Vezani članci:
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
(Ne)održivost hrvatskog mirovinskog sustava
Zašto su hrvatske mirovine male? Demografske promjene su samo manji dio problema...
Kosor predlaže skandinavski model za mirovinski sustav. Možda je to najbolje za sve, ali hoće li biti dovoljno?
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?
Pavić i Plenković se prave ludi: Ne bi bio problem raditi do 67 kad bi takav zakon vrijedio za sve
#37 je previše
Nekoć se išlo u mirovinu s 55, a sada ni 65 nije dovoljno. Zašto?
Efikasnost (direktne) demokracije ovisi o stupnju informiranosti građana
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Sindikalna akcija protiv građana RH
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila
Sve rupe hrvatskog mirovinskog sustava
Mirovinski fondovi - skriveni porez koji će cijeli narod gurnuti u propast
Da umjesto državi možemo uplaćivati u štednju, u mirovini bismo bili milijunaši
Prije uvođenja poreza na nekretnine smanjite PDV i reformirajte mirovinski sustav!
ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav
Vjeruje li još itko ozbiljno da će primati mirovinu od države?
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Kako su umirovljenici shvatili da ih država pljačka
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Radnici HZMO-a više ne žele raditi. Ja ih apsolutno podržavam
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
Novo na Liberalu:
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina

Hrvatski mirovinski sustav - sustavno pljačkanje građana


Piše: Branimir Perković
27.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatski mirovinski sustav - sustavno pljačkanje građana

Hrvatski mirovinski sustav - sustavno pljačkanje građana


Piše: Branimir Perković
27.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je pripremilo izmjenu pet zakona koji reguliraju mirovinska prava. Najznačajnija promjena se odnosi na drugi stup i isplatu, odnosno neisplatu 27% dodatka na mirovine. Obvezni članovi drugog mirovinskog stupa će moći dobiti 27% dodatka samo ako ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup, tj. u državni proračun. Odluku o vraćanju u prvi stup ljudi će donositi u trenutku umirovljenja, kada će dobiti izračun koji će im pokazati kolike će im biti mirovine ako ostanu u drugom stupu (bez 27% dodatka) ili svu svoju štednju prenesu u prvi stup.

Radi se o tome da država planira koristiti drugi stup, koji iako je prisilan ipak spada u individualna financijska sredstva i odvojen je od koncepta međugeneracijske solidarnosti na kojem počiva prvi stup, iskoristiti za jeftino kreditiranje države.

Drugi mirovinski stup je zamišljen kao prvi korak u prelasku iz mirovinskog modela međugeneracijske solidarnosti na model individualizirane mirovinske štednje. Zastarjeli koncept međugeneracijske solidarnosti je mogao solidno funkcionirati kada je odnos radnika i umirovljenika bio 3:1 i više.

Međutim, u trenutnoj situaciji kada taj donos iznosi 1,25:1 - što znači da na jednog umirovljenika dolazi tek 1,25 radnik, takav mirovinski sustav je sasvim neodrživ. To je povezano i s demografskim problemima koji su toliko popularna tema. Znači prelazak s modela međugeneracijske solidarnosti na model individualizirane štednje je nužnost uzrokovana demografijom i manjkom mlade radne snage.

Nije pitanje hoće li se model međugeneracijske solidarnosti raspasti nego kad će se to dogoditi. On se može održavati još većim oporezivanjem radnika da bi se održavale relativne visine mirovina sve većeg broja umirovljenika, ali on je fundamentalno neodrživ. Individualizirana mirovinska štednja je jednostavno odgovor na demografske promjene i kao takva dio demografske politike jer bez prelaska na nju dolazimo u opasnost da se buduće radnike još više oporezuje a to djeluje kao faktor koji smanjuje realne plaće i ljude tjera na iseljavanje.

