Vezani članci:
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Hrvati među nacijama koje najmanje vjeruju svojoj vladi i EU institucijama
Amerikanci vjeruju Googleu i Amazonu više nego vladi, policiji, učiteljima i znanstvenicima
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Hrvatska je po slobodi rada u rangu najsiromašnijih afričkih zemalja. Je li vrijeme za promjenu ZOR-a?
Hrvatska na indeksu ekonomske slobode skočila za 6 mjesta, ali i dalje smo predzadnji u EU
Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive
Ekonomska sloboda - nužni preduvjet za bogatije, pravednije, bolje i naprednije društvo
Kako biste reagirali da vam netko kaže da je Kirgistan nogometna velesila?
Indeks sreće pokazuje da je politika liberalizma nužni preduvjet za zadovoljstvo građana
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Debelokošci napadaju
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Učimo kolege iz mass medija: Što su te 'famozne' ekonomske slobode i zašto su bitne?
Singapur - mit, istina i laži
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda
Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Ako u Hrvatskoj vidiš divlji kapitalizam...daj mi broj svoga dilera!
Kako sam doživio Hong Kong i što bi Hrvatska od njega mogla naučiti
Saborski zastupnik išao pametovati o liberalizmu pa se osramotio
Venezuela je još jedan dokaz da gubitak ekonomskih sloboda vodi u diktaturu
Malverzacije u Dinamu - dokaz da je velika država korumpirana na štetu običnih građana
Zemlje s većim ekonomskim slobodama imaju manje korumpiranu vlast
Inovativnost ovisi o gospodarstvu i ekonomskim slobodama
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo
Hrvatska u zamci nepovjerenja: Zanimljiva korelacija između ekonomskih sloboda, bogatstva i društvenog povjerenja

Hrvatska u zamci nepovjerenja: Zanimljiva korelacija između ekonomskih sloboda, bogatstva i društvenog povjerenja


Piše: Branimir Perković
5.8.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska u zamci nepovjerenja: Zanimljiva korelacija između ekonomskih sloboda, bogatstva i društvenog povjerenja

Hrvatska u zamci nepovjerenja: Zanimljiva korelacija između ekonomskih sloboda, bogatstva i društvenog povjerenja


Piše: Branimir Perković
5.8.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je povjerenje među građanima nekog društva veće, veće su ekonomske slobode i građani su bogatiji.

Funkcioniranje slobodnog tržišta i njegova efikasnost u stvaranju općeg bogatstva je nepobitna činjenica koju njegovi protivnici više i ne pokušavaju osporiti. Brojevi su neumoljivi, a povijest je pokazala da je to najefikasniji i najodrživiji način poboljšavanja ljudskih materijalnih prilika. Iako se još uvijek koristi argument da su bogate države postale takve zahvaljujući povijesti kolonijalizma i iskorištavanju siromašnih država, taj argument je lako oboriv jer najbogatije države današnjice većinom nisu nikada u povijesti bile kolonijalističke. Dapače, u top 30 država prema BDP-u (PPP) per capita cijeli je niz država koje su nekada same bile kolonije, a prvih deset najbogatijih su redom države koje su jednom u povijesti bile kolonije (ili okupirane od strane drugih država kao Irska i Norveška). Izuzetak je Švicarska.
Velike povijesne kolonijalne sile Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska jedva ulaze u top 30 država prema bogatstvu mjereno prema BDP (PPP) per capita. Ali s druge strane, najbogatije države današnjice su ujedno i države koje se nalaze prvi vrhu liste Indeksa ekonomskih sloboda, tj. imaju jako slobodno tržište. Ekonomske slobode stvaraju bogatstvo, svima je postalo jasno da je ta činjenica neosporiva.

No, da bi zaobišli taj problem mnogi kritičari slobodnog tržišta (tj. što slobodnijeg tržišta jer nikada nije i ne može biti apsolutno slobodno) se okreću drugim aspektima prosperiteta pa se diskurs mijenja i slobodno tržište se osporava drugim argumentima kao što su ekološka neodrživost, nejednakost i društveni moralni raspad.

Tako je postalo popularno u intelektualnim krugovima tvrditi da slobodno tržište dovodi do raspada društvenog povjerenja, otuđivanja ljudi i razbijanja socijalnih veza. Prema njima društveni efekti slobodnog tržišta kao što su individualizam, konzumerizam i osobne slobode postaju sjeme društvene dezintegracije, slabljenja povjerenja među ljudima i egoizma.

Ali podaci govore nešto sasvim drugo. U bogatim državama, a bogate države bez iznimke imaju slobodnije tržište od siromašnih, je društveno povjerenje puno jače nego u siromašnima. Naravno, postoje kulturološke razlike između zemalja i samim time i države koje odstupaju od prosjeka, ali korelacija između bogate države, a ustanovili smo da bogate države sve imaju jako slobodna tržišta, i više povjerenja među ljudima je vrlo jaka.

Usporedi li se udio ljudi koji se slažu s tvrdnjom "Većini ljudi se može vjerovati" s mjerom bogatstva kao što je BDP (PPP) po stanovniku, rezultat je da u bogatim državama puno više ljudi vjeruje drugim ljudima nego u siromašnim. Društveno povjerenje je veće, a samim time i društvena kohezija. Zanimljivo je to što prema podacima ispada da su sve siromašne države podjednako nepovjerljive (više su grupirane međusobno), a bogate imaju više međusobnih razlika u razini povjerenja.

