mjesto
Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...
Španjolskim liberalima raste podrška birača, ali će ipak vlast prepustiti populističkoj ljevici
Izbori u Španjolskoj bit će vrlo neizvjesni; vođa liberala isključio mogućnost koaliranja s ljevicom
Liberal je opet - jedini - bio u pravu
Mises, Katalonija i pravo na samoodređenje
Sorry, drugovi, ništa od revolucije ovaj put!
Španjolska vlada će represijom natjerati Katalonce da se odcijepe
Prostitutke u Barceloni istjerale sex robote iz grada jer im kradu posao
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Španjolska skoro 9 mjeseci bez stabilne vlasti, ekonomija cvate
Plenkovićeva vlada nije dugo izdržala kao fiskalno odgovorna; javna potrošnja se povećava 100% više od BDP-a
Ovako su govorili HDZ-ovci: ʼSlijede oštri rezovi i otpuštanja, velika porezna reforma...ʼ I, što je s time?
Ovaj lik je car: Bio je potpredsjednik antireformske vlade, a sada se sjetio da Hrvatska treba reforme
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Oni bi se j..., ali da im ne uđe
Štrajk ili uhljebaradija?
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
CEA predlaže Mariću ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka
Macron najavio novu seriju reformi: ʼOva država troši lude količine love na socijalne programeʼ
Trulež draži od kreativne destrukcije
Pola mandata Vlade: Još uvijek nas uvjeravaju u postojanje Jetija
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
Kako je Plenković ustvari priznao da od reforme nema ni ʼrʼ
Hrvati dokazali da mogu biti najbolji - kad se političari ne miješaju
Kod reforme formalnih institucija kobna je greška zaboraviti one neformalne
Neka Plenkoviću netko javi da to što je napravio nisu reforme!
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Dok smo mi slušali Varufakise, Španjolci su reformirali svoju gospodarsku politiku


Piše: Branimir Perković
19.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Dok smo mi slušali Varufakise, Španjolci su reformirali svoju gospodarsku politiku

Dok smo mi slušali Varufakise, Španjolci su reformirali svoju gospodarsku politiku


Piše: Branimir Perković
19.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska i Španjolska imale su slične probleme na početku svjetske krize, ali Španjolska je odlučnije na njih odgovorila.

O uzrocima svjetske gospodarske krize iz 2008. godine je puno napisano s raznih ideoloških, političkih, ekonomskih, društvenih i drugih pozicija. Godinama nakon početka krize nije bilo jasno što je prava istina, ni u vezi nastanka ni u vezi okončanja krize. Posebno se sporilo oko instrumenata koje su države trebale koristiti da što prije izađu iz krize i gospodarski se oporave.

Iako je postojalo puno različitih pristupa i politika koje su se predlagale, ipak se mogu sažeti u dva glavna tabora. Prvi pristup su tzv. „mjere štednje“ kojima se obuzdavanjem državne potrošnje, smanjivanjem javnog sektora, racionalizacijom javnih izdavanja za zdravstvo i socijalu, privatizacija državnih kompanija te održavanjem monetarne stabilnosti nastojalo izaći iz krize i ostvariti stabilan gospodarski rast. Drugi pristup, nazovimo ga „Varufakisove mjere“, polazio je od intenziviranja zaduživanja, veće državne potrošnje, velikim državnim infrastrukturnim ulaganjima, održavanjem trenutnih socijalnih prava, a u ekstremnom obliku protiv vraćanja državnih dugova.

Dok su se neke zemlje, među kojima je Hrvatska, držale „Varufakisovih mjera” i svim sredstvima izbjegavale „mjere štednje”, druge zemlje su shvatile nužnost promjene dotadašnjih praksi i neodrživost takvog načina vođenja gospodarstva.

