"Pranje ruku najbolja je mjera protiv zaraznih bolesti. Dostupna je svima. No, čovjek kojem dugujemo nebrojene spašene živote umro je nepoznat i nepriznat. Na Svjetski dan pranja ruku valja se prisjetiti dr. Semmelweisa i odati mu priznanje koje zaslužuje. Vjerujmo struci!" - objavio je Vili Beroš na Twitteru.

Zanimljivo, njegov zaključak ("Vjerujmo struci") je potpuno suprotstavljen primjeru i životu dr. Semmelweisa na kojeg se Beroš poziva jer Semmelweis je došao do svoga otkrića zato što NIJE vjerovao struci. Struka ga se odrekla i poslala u ludnicu gdje je na kraju umro. Semmelweisovo otkriće o potrebi pranja ruku postalo je općeprihvaćeno u medicini tek godinama kasnije.

No, kako bi rekli koronaški novinari s Indexa, krenimo redom. Tko je dr. Semmelweis?

Ignaz Philipp Semmelweis bio je mađarski liječnik koji je živio u 19. stoljeću u Budimpešti, u doba Austrougarske. Tijekom rada u bolnici, na porodiljnom odjelu, suočio se s epidemijom babinje groznice čiji uzrok tada nije bio poznat. Mnogi liječnici su smatrali čak da se ne može spriječiti niti izliječiti, no Semmelweis je istražio taj problem i došao je do zanimljivih zaključaka jer je shvatio da studenti, koji rade s mrtvacima, nakon toga dolaze do trudnica u bolnici i prenose im zarazu. Naredio je studentima da peru ruke. Smrtnost u toj bolnici je nakon toga desetkovana.

Usprkos njegovom otkriću, drugi liječnici mu nisu vjerovali i odbijali su prihvatiti da je to zarazna bolest koja se može riješiti higijenom. Struka se odrekla Semmelweisa jer je tvrdio nešto što je njima bilo u tom trenutku neprihvatljivo. On je inzistirao na higijeni kao načinu sprječavanja zaraze pa su ga smjestili u duševnu bolnicu (iako je vjerojatno imao Alzheimerovu bolest). U ludnici su ga stražari mlatili pa je nakon 2 tjedna preminuo od posljedica premlaćivanja.

Njegovo otkriće postalo je općeprihvaćeno u medicini tek godinama kasnije. Ovo je jako dobar primjer kako znanost funkcionira i može se povući paralela s Hrvatskom liječničkom komorom koja baca drvlje i kamenje na liječnike i znanstvenike koji imaju drugačiji pogled na borbu protiv korone od establišmenta. Ujedno to je razlog zašto ne bismo trebali slijepo "vjerovati struci" kao Beroš.