Vezani članci:
Kako je Vlada uspjela pokvariti seljacima još jednu žetvu
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Uništavanje uroda radi marketinga - znak da trebaš potražiti drugi posao
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Živi zid pokazao kako bi oni vodili gospodarstvo
Beljak se posvađao sa samim sobom
Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
Mit o poljoprivredi i malim OPG-ima kao nositeljima gospodarskog razvoja
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
GMO štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina, smanjuje upotrebu pesticida
Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku
Francuska više neće biti glavni zagovaratelj poljoprivrednih poticaja
Sjećate se poduzetnika koji je prije 6 godina upozorio da nas gule do kože? Evo što sad kaže...
Razbijanje mita o neodrživosti mljekarstva u Hrvatskoj
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Del Boy i glavni našist u Vladi će nas koštati milijarde kuna ako nastavi ovako
Rat lubenicama: Kako država može zaštititi domaćeg proizvođača?
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije
Kako su poticaji uništili hrvatsko selo
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Dva Golijata ubiše Davida


Piše: Anđelko Balaban
23.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Dva Golijata ubiše Davida


Piše: Anđelko Balaban
23.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Baš smo neki dan pisali o neregularnosti pri otkupu pšenice - kako od strane države koja svojim regulacijama samo šteti tržištu, tako i o dogovaranju otkupljivača pšenice o zajedničkom formiranju otkupne cijene, a na štetu svih sudionika na tržištu ove krušarice. I ne čekasmo dugo da se obistine riječi: "Ispaštaju svi oni koji kupujući kruh ne plaćaju pšenicu već ukorijenjen sustav rođačke, stranačke i monopolom organizirane samoodrživosti."

Dana 21. srpnja putem Zagrebačke burze, a uslijed blokade računa, tvrtka Granolio d.d. obavijestila je o pokretanju postupka predstečajne nagodbe. Ništa to ne bi bilo posebno u okolnostima svakodnevnih stečajeva da se ne radi o dvije vrlo bitne stvari. Granolio je tvrtka koja je usko povezana s Agrokorom i najveći otkupljivač pšenice u Hrvatskoj.

Uska povezanost s Agrokorom vuče korijene još iz vremena bivše države i rođačke veze obitelji Filipović i Todorić. Franjo Filipović, otac vlasnika Granolia i dugogodišnji član uprava dviju najvećih hrvatskih banaka, često se spominje u pričama o počecima Agrokorova poslovnog uzleta koji su izdašno podupirale ove dvije banke – tada još u državnom vlasništvu. Tijesna suradnja tvrtke Granolio s Agrokorom kulminirala je preuzimanjem kompletnog biznisa s brašnom od Agrokora. Godine 2014. Agrokor prodaje biznise Belja i PIK Vinkovci, a Granolio istog trenutka te mlinove zatvara i postaje apsolutni lider u proizvodnji brašna u Hrvatskoj. Brašno pod nazivom Belje, Mlineta i Farina se nastavljaju proizvoditi u Gornjem Dragancu i Velikoj Kopanici.

Posljednjih godina Granolio je na području istoka države organizirao tim koji na više otkupnih mjesta u Slavoniji i Baranji organizira kooperantske odnose sa OPG-ima, nudeći im sav potreban repromaterijal u zamjenu za proizvedenu robu i garantirajući njen otkup. Pokretanjem kooperantskih odnosa po Slavoniji, Granolio bilježi veliki rast prihoda i postaje ne samo najveći proizvođač brašna, nego i jedna od najvećih poljoprivrednih kompanija u državi. Osnovni cilj kooperacije je, između ostalog, bio osigurati dovoljne količine pšenice za vlastitu proizvodnju brašna.

Zbog situacije u Agrokoru ove godine se Granoliu otvorila mogućnost još većeg otkupa pšenice. Seljaci su mahom bili obazrivi i nisu jurili u Agrokorove silose, već su više povjerenja imali u druge – poput Granolia. I pokupio je Granolio seljačku pšenicu. Čak je Granolio prvi od velikih otkupljivača izašao sa cijenama za pšenicu, znatno višim od onih koje su trgovačke kuće formirale na osnovu izvozne cijene koju mogu postići na inozemnim tržištima – prvenstveno u Italiji. Vjerojatno je odluka o visini otkupne cijene pšenice donijeta u isto vrijeme kad su se pripremali dokumenti za pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Ovih dana cijena pšenice je u laganom padu, ali to i nije velika tragedija. Velika tragedija će nastati ukoliko seljaci ne uspiju dobiti nazad svoju pšenicu ili ako je ne uspiju naplatiti. Oni koji su se odazvali na "obračun" i faktrurirali svoju pšenicu će sigurno biti u znatno težem položaju. Oni koji su uspjeli pobjeći na more ili nisu bili previše ažurni, imaju priliku zatražiti svoju pšenicu nazad. Nadajmo se da će ju dobiti.

Agrokor i Granolio, dva Golijata kukavički udariše na maloga Davida! Iliti: Dva loša ubiše Miloša.

I tako, po tko zna koji put, dvije razmažene kukavice sa snažnom potporom države i banaka, satrat će pred sobom ono malo prašnjavih i napaćenih proizvođača. Udarit će ih istom onom silinom kojom su već pregazili manje i zdravije od sebe! Danak koji brojni Davidi moraju platiti i batine koje moraju dobiti rezultat su našeg izopačeno shvaćenog kapitalizma – onog rođačkog, koji je čvrsto utemeljen na rodbinskim, ortačkim vezama i državnim povlasticama. Onog u kojem slobodno tržište ne funkcionira, nego je okupirano kumovima, korumpiranim službenicima, monopolima i ukrašeno skupim slikama, satovima i lovačkim trofejima!

Nazire li se kraj tragedijama rođačkog kapitalizma i ima li nade da kod nas konačno profunkcionira slobodno tržište, pravna država i demokratski, liberalni kapitalizam? Nadam se da ćemo poslije ovih teških pouka početi više voditi računa o sebi, jer ima i onih koji mogu biti konkurentni bez ikakvih povlastica!

I da! Pripremite dovoljno teglica za pekmez! Tko zna što će biti s kruškama i jabukama...

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

ANĐELKO BALABAN
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.