Vezani članci:
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj
Izgubljeno desetljeće
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto
Bandić si radi antireklamu s porukom: ʼLoši smo, mijenjajte gradsku vlast!ʼ
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
Bilo kuda, BDP svuda
Plenković je u pravu, HDZ je stvarno zadužio Hrvatsku, a ovi grafikoni to dokazuju
Hrvatski BDP ne raste nego stagnira. Država treba smanjiti potrošnju!
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Svi ga pljuju, ali Trump ostvaruje fenomenalne gospodarske rezultate
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Što je BDP i zašto je značajan?
Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU
Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Provjera točnosti: Jesmo li stvarno među zemljama s najvećim rastom BDP-a?
O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve
Rast BDP-a nas neće spasiti: Oni nas vode ravno u kmetstvo
Novi grafovi Eurostata otkrivaju: Europa napreduje, Hrvatska zaostaje
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
UN: Ekonomska kriza će baciti desetke milijuna djece u ekstremno siromaštvo, a ubiti više stotina tisuća
Vladine ekonomske mjere samo će pogoršati gospodarsku krizu koja slijedi
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe


Piše: Branimir Perković
24.12.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe

Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe


Piše: Branimir Perković
24.12.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Način na koji je pojedina država odgovorila na ekonomsku krizu 2008. odredio je nove odnose među nacionalnim ekonomijama.

Prošlo je 10 godina od početka svjetske financijske krize 2008. (iako je stvarni početak u ljeto 2007. i kriza tržišta nekretnina, ali se tek 2008. godine vide veća prelijevanja s financijskih tržišta na ostatak gospodarstva), a svijet još osjeća njene odjeke. Način na koji su pojedine države odgovorile na krizu je dugoročno promijenio makroekonomske trendove i "odnose snaga" među nacionalnim ekonomijama.

Gospodarske krize djeluju kao šumski požari, uništavaju staro i trulo da bi se stvorio prostor za novo i rastuće. Baš kao što su požari sastavni dio prirodnog ciklusa pomlađivanja i čišćenja šuma koji se pojavljuju ciklično i u uvjetima kada se nakupi previše "mrtvog drva" na šumskom tlu, tako su i gospodarske krize sastavni dio prirode makroekonomskih kretanja te ciklično "čiste" tržišta od neefikasnih subjekata da bi se stvorio prostor za novo i bolje. Ekonomisti taj proces zovu "kreativna destrukcija".

Ali gospodarske krize ne djeluju samo na mikro razini nego i na makro razini, odjeljujući uspješne države od neuspješnih. Iako dugoročni trendovi rasta ekonomija izgledaju stabilno ako ih se gleda u dovoljno širokom vremenskom periodu, ipak se dubinskim promatranjem može uočiti da ključnu ulogu imaju točke u kojima se trend naglo mijenja jer iako se trend ubrzo vraća na prijašnju razinu, ipak je prijašnji trend promijenjen i kasniji ravnotežni rast nije nikada isti koliki bi bio da se određeni kratkoročni poremećaj nije dogodio.

Kriza iz 2008. je upravo bila taj kratkoročni poremećaj koji je promijenio rastući trend svih gospodarstava te je definiran novi dugoročni trend. Brzina oporavka u tom trenutku kratkoročnog šoka je razdijelila države koje su bolje reagirale na šok i vratile se na dugoročni rastući trend od onih koje su loše reagirale pa je povratak na rastući trend bio sporiji. Time je nastala divergencija u gospodarskom rastu između zemalja s obzirom na kvalitetu reagiranja na krizu.

Hrvatska je prije krize ostvarivala nešto slabiji rast BDP-a od ostalih zemalja tzv. "Nove Europe", ali ipak ne toliko drastično da se ne može reći kako ih je pratila u stopu. Prihvaćajući teritorijalnu podjelu prema NUTS 2 regijama, što je podjela koju je uvela EU za bolje statističko praćenje i dodjelu sredstava, Hrvatska je 2008. sa svoje dvije regije ipak bila bliže prosjeku regionalnog BDP-a na razini cijele EU od većine NUTS 2 regija Nove Europe. Kontinentalna Hrvatska sa 64% regionalnog prosjeka EU i jadranska Hrvatska sa 61% su zaostajale za manjim brojem NUTS2 regija u Novoj Europi, primarno u Češkoj. Ukupni prosjek hrvatskih regija je tako nadilazio prosjeke šest država: Latvije, Litve, Poljske, Bugarske, Rumunjske i Mađarske.

Slika 1. Regionalni BDP (standard kupovne moći po stanovniku u % od EU28 prosjeka) po NUTS 2 regijama, 2008. g.

Izvor: Eurostat

Ali dogodila se kriza, kratkoročni poremećaj na koji je trebalo brzo reagirati i nadvladati ga. Političari u Hrvatskoj nisu bili dovoljno hrabri ni mudri da naprave prekid s dotadašnjim praksama umjetnog napumpavanja gospodarskog rasta, koji je čak i prije bio slabiji nego u ostatku Nove Europe te se svim silama bore da zadrže stari destruktivni sustav na životu. Istu politiku su provodile i HDZ-ove i SDP-ove vlade te su tako odužile krizu na 6 godina, puno duže nego što je trajala u ostatku Nove Europe i svijeta. To je bila točka u kojoj je Hrvatska izgubila korak s ostatkom Nove Europe i počela gospodarski stagnirati, što je s obzirom na to da su ostali puno brže izašli iz krize i gospodarski napredovali značilo da je Hrvatska počela gospodarski nazadovati i zaostajati.

Podaci o regionalnom BDP-u prema standardu kupovne moći po stanovniku izraženim kao % od EU prosjeka za 2016. to i pokazuju. Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska su se obje udaljile od prosjeka EU. Kontinentalna Hrvatska je sa 64% prosjeka pala na 61%, a Jadranska Hrvatska sa 61% na 57%. Prosjek hrvatskih NUTS2 regija je pao sa 63% na 59%, što znači da su hrvatske regije 2008. godine imale 63% prosječnog regionalnog BDP-a EU a 2016. 59%, tj. Hrvatska je zaostala 4% za ostatkom EU.

Sve ostale države Nove Europe su se približile prosjeku regionalnog BDP-a EU, neke drastično kao što su Litva i Poljska koje su se približile za 10 postotnih bodova prosjeku. Hrvatske NUTS2 regije su se zbrojeno jedine udaljile od prosjeka EU, sve ostale zemlje su se približile.

Slika 2. Regionalni BDP (Standard kupovne moći po stanovniku u % od EU28 prosjeka) po NUTS 2 regijama, 2016. g.

Izvor: Eurostat



Proročanski djeluju riječi Ante Markovića: "Zablude ćemo plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Europe".

Pokušali smo ih platiti zaduživanjem i podizanjem javnog duga s 39% na više od 80% BDP-a. Pokušali smo ih platiti prebacivanjem problema budućim generacijama. Pokušali smo ih platiti izbjegavanjem odgovornosti i bolnih ali nužnih promjena.

Ali ipak se ne može vječno bježati od ekonomske stvarnosti. Dugove jednom treba vratiti, buduće generacije mogu odseliti, a odgovornost se ne može izbjegavati vječno.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.