Švedska je u središtu svjetske pozornosti još od travnja, kada je njihova vlast objavila da neće posezati za represivnim mjerama poput drugih zemalja Europske unije, već će svoju strategiju borbe s koronom temeljiti na preporukama. Brojni političari i novinari, uključujući i one u Hrvatskoj, nerijetko prozivaju Švedsku zbog lošeg vođenja koronakrizom. Građani Švedske, međutim, ne misle tako.

Istraživanje javnog mnijenja, koje je proveo Ipso, pokazuje da povjerenje u javno zdravstvo raste treći mjesec u nizu. U listopadu je 68 posto građana izrazilo vrlo visoko povjerenje u državnu zdravstvenu organizaciju FHM. To je otprilike na razini koja je bila u travnju.

U isto vrijeme, povjerenje u Andersa Tegnella, glavnog državnog epidemiologa i zaštitno lice švedske strategije protiv koronavirusa, raste još više. Tegnell sada uživa povjerenje 72 posto građana, što je povećanje za 6 postotnih bodova u odnosu na rujan i za 12 postotnih bodova u odnosu na lipanj. Povjerenje u Tegnella je najviše otkad ga je Ipsos uvrstio u istraživanje, znači od travnja.

- Bilo je kritika usmjerenih protiv švedske strategije u samoj Švedskoj i izvan nje - izjavio je Nicklas Kallebring, analitičar u Ipsosu. - Ali te kritike nisu uzdrmale povjerenje švedske javnosti u javnozdravstvene vlasti i Andersa Tegnella. Usprkos činjenici da imamo veći broj umrlih nego u susjednim zemljama, oni se drže dobro.

Povjerenje u zdravstveni sustav i njegovu mogućnost da se suprotstavi širenju virusa cijelo vrijeme je stabilno i sada je na 65 posto. Međutim, povjerenje u zbrinjavanje starijih je i dalje nisko i iznosi 22 posto, što se može objasniti pogreškama u staračkim domovima i velikim brojem umrlih. Međutim, i to je povjerenje u porastu jer u lipnju je iznosilo samo 14 posto.

Prema ovom istraživanju, Šveđane trenutno najviše brine teret zdravstvenog sustava, a na drugom je mjestu gospodarstvo.