Hrvatska informativna novinska agencija (HINA) nastavlja provoditi ideološko ispiranje mozga hrvatskoj javnosti uz maksimalno obmanjivanje i dezinformiranje građana. Tako u članku o naknadi za povrat ambalaže, koji je oduševljeno i bez ikakve provjere prenio Jutarnji list, Hina kaže:

I nakon odluke vlade kojom se od 1. siječnja 2025. povratna naknada za ambalažu za pića sa sedam centi povećava na deset, Hrvatska ostaje na začelju EU-a po visini naknade, a i dodatno se marginaliziraju ranjive skupine koje od skupljanja boca preživljavaju, upozoravaju udruge.

"Smatramo da je ovo propuštena prilika te da ćemo niskim iznosom naknade, koji svakim danom sve manje i manje vrijedi, teško postići ciljeve od 90 posto odvojeno prikupljene ambalaže za pića do 2030. godine. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, trenutno smo ispod 80 posto, ovisno o materijalu", izjavila je Hini Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Prvo, Hrvatska je jedna od 13 zemalja koje su do prošle godine u potpunosti adaptirale "Deposit & return" program recikliranja otpada u koji je uključena i naknada povrata ambalaže. Neke ga države još nisu ni zakonski usvojile, a među njima je Bugarska, također članica EU, koja uopće nema zajamčenu naknadu za povrat ambalaže. Prema tome, laž je da je Hrvatska po toj naknadi "na začelju EU". Osim u baltičkim zemljama i Hrvatskoj, u Rumunjskoj je ta naknada također 10 centa. U Mađarskoj je 50 forinti (oko 13 centa), u Poljskoj oko 14 centa.

Među zemljama koje su po ekonomskom stupnju razvoja približno na sličnoj razini kao Hrvatska, naknada od 10 centa je prosjek ili normala.

Drugo, aktivistica Zelene akcije, koju Hina i Jutarnji prenose bez ikakve provjere činjenica, tvrdi da se tako "pogoduje proizvođaču i trgovcu", što je netočno. Čak i da je naknada preniska (preniska je samo novinarima i njoj), to bi onda bilo od koristi kupcu jer nije proizvođač ni trgovac taj koji plaća tu naknadu - plaća ju kupac.

Dakle, kad kupujete neko piće u boci, u njegovu je cijenu već uračunata naknada koju je država odredila za povrat. Ako ste ekološki odgovorni, vratit ćete bocu za reciklažu i dobit ćete nazad dio ukupne cijene koju ste platili - onaj dio koji je namijenjen povratu. Što je taj dio veći, to će cijena samog proizvoda biti veća.

Domaći novinari, forsirajući narativ po kojem naknada za povrat ambalaže treba biti puno veća, zapravo traže poskupljenje proizvoda. Ako i kad ga dobiju (jer Plenkovićeva vlada voli slušati ekonomski nepismene aktiviste i novinare), onda će isti ti novinari šiziti zbog poskupljenja.

Na vrlo sličan način isti su novinari godinama šizili da su plaće sezonskih radnika na Jadranu "sramotno niske" i uspoređivali ih s plaćama u Njemačkoj, Danskoj, Irskoj itd. Sada, kad su zbog povećanja potražnje za radnicima sezonske plaće otišle gore, sad novinarima smetaju visoke cijene smještaja, hrane, pića i drugih usluga na Jadranu. Novinari jednostavno nemaju kapacitet povezati te dvije pojave i shvatiti da su dobili točno ono što su tražili.

Nego, da se vratimo na temu povrata ambalaže. Sama ideja naknade za povrat ambalaže ima za svrhu podići ekološku svijest i smanjiti zagađenje. Nije joj svrha stvoriti nova radna mjesta za one koji žele živjeti od skupljanja ambalaže. To se, međutim, dogodilo kad je cijena povrata bila dovoljno visoka da je mnogima kopanje po kontejnerima postao izvor prihoda. To se nije trebalo dogoditi.

Novinari, pak, smatraju da takav rad treba biti potaknut i da bi više ljudi trebalo kopati po kontejnerima u potrazi za povratnom ambalažom, budući da sada tuguju jer se od toga s ovakvom naknadom više ne može živjeti:

Ocijenila je kako je Vlada dodatno marginalizirala ranjive društvene skupine koje od skupljanja boca preživljavaju. U 2025. godini, objasnila je, za kruh se mora skupiti više boca nego 2006. kada je sustav uspostavljen.

Dobro jutro! To bi trebalo i biti tako. Ako će ova naknada nekoga potaknuti da potraži pravi posao (a pravog posla ima u ponudi koliko hoćete), to onda nije nešto zbog čega bi itko normalan trebao tugovati. Naknada za povrat ambalaže služi samo kao poticaj da činimo pravu stvar za planet i nas same, a ne da stvara radna mjesta profesionalnih kopača po kontejnerima.