Jedna od tih zemalja je Španjolska, po mnogočemu slična država koja je do gospodarske krize 2008. postizala ekonomski rast na sličnim temeljima, možda čak i gorim od Hrvatske. Španjolskoj, koja je imala dugu povijest visoke inflacije, visokih kamatnih stopa i visokog državnog duga, ulazak u Eurozonu i uvođenje eura 1999. je bio kao narkomanu pronalazak nepresušne zalihe droge. Razlog toga leži u konvergenciji kamatnih stopa svih država eurozone jer se od trenutka uvođenja eura radi o jedinstvenom monetarnom tržištu.

To znači da iako bi kamate na zaduživanje zemljama poput Španjolske i Grčke trebale biti relativno visoke zbog slabijeg gospodarstva i nestabilnije fiskalne politike, one prihvaćanjem eura padaju na razine koje ima jedna fiskalno odgovorna i ekonomski moćna Njemačka. Takve zemlje postaju free rideri na fiskalnoj stabilnosti Njemačke. Kako su ovisne o javnom dugu, koji ulaskom u eurozonu postaje jeftiniji, intenziviraju daljnje zaduživanje. Tim jeftinim dugom umjetno napumpavaju gospodarski rast kroz državnu potrošnju, od neodržive socijale, previsokih mirovina do intenzivnim javnim radovima.

Kada su uslijed svjetske gospodarske krize naglo pali porezni prihodi države i ona je ostala bez sredstava za vraćanje javnog duga, takve zemlje su se našle u problemu. Da bi vratili stari dug, uz umanjene proračunske prihode, bilo je potrebno ponovno se zadužiti. Zaduživanje radi vraćanja starog duga, ovaj put uz veću kamatu. Tada bi udio javnog duga u BDP-u jako brzo rastao, jer bi gospodarska aktivnost padala, a time i BDP, dok bi dug dodatno rastao, pa bi tako omjer dug/BDP rastao na dva načina, zbog smanjivanja BDP-a i zbog daljnjeg rasta duga da bi se vratio stari dug.

U takvoj situaciji su se našle i Španjolska i Hrvatska.

Dodatan izvor neodrživog rasta je bio i nekretninski balon koji je rastao do krize. Za usporedbu, Španjolska je 2007. počela graditi više stambenih nekretnina od Njemačke. 13 posto ukupnog broja radnika je bilo zaposleno u građevinskom sektoru, državne i lokalne vlasti su trošile ogromne količine novca na javne radove, a sve to su financirale tzv. „cajas”, regionalne štedne banke koje su bile pod političkom kontrolom te loše vođene i slabo nadzirane. Takve financijske institucije su osiguravale „gorivo” za Španjolski nekretninski balon. Iako je u njih tijekom krize investirano 17 milijardi eura javnih sredstava, nijedna nije preživjela krizu.

Politička situacija u Španjolskoj je bila slična Hrvatskoj; prožeta korupcijom, nepotizmom, nesposobnošću, sa slabim sustavom kontrole vlasti, političke odgovornosti, građanskom indiferentnošću. Gospodarstvo je funkcioniralo po principu političke podobnosti a ne rezultata, država je imala prevelik utjecaj na gospodarska kretanja, a financijski sektor je bio usko povezan s regionalnim i državnim vlastima. Baš kao i u Španjolskoj, poslušnost građana je bila kupljena sitnim privilegijama i relativno velikom državnom potrošnjom na zapošljavanje u javnom sektoru, socijalne naknade i mirovine. Baš kao i u Španjolskoj svi su iskorištavali trenutno stanje, a korupcija je bila sveprisutna, od najnižeg državnog službenika do političkog vrha. Svatko je krao prema svom položaju u korupcijskom lancu, i baš zbog toga su svi prešućivali krađe drugih jer su znali da i oni dobiju svoj dio korupcijskog plijena. Poslušnost je bila kupljena velikim javnim rashodima, a sistem održavan zaduživanjem.

Kriza je dovela do kraha takvog sistema, a Španjolska se tijekom krize reformirala; na početku jako sporo i s velikim otporima, ali ipak su tijekom vremena uvedene nužne reforme.

