Priča o dr. Semmelweisu: Otac higijene nije vjerovao struci

Priča o dr. Semmelweisu: Otac higijene nije vjerovao struci


Piše: Mario Nakić
15.10.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Priča o dr. Semmelweisu: Otac higijene nije vjerovao struci

Priča o dr. Semmelweisu: Otac higijene nije vjerovao struci


Piše: Mario Nakić
15.10.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Pranje ruku najbolja je mjera protiv zaraznih bolesti. Dostupna je svima. No, čovjek kojem dugujemo nebrojene spašene živote umro je nepoznat i nepriznat. Na Svjetski dan pranja ruku valja se prisjetiti dr. Semmelweisa i odati mu priznanje koje zaslužuje. Vjerujmo struci!" - objavio je Vili Beroš na Twitteru.

Zanimljivo, njegov zaključak ("Vjerujmo struci") je potpuno suprotstavljen primjeru i životu dr. Semmelweisa na kojeg se Beroš poziva jer Semmelweis je došao do svoga otkrića zato što NIJE vjerovao struci. Struka ga se odrekla i poslala u ludnicu gdje je na kraju umro. Semmelweisovo otkriće o potrebi pranja ruku postalo je općeprihvaćeno u medicini tek godinama kasnije.

No, kako bi rekli koronaški novinari s Indexa, krenimo redom. Tko je dr. Semmelweis?

Ignaz Philipp Semmelweis bio je mađarski liječnik koji je živio u 19. stoljeću u Budimpešti, u doba Austrougarske. Tijekom rada u bolnici, na porodiljnom odjelu, suočio se s epidemijom babinje groznice čiji uzrok tada nije bio poznat. Mnogi liječnici su smatrali čak da se ne može spriječiti niti izliječiti, no Semmelweis je istražio taj problem i došao je do zanimljivih zaključaka jer je shvatio da studenti, koji rade s mrtvacima, nakon toga dolaze do trudnica u bolnici i prenose im zarazu. Naredio je studentima da peru ruke. Smrtnost u toj bolnici je nakon toga desetkovana.

Usprkos njegovom otkriću, drugi liječnici mu nisu vjerovali i odbijali su prihvatiti da je to zarazna bolest koja se može riješiti higijenom. Struka se odrekla Semmelweisa jer je tvrdio nešto što je njima bilo u tom trenutku neprihvatljivo. On je inzistirao na higijeni kao načinu sprječavanja zaraze pa su ga smjestili u duševnu bolnicu (iako je vjerojatno imao Alzheimerovu bolest). U ludnici su ga stražari mlatili pa je nakon 2 tjedna preminuo od posljedica premlaćivanja.

Njegovo otkriće postalo je općeprihvaćeno u medicini tek godinama kasnije. Ovo je jako dobar primjer kako znanost funkcionira i može se povući paralela s Hrvatskom liječničkom komorom koja baca drvlje i kamenje na liječnike i znanstvenike koji imaju drugačiji pogled na borbu protiv korone od establišmenta. Ujedno to je razlog zašto ne bismo trebali slijepo "vjerovati struci" kao Beroš.

 
Podijeli s prijateljima
Bez filtera Bez filtera

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
Paypal
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
Barkod za donacije

O autoru

Mario Nakić
MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:
Liberal na Facebooku
Liberal na X-u
Liberal na Instagramu
Liberal na Youtubeu
Netcom