Dugogodišnji afrički san bio je stvaranje zone slobodne trgovine od Kaira do Cape Towna. Prošlog tjedna postalo je jasno da je taj san ostvariv. Većina od ukupno 55 zemalja na kontinentu potpisala je dva ugovora o smanjenju carina i omogućavanju slobodnog kretanja ljudi. Sporazumi ne samo što napadaju aktualne globalne vjetrove protekcionizma. Ako se u potpunosti implementiraju, mogli bi stvoriti najveće slobodno tržište na svijetu - i osloboditi Afriku iz mnogih povijesnih ovisnosti.

1,2 milijarde ljudi na kontinentu imaju mnogo zajedničkog, uključujući kolonizaciju u prošlosti i visoku oslanjanje na inozemnu pomoć u sadašnjosti. Trgovina, međutim, nije razmjerno podijeljena. Samo 16 posto afričkog izvoza i uvoza je među sobom, a čak 70 posto s Europom.

Ovi su sporazumi važni ne samo za potencijal povećanja trgovine (za koju se procjenjuje da će do 2020. godine iznositi 35 milijardi dolara). Oni su također korak u uspostavljanju povjerenja i ravnopravnosti između Afrikanaca. Kada skupine zemalja otvore svoje granice za dobra i usluge, one pobijaju poimanje poslovanja kao transakciju s nultom sumom. One vide dugoročne koristi proširenih tržišta, a ne samo kratkoročne gubitke i troškove prilagodbe. Veći protok dobara smatra se povećavanjem dobara.

Ipak, strah od veće međusobne trgovine natjerao je 11 zemalja da odlože potpisivanje glavnog ugovora, Sporazuma o slobodnoj trgovini. Dvije od njih, Nigerija i Južna Afrika, brinu se zbog konkurencije njihovoj industrija ili mogućnosti da će neke zemlje stavljati oznake "Made in Africa" ​​na robu koju su uvezle s drugih kontinenata.

Takve zabrinutosti mogu se pravedno riješiti budući da pregovori i dalje traju. Zamah da Afrika postane jedinstveno tržište je previše jak. Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa čak predlaže stvaranje jedinstvene valute kao unutar Europske unije.

Kontinent ima veću srednju klasu od američke populacije. Njegovi su ljudi digitalno povezani, posebno u financijskim transakcijama. I dok se još uvijek bori za demokratizaciju, kontinent srednje dobi od 27 godina ima snažne zahtjeve za stvaranjem većih mogućnosti. Novi pakt mogao bi biti, nakon dekolonizacije u prošlom stoljeću, drugi povijesni trenutak afričke emancipacije ikada.

Prevedeno sa stranice The Christian Science Monitor