Ovaj tjedan je prvo objavljeno da je Hrvatska ostala na 74. mjestu ljestvice međunarodne konkurentnosti koju sastavlja Svjetski gospodarski forum. Zatim je CEA - partner Heritage Foundation - jučer objavila da je Hrvatska napredovala na ljestvici ekonomskih sloboda sa 76. na 72. mjesto na svijetu. To je razmjerno objavi upravitelja zatvora da se težina onih kugli što se pletu oko nogu smanjuje s 20 na 18 kilograma.

Isplati se malo detaljnije pogledati CEA-inu objavu o ekonomskim slobodama. Pokazuje da Hrvatska dobro stoji prema trgovačkim i novčanim slobodama, ali prilično zaostaje u dijelu pravosuđa i zaštite vlasničkih prava, dok dramatično zaostaje u pogledu veličine i drugih obilježja državnog sektora. Takav rezultat neke promatrače navodi na zaključak da se ovakve objave mogu ignorirati jer su «ideološki obojene». Iza njih navodno stoji «interes kapitala», liberalna, neoliberalna, libertarijanska ili desna «ekonomska ideologija».

Valjda je proglašenje rezultata «ideologijom» razlog da se na njih odmahne rukom?

Ekonomske slobode doista imaju ideološka uporišta. No nevolja za one koji misle da je proglašenje nečega ideologijom ujedno i diskvalifikacija, nastupa zbog toga što neke ideologije imaju veze sa stvarnošću.

Na slici je svaka članica EU prikazana kao točka, a Hrvatska kao crveni krug, u prostoru koji je definiran odnosom razine razvitka (os x) i omjera izdataka opće države i BDP-a (os y). Odstupanje je veliko: na našoj razini razvitka (oko 60% prosjeka EU) očekivali bi se manji državni izdaci (crveni krug na putu prema dolje prema pravcu) ili bi se na našoj razini izdataka očekivao veći stupanj gospodarskog razvitka (crveni krug na putu u desno prema pravcu):

Razina razvitka i veličina države u EU 2016.


Bez Irske i Luskemburga (Izvor: Eurostat; klikni na sliku za uvećani pregled)

Slika također pokazuje da državni izdaci sami po sebi nisu problem. S desne strane postoji oblak relativno uspješnih država s velikim državnim sektorom (Skandinavija, Francuska, Belgija, Austrija).

Međutim, problem nastupa kad društvo ima ovoliku državu, a nije razvijeno kao Skandinavija, Francuska, Belgija, Austrija - nema obrazovanje, zdravstvo, administraciju kao oni.

Pogledajmo pobliže o čemu govorimo. Sljedeća slika prikazuje strukturu našeg državnog sektora. Da ne znamo sve što znamo o neefikasnostima, korupciji, nepotizmu i drugim marifetlucima u tim segmentima organizacije društva, mogli bismo, kao ideolozi, odmahnuti rukom na objave međunarodnih indeksa.

Shematski prikaz veličine državnog sektora u Hrvatskoj, 2016.



Međutim, kako znamo sve što znamo i imamo iskustva kakva imamo, ne možemo ignorirati stvarnost. Kao što je ovdje prikazano na primjeru obrazovanja, o problemima u tom segmentu javnog sektora može se mnogo više naučiti iz analize podataka, nego iz ideoloških sukobljavanja. Na isti način se može ići prema rješenjima.

Kada bi imali visok stupanj razvoja i mali stupanj ekonomske slobode, ili nizak stupanj razvoja i velik stupanj ekonomske slobode, mogli bismo okrenuti glavu, odmahnuti rukom, kao što rade ideolozi. Ovako, sve dok imamo relativno nizak stupanj gospodarskog razvitka na niskom stupnju ekonomskih sloboda, ideološko mrcvarenje nema puno smisla. Problem je stvaran: ta kugla državnog sektora je teška, tamna i nerazvidna.

Ovaj tekst je prenijet s portala Ekonomski lab uz dozvolu autora i nakladnika.