Vezani članci:
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
UN: Ekonomska kriza će baciti desetke milijuna djece u ekstremno siromaštvo, a ubiti više stotina tisuća
Vladine ekonomske mjere samo će pogoršati gospodarsku krizu koja slijedi
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe
Neki su joj ekonomisti predviđali sudbinu Grčke, a postala je zemlja s najboljim životnim standardom u Europi
Za one koji imaju kratko pamćenje: Ovo su Milanovićeve zasluge
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Imamo dokaze: Pripremite se, stiže nova recesija!
Politifact: Ekonomska kriza nije bila rezultat rezanja poreza
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj
Izgubljeno desetljeće
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto
Bandić si radi antireklamu s porukom: ʼLoši smo, mijenjajte gradsku vlast!ʼ
Bilo kuda, BDP svuda
Plenković je u pravu, HDZ je stvarno zadužio Hrvatsku, a ovi grafikoni to dokazuju
Hrvatski BDP ne raste nego stagnira. Država treba smanjiti potrošnju!
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Svi ga pljuju, ali Trump ostvaruje fenomenalne gospodarske rezultate
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize


Piše: Branimir Perković
3.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize

Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize


Piše: Branimir Perković
3.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Iako su krajem prošle i početkom ove godine mediji brujali o nadolazećoj krizi, od nje ipak ove godine neće biti ništa.

Razloga za ta predviđanja je bilo mnogo, od restriktivne monetarne politike američkog FED-a, pada glavnih dioničkih indeksa, slabije osobne potrošnje do slabijeg rasta zapošljavanja u SAD-u. Geopolitički je na opći pesimizam jako utjecao trgovinski rat između primarno između SAD-a i Kine, ali i najavljene trgovinske sankcije između SAD-a i EU. One koji su predviđali recesiju se ne može kriviti za nestručnost i neinformiranost, znakovi krize su postojali.

Međutim, gospodarski rezultati SAD-a i Kine u prvom kvartalu ove godine su ipak pokazali da su bili u krivu. BDP SAD-a u prvom kvartalu je rastao 3,2% što je najviši rast u prvom kvartalu od 2015. i znatno iznad očekivanih 2,1-2,5 % . Rastu je najviše pridonijelo rast neto izvoza jer je izvoz rastao 3,7%, a uvoz se smanjio za isti postotak. Osobna potrošnja, najveća komponentna BDP-a je rasla skromnijih 1,2% što je ipak za 2/3 više od očekivanja.

Rast osobne potrošnje iznad očekivanja je iznenađujući zbog najdužeg "government shutdowna" (obustava funkcioniranja upravne vlasti) od čak 35 dana zbog političkog sukoba predsjednika Donalda Trumpa i demokrata zbog izgradnje zida na granici s Meksikom.

Rast BDP-a Kine 6,4%, također iznad očekivanih 6,3%. Iako postoji svojevrsni konsenzus među ekonomistima da su podaci o rastu BDP-a Kine sasvim sigurno lažirani, jer statistički ured svake zemlje sam prikuplja podatke, a smatra se da statistički ured Kine nije neovisan od kontrole Komunističke partije, veliki rast BDP-a SAD-a i rast burzovnih indeksa od početka godine otklanjaju sumnje o recesiji.

BDP Europske unije je također rastao nešto iznad očekivanja, 0,4 % nasuprot očekivanih 0,2-0,3%. Kineska partija je revidirala i ciljani rast BDP-a u 2019. s "oko 6,5 %" na "od 6% do 6,5%".

Motor izbjegavanja krize je i Brazil koji je u drugom kvartalu 2017. izašao iz trogodišnje recesije i održava blagi rast BDP-a. Snažno rastu burzovni indeksi i investicije. Iako su predikcije mješovite, ipak se očekuje rast BDP-a od 2,1%, nešto manje od ranije očekivanih 2,5%.

Meksiko je također revidirao svoju planiranu stopu rasta u 2019. s 2,1 % na 1,6 %.

Kvartalni rast BDP-a SAD-a:


Za sada je recesija izbjegnuta, ali stari razlozi zbog kojih se očekivala recesija nisu nestali. Ekonomiste brinu i podaci o padu industrijske proizvodnje u Njemačkoj, Brexit te recesija u Italiji.