Objašnjenje za to bi moglo biti da više ekonomskih sloboda, koje jako koreliraju s bogatstvom, oslobađa kulturološki faktor kod utjecaja na društveno povjerenje. U siromašnijim državama ima manje ukupnog bogatstva i samim time su ljudi primaran više se "boriti" oko dostupnog bogatstva, čak i kada to nije kulturološki uvjetovano, a u bogatijim državama ljudi se ne trebaju toliko "boriti" za vlastitu egzistenciju pa su slobodni izraziti osobne preferencije prema povjerenju/nepovjerenju u druge bez egzistencijalne potrebe za nepovjerenjem.

Zbog toga je kulturološki segment povjerenja u druge osobe izraženiji u bogatim državama nego siromašnim.



Može se postaviti i drugi argument, da su siromašne države siromašne upravo ZBOG manjka društvenog povjerenja što sprječava ljude da više i efikasnije surađuju međusobno na ostvarivanju bogatstva. Istraživanja daju naslutiti da u tom argumentu ima puno istine. Države s manje povjerenja (ili više nepovjerenja) među ljudima imaju veći broj procedura za otvaranje poduzeća, što je jedna od temeljnih varijabli kod izračuna ekonomske slobode.

Što je više procedura potrebno za otvoriti poduzeće, to znači da je tržište više regulirano i manje slobodno. Istraživanja pokazuju da je korelacija između društvenog nepovjerenja i broja procedura za otvaranje poduzeća (mjera ekonomske slobode/neslobode) dosta jaka.

U društvima gdje je manje povjerenja, poslovni subjekti češće prebacuju negativne eksternalije na druge, što su društveni troškovi koje poslovni subjekti prebacuju na društvo a za njih ne snose troškove kao što su zagađenje, loš tretman radnika i korupcija.

I zaposlenici u javnom sektoru su u takvim društvima korumpiraniji te skloni nepotizmu jer je to jedini način za napredovanje u državama gdje vlada visoko nepovjerenje i prereguliranost. Kako ljudi zbog sveta toga postaju manje povjerljivi u druge zbog negativnih eksternalija i korupcije onda traže i više državnih regulacija za sprječavanje takvog ponašanja. No kako isti ljudi koji su uzrokovali problem korupcije, negativnih eksternalija i nepotizma, provode te regulacije tako se problem ne rješava nego čak i povećava, što dovodi do još zahtjeva za regulacijom.

Iako ljudi znaju da je država korumpirana i štetna, ipak traže više regulacije da bi se zaštitili od negativnih eksternalija kompanija.

Proces se odvija ciklično i takva društva upadaju u "zamku nepovjerenja", a ljudi koji žive u takvim državama gdje je vlast korumpirana ipak traže još više države iako su čak svjesni da to neće riješiti ništa. Iz "zamke nepovjerenja" je jako teško izaći i ona koći nužne reforme koje bi dovele do gospodarskog rasta i prosperiteta.

Evidentno je da se i Hrvatska nalazi u nekakvoj zamci nepovjerenja jer je očito da su ljudi svjesni da je država korumpirana i nesposobna, ali ipak traže još više državnih regulacija da ih zaštiti iako su svjesni da više regulacija neće popraviti stanje, a političke strukture će nove regulacije iskoristiti za više korupcije i nepotizma.



Upravo je "zamka nepovjerenja" jedan od razloga zbog čega je siromašnim državama teško uvjeriti građane da se provedu gospodarske reforme koje će omogućiti rast bogatstva. Problem je nerješiv. Odgovor se vjerojatno nalazi u jačanju i podizanju efikasnosti pravosuđa, ali to je jako teško učiniti s obzirom na to da i pravni sustav boluje od problema korupcije, nepotizma i neefikasnosti kao i ostatak javnog sektora.

Međutim, sigurno je da slobodno tržište koje dovodi do većeg blagostanja nema nikakav negativan utjecaj na razinu društvenog povjerenja. Sasvim suprotno, jača ga i oslobađa kulturološke elemente. Možemo reći da više ekonomskih sloboda dovodi do više blagostanja, a to povećava povjerenje među ljudima.

Hrvatska ima izražen problem "zamke nepovjerenja" u kojoj ljudi traže više države da ih zaštiti od negativnih eksternalija privatnog sektora koji upravo kroz korupciju i blizak odnos s političko-birokratskim strukturama prelijeva negativne eksternalije na ostatak društva. U takvom sustavu je svaki dodatni zakon mrtvo slovo na papiru za one koji su politički umreženi, a istodobno dodatna barijera onim poduzetnicima koji žele normalno poslovati, a nisu povezani s političkim strukturama i oslonjeni na državu.

Kvazipoduzetnici oslonjeni na koruptivni politički aparat i javni sektor su upravo oni koji stvaraju najviše nepovjerenja među ljudima u Hrvatskoj te time stvaraju zamku nepovjerenja koja svojim djelovanjem otežava i sprječava poslovanje pravim poduzetnicima. Od zamke povjerenja koristi imaju upravo koruptivne političke, javnosektorske i kvazipoduzetničke strukture, a ostatak građana, uključujući prave poduzetnike, ona drži u koruptivnom krugu bez izlaza.

Kako je nerealno očekivati reformu pravosuđa i pravednije sudstvo jer boluje od iste bolesti kao i ostatak javnog sektora, jedini način za izlazak iz zamke nepovjerenja može biti medijski i građanski aktivizam koji bi prvo osvijestio ljude o socio-ekonomskim problemima Hrvatske koji ih tjeraju da se vrte u začaranom krugu zamke nepovjerenja, a potom i poduzimanje konkretnih akcija u svrhu prisiljavanja političkih vlasti na korake koji će dovesti do razbijanja začaranog kruga.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.