Španjolci će u nedjelju izaći na prijevremene parlamentarne izbore. Nakon što manjinska vlada socijaldemokratskog premijera Pedra Sancheza nije dobila potporu parlamentarne većine za državni proračun za 2019. godinu, Sanchez je raspisao izbore za oba doma parlamenta. Prema rezultatima posljednjih anketa, izbori će biti vrlo neizvjesni.

Socijaldemokrati su u prednosti s oko 30 posto podrške birača. Najjača oporbena stranka, konzervativna Narodna stranka, prema anketama dobiva tek malo više od 20 posto, a na trećem mjestu, s 15 posto, nalazi se Građanska stranka koja okuplja španjolske liberale. Budući da se Građanska stranka deklarira kao stranka centra (iako je mediji opisuju kao stranku desnog centra), ona inače ima potencijal koaliranja i s ljevicom i s desnicom pa će upravo ona, vrlo vjerojatno, odlučivati o novoj vladi.

Ali čini se da je njen predsjednik Albert Rivera već donio odluku. Koalicija s ljevicom ne dolazi u obzir jer je Sanchez učinio previše ustupaka tijekom posljednjih godinu dana katalonskim sukcesionistima čija mu je podrška trebala da bi njegova vlada funkcionirala (da, socijaldemokrati su godinu dana vladali uz pomoć katalonskih nacionalista).

"28. travnja birat ćemo kakvu Španjolsku želimo: onu koja se ne odriče ustavnih principa i koju nitko neće moći uništiti ili Španjolsku koja igra rulet sa svojom budućnošću", rekao je Rivera na središnjem skupu Građanske stranke u Madridu. Pritom je mislio na Sanchezovu vladu koja po njemu "igra rulet" surađujući sa separatistima.

Rivera je Katalonac, a njegova je stranka na referendumu o odcjepljenju Katalonije pozvala svoje članove i simpatizere da ga bojkotiraju jer je neustavan. Za sebe kaže: "Ja sam Katalonac, Španjolska je moja domovina, a Europa budućnost."

Građanska stranka je društveno liberalna poput skoro svih političkih stranaka u Španjolskoj, ali je jedinstvena po protržišnim i pro-business politikama (iako ni približno toliko kao neke druge liberalne stranke u Europi, npr. njemački FDP). Zalažu se za smanjenje poreza na dobit, smanjenje najviše stope poreza na dohodak, smanjenje PDV-a na 16 posto, smanjenje državne potrošnje u većini sektora i legalizaciju marihuane. Također, vrlo su pro-europski raspoloženi i članovi su europarlamentarne grupacije ALDE.

Nakon prošlih parlamentarnih izbora 2016. godine Građanska stranka je podržala vladu desnog centra Narodne stranke koja je lani pala zbog korupcijskog skandala. Narodna stranka je učinila neke stvarno loše poteze dok je bila na vlasti. Iako su provodili reformu tržišta rada, uveli su suludi "porez na sunce" kojim su oporezivali proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Taj je porez ukinula socijaldemokratska vlada.

Ali novi trenutak, koji bi mogao posebno iznenaditi, proizvela je stranka Vox. Riječ je o krajnje desnoj stranci koja je iznenadila sve prešavši izborni prag na nedavnim pokrajinskim izborima u Andaluziji. Andaluzija je tradicionalno ljevičarska utvrda na kojoj je gotovo cijelo vrijeme do zadnjih izbora vlast držala socijalistička koalicija, ali usprkos predviđanjima anketa Vox je ušao u pokrajinski parlament i omogućio kreiranje prve desne vlade. Nakon toga popularnost ovih desničara je porasla u cijeloj zemlji i trenutno je, prema anketama, na oko 10 posto.

Vox je izrazito anti-imigrantska i euroskeptična stranka s nacionalističkim predznakom, ali u ekonomskim pitanjima nisu poput većine drugih europskih populista jer podržavaju slobodno tržište, i to čak snažnije od Građanske stranke. Zbog te karakteristike su Narodnjaci i Građani otvoreni za koaliciju s njima, što su učinili u Andaluziji pa se može pretpostaviti da bi se isto moglo dogoditi i na nacionalnoj razini nakon nedjelje, ali pitanje je hoće li te tri stranke zajedno osvojiti dovoljno mandata za većinu u parlamentu.

Zanimljivi su komentari na stranim pro-business portalima. Financial Times je na neki način izrazio podršku Sanchezu i njegovoj socijaldemokratskoj stranci zbog straha od desnih populista. S druge strane Forbes je podržao desni blok zbog straha od širenja socijalizma u Europi. Forbesov kolumnist Alejandro Chafuen podsjeća na riječi španjolskog premijera iz 1990-ih i tadašnjeg predsjednika Narodne stranke Josea Marije Aznara koji je napisao: "Liberalizam može puno lakše surađivati s konzervatizmom nego s ljevicom".

Kandidati lijevih stranaka PSOE (socijaldemokrati) i Podemos (demokratski socijalisti) obećavaju povećanje progresivnog oporezivanja, a narodnjaci i liberali obećavaju porezne rezove, tako da je ovo ekonomska bitka. Ali ipak, u središtu pozornosti nije samo ekonomija, nego i imigrantska politika kao i problem katalonske autonomije. Ljevica je za otvoreniju granicu, liberali su također za otvoreniju granicu (samo uz selekciju), a desne stranke su protiv daljnje imigracije. Ljevica je sklona ustupcima katalonskim separatistima, a desnica i liberali nisu. Ovi izbori mogli bi biti i svojevrsni referendum po svim navedenim pitanjima.