Malo dubljom analizom možemo zaključiti da su najavljene izmjene u mirovinskom sustavu sasvim protivne interesima glavnog deklarativnog cilja Vlade, a to je zaustavljanje iseljavanja i ostalih negativnih demografskih tokova. Sasvim je jasno da će smanjivanje broja radnika koji uplaćuju u mirovinski sustav u odnosu na rastući broj umirovljenika dovesti do potrebe za podizanjem opterećenja plaća da bi se održavale ionako niske mirovine.

To će dovesti do daljnjeg bijega radnika jer će im plaće ostati preniske i još većeg smanjenja omjera radnici:umirovljenici (trenutno samo 1,25:1) što će dovesti do još većeg oporezivanja plaća za održavanje mirovinskog sustava. To će se ciklično događati sve dok cijeli mirovinski sustav ne krahira. Samo se sasvim nesposobna vlast može deklarativno zalagati za smanjivanje iseljavanja i demografsku obnovu, a uvoditi promjene u mirovinski sustav koje će još pogoršati te negativne demografske trendove.

Već nas sada država vara kroz drugi mirovinski stup jer se on većinom koristi za kreditiranje države. Mirovinski fondovi primarno ulazu u obveznice RH te tako kreditiraju državu privatnim novcima uplatitelja u drugi mirovinski stup. Od 4 mirovinska fonda koji imaju podijeljene opcije prema rizičnosti (najmanje rizičan, srednje rizičan, jako rizičan) ne postoji ni jedna opcija u mirovinskim fondovima koja ne ulaže primarno u obveznice. U najmanje rizičnim kategorijama udio ulaganja u obveznice iznosi blizu 100%, a u najrizičnijima preko 50%. Kakav je to "najviši stupanj rizičnosti" kada je 50% ulaganja u obveznice? U kategoriji A (najveći stupanj rizičnosti) svi fondovi u deset najvećih ulaganja imaju većinom ulaganja u obveznice RH.


Izvor: izvještaj AZ obveznog mirovinskog fonda za 2017.

Država je odmah u početku drugi mirovinski stup zamislila kao vlastiti bankomat. Iako se naoko radilo o reformi i početku postupnog prijelaza sa neodrživog modela međugeneracijske solidarnosti na model individualizirane mirovinske štednje, država je opet prevarila građane i sabotirala cijelu reformu. Najnovije izmjene su samo priznanje da je reforma mirovinskog sustava bila lažna i da je jedini cilj vladajućih održavanje STABILNOSTI do kraja njihovog mandata.

Dugoročno planiranje ne postoji, sve reforme su lažne, država laže i vara građane, osigurava se životarenje i trenutna stabilnost sustava uspostavljenog na trulim temeljima. I ovu Vladu očigledno zanima samo reizbor a budućnost Hrvatske im nije bitna. Bitno je održati sustav podmićivanja političkih poslušnika i kupovanje socijalnog mira zaduživanjem.

Ovim potezom se pokazuje da trenutnu vladajuću garnituru ne zanima dobrobit građana RH, gospodarski rast, a pogotovo ne demografska obnova. Kada bi prihvatili tezu da su najavljene izmjene mirovinskog sustava rađene s dobrom namjerom i brigom za gospodarsku i demografsku revitalizaciju države, onda bi istodobno morali prihvatiti da su ljudi koji stoje iza njih sasvim matematički nepismeni.

Neodrživost sustava međugeneracijske solidarnosti nije nikakva hipoteza ili mišljenje, ona je matematički lako provjerljiva. Treba samo pogledati kretanje broja radnika i umirovljenika, broja rođenih i onih koji će uskoro ući na tržište rada s onima koji će ući u mirovinski sustav, starenje stanovništva, demografske trendove te migracije i lako je zaključiti da je ostajanje u mirovinskom sustavu međugeneracijske solidarnosti put u propast.



Radi li se o matematički nepismenim ljudima ili o osrednjim birokratima kojima je u interesu samo reizbor i održavanje trenutnog trulog sustava bez ikakve primisli na dugoročne efekte na ekonomiju i društvo?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.