Vezani članci:
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
6 razloga za NE pokrenuti biznis u Hrvatskoj
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što je to pravedna plaća?
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Kako su hrvatski antikapitalisti naučili da je fizički rad sranje
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Macron odlučan da provede reformu rada: Donosimo 5 ključnih promjena koje će razljutiti sindikate
Novo na Liberalu:
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora

Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji


Piše: Mario Nakić
7.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji


Piše: Mario Nakić
7.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U Večernjem listu je objavljen članak naslovljen "Imamo najdulji radni tjedan, a među državama smo s najkraćim radnim vijekom" autorice Dijane Jurasić.

U samom članku je sugovornik Predrag Bejaković s Instituta za javne financije objasnio zapravo da teza iz naslova ne stoji jer se u Hrvatskoj po zakonu u radno vrijeme uračunava i obavezna polusatna pauza dok u drugim zemljama nije tako. Zato bi u Hrvatskoj zapravo ispalo da radni tjedan u prosjeku ne traje 40 nego 37,5 sati. To je i dalje znatno više od nekih razvijenijih zemalja, poput Danske gdje je prosječni radni tjedan 34 sata.

Zašto je to tako?

U razvijenim i bogatim zemljama prosječna obitelj si može priuštiti da jedan od partnera izabere raditi puno radno vrijeme, a drugi partner nepuno i da od tih primanja mogu sasvim normalno i dobro živjeti. Oni to i koriste. U takvoj su poziciji da se sindikati u velikim industrijama mogu dogovoriti s poslodavcima za kraće radno vrijeme jer im je produktivnost veća. Ali zato, na primjer, u Ugandi se mora raditi više za manju plaću. Hrvatska još uvijek nije na razini zapadnih EU zemalja, a razloge smo već puno puta objašnjavali. Kod nas je produktivnost na poslu manja zbog prevelikih izdataka na plaću (doprinosi, porezi i drugi nameti), zbog loše ekonomske politike tijekom zadnjih 27 godina, a to se neće ubrzo promijeniti s obzirom na nastavak iste politike. Tržište rada u Hrvatskoj je i dalje slabo uslijed prevelikih zakonskih ograničenja i regulacija, što ne potiče ljude na poduzetništvo i otvaranje radnih mjesta. Kad se ne otvara dovoljno radnih mjesta, onda je i konkurentnost slabija, pa naravno da su i uvjeti gori.

Zato je kod nas, kao i u Grčkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, puno rjeđa pojava rada na nepuno radno vrijeme u odnosu na razvijeniji dio EU.

Netko će reći kako ljudi u Hrvatskoj rade prekovremeno i to im ne bude plaćeno. Da, i takvih pojava ima, to trebamo iskorijeniti. Ali ovdje je riječ o prijavljenim radnim satima, a oni su definirani zakonom. Naš zakon, za razliku od zakona u većini civiliziranih zemalja, ubraja pauzu u radno vrijeme i to plaćenu (!!) pauzu. Taj stavak zakona, nemojte se zavarati, nije tu zbog realnog sektora. Radnik u realnom sektoru će uvijek moći zaraditi onoliko koliko mu tvrtka može isplatiti, neovisno o tome je li pauza plaćena ili nije. Taj stavak mi imamo u zakonu isključivo zbog javnih službi. Budući da radnici u državnoj i javnoj službi te državnim i gradskim tvrtkama rade 8 sati dnevno, oni rade zapravo pola sata kraće od svojih kolega u drugim zemljama, a Hrvatska službeno "vara" Europu u statistikama pa ispadamo radoholičari. Na tjednoj bazi tako naši javni službenici i zaposlenici državnih tvrtki "ukradu" 2 i pol sata. Naravno, to stavljam pod navodnike, oni samo koriste ono što im zakon ove države omogućava. Pa se novinari, poput gospođe Jurasić, pitaju idemo li ranije u mirovinu radi toga "što se potrošimo na poslu". Ne, to nema veze s tim.

Ne vjerujete? Provjerimo što kažu zakoni u drugim zemljama. Njemačka - pauza se ne uračunava u radno vrijeme koje traje 8 sati. Dakle, oni su 8,5 sati na poslu (puno radno vrijeme) od čega rade 8 sati + polusatna pauza (koja se ne uračunava i nije plaćena ukoliko nije drugačije dogovoreno između poslodavca i radnika). Velika Britanija - kaže: "Osim ako u ugovoru nije istaknuto drugačije, zaposlenik nema pravo...biti plaćen za vrijeme pauze". Nizozemska - nije navedeno, što znači da je isto prepušteno dogovoru između poslodavca i radnika. Češka - "Puno radno vrijeme je smanjeno s 42,5 sati tjedno uključujući polusatne pauze za odmor, na 40 sati bez uključenih pauza". Slovačka: "pauze nisu uključene u radno vrijeme". Rumunjska - "Osim ako ugovorom o radu nije određeno drugačije, pauze nisu uključene u radno vrijeme". U Švedskoj zakon ništa ne određuje (što znači da je prepušteno dogovoru između poslodavca i radnika, odnosno sindikata u velikim sustavima), ali kako to izgleda u praksi možemo vidjeti ovdje (radni dan traje 9 sati). O svim zemljama EU možete pročitati ovdje. Samo Slovenija ima kao i mi - zakonom određeno puno radno vrijeme od 40 sati tjedno s polusatnim pauzama koje su uračunate i plaćene.

A sad, pogledajmo kako izgleda usporedba prosječnog radnog tjedna među zaposlenicima na puno radno vrijeme u državama članicama EU.


Izvor: Eurofound

Ako od ovih 40,2 sata, koliko u prosjeku na poslu provede zaposlenik na puno radno vrijeme u Hrvatskoj, oduzmemo 2,5 sata koji su potrošeni na plaćene i uračunate pauze, ispada da bi Hrvatska trebala biti na samom vrhu slike s 37,7 sati tjedno što je najmanje među EU zemljama. I ako Slovencima, koji "varaju" Eurofound poput nas, također odbijemo ta dva i pol sata, oni imaju 38,3 i opet je Hrvatska najslabija.

Dakle, treba ispravno čitati statistiku, a ne dezinformirati javnost. Realna je situacija da je u Hrvatskoj manji udio zaposlenih na nepuno radno vrijeme nego u većini EU zemalja, ali zato među svim zaposlenicima na puno radno vrijeme Hrvati u prosjeku imaju najkraći radni tjedan.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.