Kako riješiti problem nedostatka radne snage u zemlji s gotovo 250 tisuća nezaposlenih pitanje je koje je u Hrvatskoj gospodarskoj komori okupilo predstavnike gospodarstva, politike i sindikata, objavljeno je na službenim stranicama Hrvatske gospodarske komore.

Predsjednik HGK Luka Burilović tom je prilikom istaknuo kako sve izraženiji problem nedostatka radnika u hrvatskom gospodarstvu upućuje na oporavak hrvatskoga gospodarstva, no i ograničava njegov rast. "Dugogodišnje krivo vođene gospodarske politike doveli su do općeg pada standarda, gašenja brojnih tvrtki te do, nažalost, vala iseljavanja čitavih obitelji u potrazi za boljom budućnosti", istaknuo je Burilović dodao je da je na problem nedostatka radnika HGK sustavno upozorava kao i na potrebu definiranja obrazovanja sukladnog potrebama gospodarstva.

"Za dugoročno rješavanje problema radne snage potrebna je korjenita reforma svih dijelova sustava koji podižu razinu naše konkurentnosti i investicijske privlačnosti, od obrazovanja, pravosuđa, politike regionalnog razvoja do porezne i socijalne politike”, istaknuo je Burilović dodavši kako mu je drago da je Vlada u svom programu uvažila dualni model obrazovanja kojega Komora predlaže, a kojim bi tvrtke potrebni stručni kadar mogle osigurati u Hrvatskoj. "Upravo zato upozoravamo na potrebu promptnog uvođenja sustava dualnog obrazovanja, pa makar i kao pilot projekta već u ovoj godini, mi u HGK smo pripravni. Potrebna je i izrada novog beskvotnog modela uključivanja stranih radnika u hrvatski gospodarski sustav te znatno fleksibilnije dodjele kvota dok se ne izradi novi model", ističe Burilović.

Istaknuo je da se niti jedan projekt kojega možemo ostvariti, niti jedna investicija i niti jedan dobar ugovor za posao, ne smije zaustaviti zbog nedostajućih radnika.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić istaknuo je kako HGK, HUP i HOK traže kvotu od 19.000 stranih radnika. "Problem neusklađenosti tržišta rada i obrazovnog sustava taložio se godinama. Kratkoročno se može riješiti kroz sustav kvota i od toga ne želimo pobjeći", rekao je Ćorić te dodao kako je potrebno redefinirati ulogu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te poticati sustav prekvalifikacija kojim ćemo zaposliti barem dio dugotrajno nezaposlenih kakvih je više od pola na HZZ-u. Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević, protiv je kvota za zapošljavanje. "Problem nedostatka radne snage u graditeljstvu i turizmu nećemo riješiti pojedinačno već jedino zajedničkim nastojanjima, uz rješavanje pitanja obrazovnog sustava, rada HZZO-a kao i pitanja minimalnih plaća", napomenuo je Kuščević dodavši da je jasno da mnogi ne žele raditi i da je potrebna revizija, jer na Zavodu u pravilu ima dovoljno onih radnika koje tvrtke traže.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj kazala je da je u graditeljstvu u posljednjih sedam godina izgubljeno više od 50 tisuća radnih mjesta, a broj nezaposlenih prema popisu HZZ-a od 2008. do 2015. narastao je za pet tisuća. "Ovi podaci nameću zaključak da je značajan dio kvalitetnoga kadra u graditeljstvu napustio RH i otišao raditi izvan zemlje. Nestalo je proizvodnih kadrova, većinom tesara, keramičara, zidara, armirača, soboslikara itd.", kaže Čagalj te naglašava da je sada moguće da ćemo izgubiti i radnike iz BiH, Makedonije, Srbije i drugih balkanskih zemalja, jer su u međuvremenu i oni otišli u zapadnu Europu.

Predstavnici graditeljskog sektora kazali su kako radnika iz BiH na koje se Hrvatska dobrim dijelom oslanjala, na tržištu više nema, a da je domaći obrazovni sustav potpuno promašen. Ističu kako je porazno da imamo manje upisanih u srednju građevinsku školu nego na fakultete i više škole toga smjera. O nebrizi za osiguravanje adekvatne radne snage dovoljno govori i to da ne postoji škola za građevinske poslovođe.

Vlasnik Kamgrada, koji zapošljava 500 građevinaca, Dragutin Kamenski kaže kako će domaća građevina još dodatno pasti zbog problema nedostatka radnika što koriste građevinske tvrtke iz nama susjednih zemalja. "Događa nam se da posebice u Istri, građevinske poslove dobivaju tvrtke iz Slovenije u kojoj radnike iz trećih zemalja mogu uvesti isti tren ako slovenskog radnika za to radno mjesto na burzi nisu pronašli u roku od pet dana", ističe Kamenski.

Glavni direktor Tehnike Zlatko Sirovec kaže kako su kvote daleko nedostatne te da ih je potrebno pravednije raspodijeliti, recipročno broju stalno zaposlenih radnika. "Teško je naći stručne radnike. Njihove cijene rastu. Savjetujem da djecu upisujete u keramičare jer za njih posla ima puno, a plaće se kreću između 23 i 34 tisuće", kaže Sirovec.

Predsjednik ŽK Koprivnice i predsjednik Uprave Radnika Mirko Habijanec kaže da bez rasta građevine nema rasta gospodarstva. "Žurno su nam potrebni strani radnici. Barem 5000. Hitno nam treba dualno obrazovanje kojega HGK predlaže, a isto tako moramo kvalitetnije regulirati plaće koje su daleko preniske", ističe Habijanec dodavši da je potrebno mijenjati neke odredbe Zakona o radu te povećati produktivnost radnika.

