Iako na hrvatskoj nacionalnoj razini izgleda kao fijasko, statistički gledano, liberalno-demokratski centristički savez ALDE je najveći pobjednik ovih izbora za EU parlament.
Prema prvim projekcijama novog EU parlamenta, dvije najveće političke grupacije stranaka - EPP (pučani, desni centar) i S&D (socijaldemokrati, lijevi centar) izgubile su dobar dio moći u odnosu na prošle europske izbore. EPP je izgubio 39 mjesta u parlamentu i pao na 182, a S&D je izgubio čak 44 mjesta i pao na 147.
Izvor:
The GuardianALDE (Savez liberalnih demokrata Europe) će po svemu sudeći imati 109 mjesta u EU parlamentu, što je povećanje za 63 posto u odnosu na prošle izbore. Dobitnici su i Zeleni, iako u manjoj mjeri, koji su osvojili 69 mjesta (imali su 50).
ALDE će najvjerojatnije biti treća politička snaga u parlamentu. Liberalima i njihovim saveznicima računicu mogu pomrsiti samo nacionalisti i desni populisti koji, ako se svi ujedine, mogu doći i do 120 mjesta. Trebamo još tek vidjeti kako će se slagati koalicije između populista koji ne dijele zajedničke stavove po mnogim, osobito ekonomskim pitanjima.
Izvor:
The GuardianPromatrano po državama članicama, liberalne stranke su očekivano osvojile najveću potporu birača u Estoniji (veliku većinu jer obje najveće estonske stranke pripadaju ALDE-u), Nizozemskoj (gdje su konzervativni liberali (VVD) i socijalni liberali (D66) - obje stranke u ALDE koaliciji - zajedno osvojili 22 posto glasova), Danskoj (gdje je konzervativno-liberalna stranka Venstre relativni pobjednik s 24 posto)...U Švedskoj su liberalne stranke osvojile ukupno 32 posto glasova, ali najveća od njih (konzervativno-liberalni Umjerenjaci) je članica EPP-a. Stranka centra i Liberali zajedno su osvojili 15 posto.
U Španjolskoj je liberalna Građanska stranka osvojila 13 posto, što je slabiji rezultat nego na nedavnim nacionalnim izborima. Ugodno je iznenađenje Rumunjska, gdje je liberalna koalicija osvojila čak 22 posto glasova. U Velikoj Britaniji su Liberalni demokrati postali druga politička snaga nadmašivši i socijaldemokrate i konzervativce. Najviše glasova Britanaca ipak je osvojila novoosnovana stranka Brexit poznatog konzervativnog političara Nigela Faragea. FDP u Njemačkoj je osvojio 5,5 posto glasova ili 5 mandata, a austrijska liberalna stranka Neos 8 posto glasova.
Najveći plus za ALDE ipak dolazi od centrističkih stranaka koje se ne nazivaju liberalnima, ali pripadaju toj koaliciji. U Francuskoj je koalicija predsjednika Emmanuela Macrona osvojila 21 mandat, jedan manje od Nacionalnog skupa (nekadašnji Nacionalni front) populistice Marine le Pen. Veliki poraz za francuskog predsjednika, a na to su utjecali prosvjedi Žutih prsluka i val nezadovoljstva, kao i Macronova nedovoljna ustrajnost na provedbi nužnih reformi u Francuskoj. Češka stranka ANO 2011, koju je osnovao milijunaš Andrej Babiš, rasturila je u Češkoj. Iako se oni smatraju konzervativnim liberalima, zalažu se i za mnoge lijevo-populističke politike u ekonomiji, no u EU parlamentu pripadaju ALDE grupaciji.
Kad se sve zbroji i oduzme, pokazalo se da je rast desnog populizma rezultirao i rastom broja liberalnih i centrističkih mandata u EU parlamentu. Mnogi Europljani glasali su protiv prijetnje koja dolazi s desna i želi razbiti Europsku uniju, a upravo liberali su se na ovim izborima predstavili najviše pro-europski, kao zaštitnici europskih vrijednosti.
Kakve će se još postizborne koalicije u EU parlamentu raditi, ostaje nam da vidimo. Jedna od mogućnosti, koja se u zadnje vrijeme spominje, to je široka koalicija krajnje ljevice, socijaldemokrata, liberala i centrista kako bi socijaldemokrat Frans Timmermans postao novi predsjednik Europske komisije. To bi skrenulo europsku politiku ulijevo i moglo bi imati vrlo negativan utjecaj na daljnje funkcioniranje EU i rast desnog populizma kao odgovor na lijeve politike. Nadam se da ALDE neće prihvatiti takvu koaliciju, već će se držati centra. Nikakve koalicije ljevije od lijevog centra ne bi smjele biti prihvatljive.
