Vezani članci:
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj
Izgubljeno desetljeće
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto
Bandić si radi antireklamu s porukom: ʼLoši smo, mijenjajte gradsku vlast!ʼ
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
Bilo kuda, BDP svuda
Plenković je u pravu, HDZ je stvarno zadužio Hrvatsku, a ovi grafikoni to dokazuju
Hrvatski BDP ne raste nego stagnira. Država treba smanjiti potrošnju!
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Svi ga pljuju, ali Trump ostvaruje fenomenalne gospodarske rezultate
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Što je BDP i zašto je značajan?
Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU
Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Provjera točnosti: Jesmo li stvarno među zemljama s najvećim rastom BDP-a?
O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve
Rast BDP-a nas neće spasiti: Oni nas vode ravno u kmetstvo
Novi grafovi Eurostata otkrivaju: Europa napreduje, Hrvatska zaostaje
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
UN: Ekonomska kriza će baciti desetke milijuna djece u ekstremno siromaštvo, a ubiti više stotina tisuća
Vladine ekonomske mjere samo će pogoršati gospodarsku krizu koja slijedi
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Novo na Liberalu:
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora

Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe


Piše: Branimir Perković
24.12.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe

Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe


Piše: Branimir Perković
24.12.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Način na koji je pojedina država odgovorila na ekonomsku krizu 2008. odredio je nove odnose među nacionalnim ekonomijama.

Prošlo je 10 godina od početka svjetske financijske krize 2008. (iako je stvarni početak u ljeto 2007. i kriza tržišta nekretnina, ali se tek 2008. godine vide veća prelijevanja s financijskih tržišta na ostatak gospodarstva), a svijet još osjeća njene odjeke. Način na koji su pojedine države odgovorile na krizu je dugoročno promijenio makroekonomske trendove i "odnose snaga" među nacionalnim ekonomijama.

Gospodarske krize djeluju kao šumski požari, uništavaju staro i trulo da bi se stvorio prostor za novo i rastuće. Baš kao što su požari sastavni dio prirodnog ciklusa pomlađivanja i čišćenja šuma koji se pojavljuju ciklično i u uvjetima kada se nakupi previše "mrtvog drva" na šumskom tlu, tako su i gospodarske krize sastavni dio prirode makroekonomskih kretanja te ciklično "čiste" tržišta od neefikasnih subjekata da bi se stvorio prostor za novo i bolje. Ekonomisti taj proces zovu "kreativna destrukcija".

Ali gospodarske krize ne djeluju samo na mikro razini nego i na makro razini, odjeljujući uspješne države od neuspješnih. Iako dugoročni trendovi rasta ekonomija izgledaju stabilno ako ih se gleda u dovoljno širokom vremenskom periodu, ipak se dubinskim promatranjem može uočiti da ključnu ulogu imaju točke u kojima se trend naglo mijenja jer iako se trend ubrzo vraća na prijašnju razinu, ipak je prijašnji trend promijenjen i kasniji ravnotežni rast nije nikada isti koliki bi bio da se određeni kratkoročni poremećaj nije dogodio.

Kriza iz 2008. je upravo bila taj kratkoročni poremećaj koji je promijenio rastući trend svih gospodarstava te je definiran novi dugoročni trend. Brzina oporavka u tom trenutku kratkoročnog šoka je razdijelila države koje su bolje reagirale na šok i vratile se na dugoročni rastući trend od onih koje su loše reagirale pa je povratak na rastući trend bio sporiji. Time je nastala divergencija u gospodarskom rastu između zemalja s obzirom na kvalitetu reagiranja na krizu.

Hrvatska je prije krize ostvarivala nešto slabiji rast BDP-a od ostalih zemalja tzv. "Nove Europe", ali ipak ne toliko drastično da se ne može reći kako ih je pratila u stopu. Prihvaćajući teritorijalnu podjelu prema NUTS 2 regijama, što je podjela koju je uvela EU za bolje statističko praćenje i dodjelu sredstava, Hrvatska je 2008. sa svoje dvije regije ipak bila bliže prosjeku regionalnog BDP-a na razini cijele EU od većine NUTS 2 regija Nove Europe. Kontinentalna Hrvatska sa 64% regionalnog prosjeka EU i jadranska Hrvatska sa 61% su zaostajale za manjim brojem NUTS2 regija u Novoj Europi, primarno u Češkoj. Ukupni prosjek hrvatskih regija je tako nadilazio prosjeke šest država: Latvije, Litve, Poljske, Bugarske, Rumunjske i Mađarske.

Slika 1. Regionalni BDP (standard kupovne moći po stanovniku u % od EU28 prosjeka) po NUTS 2 regijama, 2008. g.

Izvor: Eurostat

Ali dogodila se kriza, kratkoročni poremećaj na koji je trebalo brzo reagirati i nadvladati ga. Političari u Hrvatskoj nisu bili dovoljno hrabri ni mudri da naprave prekid s dotadašnjim praksama umjetnog napumpavanja gospodarskog rasta, koji je čak i prije bio slabiji nego u ostatku Nove Europe te se svim silama bore da zadrže stari destruktivni sustav na životu. Istu politiku su provodile i HDZ-ove i SDP-ove vlade te su tako odužile krizu na 6 godina, puno duže nego što je trajala u ostatku Nove Europe i svijeta. To je bila točka u kojoj je Hrvatska izgubila korak s ostatkom Nove Europe i počela gospodarski stagnirati, što je s obzirom na to da su ostali puno brže izašli iz krize i gospodarski napredovali značilo da je Hrvatska počela gospodarski nazadovati i zaostajati.

Podaci o regionalnom BDP-u prema standardu kupovne moći po stanovniku izraženim kao % od EU prosjeka za 2016. to i pokazuju. Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska su se obje udaljile od prosjeka EU. Kontinentalna Hrvatska je sa 64% prosjeka pala na 61%, a Jadranska Hrvatska sa 61% na 57%. Prosjek hrvatskih NUTS2 regija je pao sa 63% na 59%, što znači da su hrvatske regije 2008. godine imale 63% prosječnog regionalnog BDP-a EU a 2016. 59%, tj. Hrvatska je zaostala 4% za ostatkom EU.

Sve ostale države Nove Europe su se približile prosjeku regionalnog BDP-a EU, neke drastično kao što su Litva i Poljska koje su se približile za 10 postotnih bodova prosjeku. Hrvatske NUTS2 regije su se zbrojeno jedine udaljile od prosjeka EU, sve ostale zemlje su se približile.

Slika 2. Regionalni BDP (Standard kupovne moći po stanovniku u % od EU28 prosjeka) po NUTS 2 regijama, 2016. g.

Izvor: Eurostat



Proročanski djeluju riječi Ante Markovića: "Zablude ćemo plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Europe".

Pokušali smo ih platiti zaduživanjem i podizanjem javnog duga s 39% na više od 80% BDP-a. Pokušali smo ih platiti prebacivanjem problema budućim generacijama. Pokušali smo ih platiti izbjegavanjem odgovornosti i bolnih ali nužnih promjena.

Ali ipak se ne može vječno bježati od ekonomske stvarnosti. Dugove jednom treba vratiti, buduće generacije mogu odseliti, a odgovornost se ne može izbjegavati vječno.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.