Građevinski sektor je nekada obuhvaćao više od 10% BDP-a, danas tek 5%. Izvoz roba i usluga je s 25% narastao na 33% BDP-a. Deficit tekućeg računa (izvoz/uvoz, investicije i plaće, transferi) je iznosio razmjerno 10% BDP-a, danas nema deficita. Valja priznati da su spašavane financijske institucije, ali poslije neuspjelih pokušaja spašavanja svih, spasilo se samo one koje su imale šansu da se oporave, a legla političke korupcije poput ranije spomenutih „cajas”, regionalnih banaka pod kontrolom političara, puštena su da propadnu.

Sličnu stvar je napravila i Irska. Promijenila se i politička retorika, političari danas govore o poduzetništvu, novim tehnologijama, obrazovanju, natjecanju na globalnom tržištu (umjesto protekcionizmu), a birači su postali osjetljiviji na korupciju.

Kako je to postignuto?

Španjolska je počela gospodarsku krizu sa sličnim problemima kao i Hrvatska, i sličnim rješenjima. Do sredine 2010. Španjolske vlasti spašavaju regionalne financijske institucije, primarno korumpirane „cajas”, javnim novcem. Uvode se novi stimulansi za infrastrukturne projekte, vrijedni 5% BDP-a. Stvoren je fond za spašavanje banaka. Sve to ne popravlja situaciju i sistem se počinje urušavati još brže. Stare nestabilnosti su samo produbljene.

Reforme su počele dosta sramežljivo, s mjerama štednje vrijednima 1,5% BDP-a. PDV je podignut za dva postotna poena, na 21%, što je ispod pretkrizne stope u Hrvatskoj koja sada iznosi 25%. Ali to se pokazalo kao nužnost za gašenje fiskalne vatre nagomilanog javnog duga. Istodobno je radikalno liberalizirano tržište rada, koje je ocijenjeno previše rigidnim od strane međunarodnih institucija, iako je bilo liberalnije od današnjeg Zakona o radu u Hrvatskoj. Središnja država postrožava kontrolu rashoda lokalnih i regionalnih vlasti te zahtijeva provođenje mjera štednje.

Prvog mjeseca 2011. se provodi mirovinska reforma, koja snižava trenutne mirovine i podiže dob za ulazak u mirovinu na 67 godina, s prijašnjih 65. Izglasan je ustavni amandman koji se prisiljava Vlade da održavaju uravnotežen državni proračun, a do kraja godine se provode dodatne mjere štednje, posebno u javnom sektoru u kojem se snižavaju plaće i smanjuje broj radnika. Proračun svih ministarstava za 2012. godinu je smanjen, a ukupni iznos ušteda iznosi 9 milijardi eura.

Navedeni su samo neki primjeri mjera štednje koje su provedene u Španjolskoj, a zbog kojih je španjolska ekonomija od 2013. rasla brže od ostalih zemalja koje su bile puno sporije i slabije u provođenju reformi, kao što su Grčka i Francuska, što je prikazano na sljedećem grafu koji pokazuje rast BDP-a po stanovniku u odnosu na baznu godinu 1998. Bazna godina označava referentnu točku prema kojoj se uspoređuju sve kasnije godine, i odgovara vrijednosti 100% BDP-a. Vrijednosti iznad 100 označavaju akumulirani postotni porast BDP-a u odnosu na tu godinu, npr. krivulja koja označava Francusku koja se nalazi na 115 u 2015. godini znači da je BDP po stanovniku Francuske u toj godini bio 15% veći nego 1998. To je dobar pokazatelj napretka pojedine zemlje.



Nažalost, Hrvatska nije slijedila primjer Španjolske te se puno sporije oporavlja. Onaj oporavak koji postoji je rezultat preorijentiranja privatnog sektora i njegovog reformiranja usprkos državi koja ne samo da mu nije olakšala taj proces nego ga je aktivno otežavala, a ekonomske politike u vrijeme krize su bile uporno odbijanje reformi i „mjera štednje” te slijeđenje misli „anti-reformista” i raznih Varufakisa. Učinci takvih politika su evidentni, zaostajanje i stabilno propadanje.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.