Izbjegavanju recesije je zasigurno pridonio i pad cijena sirove nafte na svjetskim tržištima započet sredinom listopada prošle godine, ali od druge polovice siječnja cijene ponovno rastu iako se još uvijek nalaze na razinama nešto ispod vrhunca na kojem su bile sredinom listopada 2019.

Kako je politička kriza u naftom bogatoj Venezueli, zemlji s najviše dokazanih rezervi nafte, eskalirala na korak do oružane pobune očekuje se daljnji rast cijena tog energenta. Trenutno postoje konfliktne informacije iz Venezuela ovisno o tome radi li se o vlasti ili oporbi, ali je sigurno da se ne može očekivati skorije razrješavanje krize. SAD zadnjih nekoliko godina podiže vlastitu proizvodnju nafte i trenutno može bez uvoza pokrivati 60% domaćih potreba te je postao najveći svjetski proizvođač sirove nafte.

Neke studije predviđaju da će do 2020. SAD postati neto izvoznik nafte. Kako je ujedno i najveći svjetski konzument nafte, to će SAD-u zasigurno osigurati ugodniju geopolitičku situaciju, puno bolju nego primjerice Kini i EU koje jako ovise o uvozu. Iako svaki rast cijene sirove nafte na svjetskim tržištima poskupljuje druge grane gospodarstva i time pridonosi ekonomskom usporavanju, SAD će biti puno više zaštićen od gospodarstva EU i Kine. OPEC, organizacija zemalja izvoznica nafte, je već najavio smanjivanje proizvodnje da bi podigao cijene nafte na svjetskim tržištima.

Kina se u srednjem i dugom roku nalazi u velikom problemu jer rast BDP-a opada iz godine u godinu, a standardni izvori rasta koji su Kini nekada osiguravali godišnji rast BDP-a preko 10% godišnje polako nestaju. Jedan od ključnih indikatora dugoročnog rasta, ukupna faktorska produktivnost (TFP), pokazuje zabrinjavajuće trendove. Pojednostavljeno, ukupna faktorska produktivnost (TFP) je indikator koji pokazuje dodatni output koji neka ekonomija proizvodi bez dodatnih ulaganja rada i kapitala a njegove glavne sastavnice su tehnologija i efikasnost. Siromašne zemlje crpe gospodarski rast iz premještanja radnika iz poljoprivrede u industriju, što podiže produktivnost.

Međutim, Kina je gotovo iscrpila tu mogućnost rasta i došla na razinu razvoja gdje više ne može rasti na temelju rasta inputa te se treba preorijentirati na rast produktivnosti. To znači da Kina treba bolje iskorištavati dostupne resurse umjesto da se oslanja na akumulaciju rada i kapitala.



Unatoč katastrofičnim izjavama stranih i domaćih medija, vrlo je vjerojatno da će globalno gospodarstvo ove godine izbjeći recesiju. Glavni motor rasta će biti SAD koji će vrlo vjerojatno i povećati rast BDP-a u drugom kvartalu 2019., ali će se u drugoj polovici godine taj rast smanjiti. Najveći problem u srednjem i dugom roku su anemična EU i ispuhana Kina. Bombastični naslovi o skoroj krizi nisu ništa novo, oni su se pojavljivali i u prošlim godinama.

Razlog za to nije ekonomski nego medijski. Kako jako mnogo medija i analitičara često predviđa krizu onda ako se ta predviđanja i ne obistine nema nikakve kazne u smislu gubitka reputacije, a ako se obistine, onda se ti mediji i analitičari prikazuju kao gurui koji su eto jedini uvidjeli da dolazi kriza. Zaista, tko se još sjeća da je nobelovac Krugman predviđao novu svjetsku krizu goru od one iz 2008. zbog izbora Trumpa za predsjednika SAD-a?

Predviđanja recesije su postala toliko uobičajena da ne postoji reputacijski trošak kada se ne obistine. A kada se obistine, onda se katastrofičari prikazuju kao veliki stručnjaci i znalci. Ali i ćorava kokoš zrno pogodi.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.