Ines Čiček iz Viadukta kaže kako ta tvrtka ima radnu operativu od 650 strojeva kojima nema tko upravljati te da im nedostaju različiti profili zaposlenih osobito bagerista, kranista, zavarivača itd.

Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher istaknuo je kako će do 2020. godine planirane investicije u turizam iznositi sedam milijardi eura, a očekuje se zapošljavanje od 20.000 do 22.000 novih djelatnika. "Turističkom je sektoru veliki problem, uz vlastite manjke, nedostatak kvalificiranih radnika u građevini koji trebaju odgovoriti na ekspanziju izgradnje turističkih kapaciteta", kazao je Zaher.Uz najavu sjajnog bookinga za sljedeću turističku sezonu te otvaranje 40 novih hotela u sljedećih godinu dana ministar turizma Gari Cappelli kazao je kako je hrvatskim hotelima potrebna kvalitetna radna snaga kako bi hoteli sa četiri ili pet zvjezdica, koji se najčešće posljednjih godina grade, bili konkurentni. "Kod novih investicija potrebno je dogovaranje i s jedinicama lokalne samouprave kako bi se planovi prilagodili doseljavanju ljudi, što iziskuje veće potrebe za vrtićima, stanovima itd.", kaže Cappelli. Najavio je pet regionalnih centara kompetencije za školovanje za rad u turizmu, a za što je osigurano 35 milijuna kuna iz EU fondova. "Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano je 40.000 educiranih ljudi u ugostiteljstvu i turizmu, njih nekako moramo aktivirati", ističe Cappelli dodajući kako će za sljedeću sezonu dozvoliti kvote za zapošljavanje 130 djelatnika.

Predsjednik Uprave koncerna Sunce Jako Andabak kaže kako unatoč sustavnom osiguravanju radne snage i vlastitoj akademiji za edukaciju radnika i njima nedostaje dobar dio radnika. "Moramo zaposliti 230 radnika u novoj godini, imamo tri planirane investicije koje treba izvesti, a njihova kvaliteta ovisi o radnicima.", ističe Andabak te dodaje da će turizam u narednom razdoblju u RH rasti i da to, uz građevinski sektor, može i treba iskoristi hrvatska poljoprivreda, drvna ili prehrambena industrija. "Ako to napravimo, onda će rast BDP-a od 3,2% koliko Vlada procjenjuje biti puno veći", ističe Andabak te poziva cjelokupno gospodarstvo na suradnju jer ukupna hrvatska proizvodnja može rasti na razvoju turizma. Član Uprave HUP-Zagreb Kristian Šustar ističe da sve manje vodimo računa o kvaliteti. "Gosti traže domaće, a hrvatska poljoprivreda ništa ne nudi turizmu. Moraju žurno razviti hrvatski proizvod za hrvatski turizam" ističe Šustar dodajući kako je prema praksi otpuštanja i zapošljavanja Hrvatska na 126. mjestu u svijetu. Za direktora Marina Dalmacije Božidara Duku najveći je problem produktivnost radnika. "Teško je naći kvalitetan kadar. Nemamo sezonce i sami educiramo radnike kako bi podigli svoju kvalitetu", ističe Duka. Predsjednik Uprave Istraturista i predsjednik Udruženja hotelijera HGK Ronald Korotaj istaknuo je kako danas turistički djelatnici jedni drugima 'kradu' radnike tako da im daju bolje uvjete rada, a da na taj način dugoročno gube konkurentnost. Izvršni direktor HBOR-a Ivan Maksan kazao je kako putem programa HBOR-a tvrtke mogu financirati educiranje radnika.

Sindikati se ne slažu s uvozom radne snage. Predlažu povećanje plaća i uvjereni su da bi se time riješio problem nedostatka radnika i rada na crno. Kažu da bi taj potez vratio u Hrvatsku i dio radne snage koja je iselila. Također, smatraju da treba smanjiti sezonalnost poslova jer upravo zbog toga mnogi, posebice mladi, odlaze. Ističu da je normalno da ako se čovjeku ne nudi sigurnost, on odlazi na bolje plaćenu nesigurnost. Smatraju i da je potrebna prekvalifikacija nezaposlenih, ali i da je nužno razgovarati o upisnim kvotama u srednje škole jer moramo sustavno znati u što su naše potrebe i u što je potrebno ulagati. Ističu kako nikako ne smijemo dozvoliti dodatno rušenje cijene rada jer će to negativno utjecati na cjelokupno gospodarstvo.

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK Davorko Vidović zaključno je istaknuo da će do sljedeće srijede RH napustiti 1000 ljudi. "Imamo zastrašujuću demografsku prognozu za budućnost. Hrvatska će se suočiti s velikim problemom nedostatka radnika. Kada bismo zaposlili sve koji su nezaposleni, imali bismo oko 250 tisuća manje zaposlenih nego prije 25 godina", kaže Vidović te zaključuje da danas više nije problem gdje raditi već tko će raditi. Artikulirajući zahtjeve gospodarstvenika predložio je, dok se sustav kvotnog modela ne promjeni, postizanje međudržavnih ugovora o zapošljavanju, posebno s BiH, osiguravanje kvota traženih radnika te utvrđivanje kvota kvartalno.