Vezani članci:
Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada
Vuković prešla s neoliberala na libertarijance...i opet se pošteno izblamirala
Fronta bez radnika: Buržoasko vodstvo i nezaposleno članstvo
Raskrinkavanje mita o socijalnom ili 'okrutnom tržišnom' darvinizmu
Salonski ljevičari - ljudi koji misle da imaju pravo na vaš novac
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Saborski zastupnici traže načine kako još više otežati zapošljavanje radnika
Četiri sitnice o štednji i ʼ1% ultrabogatihʼ koje Tomašević nije uzeo u obzir
Opasnosti koje dolaze s lijevim i desnim ekstremistima u Saboru
ʼDemokratski socijalizam 21. stoljećaʼ je propao još prije osnivanja Radničke fronte
Podržite Katarinu potpisom i možda će vas poštedjeti kad dođe na vlast
Ova vlada se nikako ne može odmaknuti od socijalizma
Festival kontradikcije i apsurda
Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje
Član RF-a objasnio što će nam se dogoditi ʼkad se priča i kod nas zakotrljaʼ kao u Venezueli
Uništavanje tuđe imovine nema veze sa slobodom govora
Socijaldemokracija vs. demokratski socijalizam
Logika, RF i Bero Spasitelj od Krupnog Kapitala
Radnička fronta pod udarom fanova: ʼTko vam je savjetovao ovakvu pozadinu?ʼ
Kako je HDZ postao glavni pokrovitelj utopije o novoj socijalističkoj revoluciji
Hrvatska treba pustiti izbjeglice da prođu, ali najveći kritičari zatvorenih granica ujedno su veliki licemjeri...
Možda niste primijetili: Na Facebooku se vodi rat između hrvatske ljevice i desnice
WEF: Po efikasnosti javnog sektora od Hrvatske gora samo Venezuela
Radnička fronta odlično objasnila zašto je revolucija u Rusiji bila osuđena na propast
Socijalizam 21. stoljeća: Kako će Ray Ban i iPhone revolucionari srušiti kapitalizam
Radnička fronta protiv radnika
Pogled iznutra: Školstvo će propasti ako se ne svede u realne financijske okvire
Roboti su krivi za višak učitelja. Bakić, roboti i neoliberali!
Moj djed je preživio nacistički logor. Evo što poručujem liku koji mi prijeti novim Bleiburgom
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Ili si partizan ili ustaša - treće nema!


Piše: Jerko Markovina
22.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ili si partizan ili ustaša - treće nema!


Piše: Jerko Markovina
22.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prijatelju sam dao savjet da nema smisla ulaziti u analizu još jednog teksta na H-alteru koji se obračunava s liberalizmom, a onda nisam prihvatio vlastiti savjet. Prihvatio sam izazov da se probijem kroz konfuznu strukturu teksta, prenatrpanu žargonom (valjda te discipline kojom se autorica bavi), natrpanu linkovima na dodatne tekstove i nakon tri do četiri pokušaja, uspio sam doći do kraja i imati barem maglovitu viziju što je autorica htjela reći. Njen tekst na H-alteru pročitajte na vlastitu odgovornost, ja ću pokušati dati nekoliko zanimljivih dijelova s kratkim komentarom, jer nemam želju krenuti u šire objašnjavanje, to bi bio full time job.

Dakle, krenimo s pretpostavkom koja je i u naslovu teksta:

"Danas u Hrvatskoj živimo na granici između hrvatskog nacionalizma i tržišnog liberalizma."

Pa naravno. U zemlji u kojoj je država i dalje najjači subjekt na tržištu, ima hrpu imovine koju godinama ne zna ni popisati, u kojoj se regulacija množi geometrijskom progresijom, a porezi se uvode kako kojem ministru usfali love i kako im padne na pamet što sad oglobiti...Hmda, to je sušta esencija tržišnog liberalizma. Nacionalizam je tu ubačen kao potreba dezorijentirane ljevice da liberale smjesti nekamo i onda ih gura na desnicu, pače, na ekstrem desnice, jer tako misle da će mobilizirati ideološku podršku. Još jedna verzija ustaša i partizana - nema između, svrstaj se, dok te mi ne svrstamo. A glede (ne)svrstavanja, odmah sljedeći paragraf proklamira superiornost komunista i njihovih dosega:

"Sasvim je jasno da svi ti Jelačići ne mogu doseći temeljnu modernističku dimenziju komunista, zahtjeve za elementarnom univerzalnošću i egalitarnošću od socijalističkog projekta radničkog samoupravljanja, do međunarodnog pokreta nesvrstanih."

Pa čak i ako podrobnom analizom možemo naći neke stvari koje u komunizmu/socijalizmu nisu bile baš katastrofalne, dopustite da "neoliberalno" upitam – koji je bottom line tog poretka? Osim što je neslavno propao u cijelom Istočnom bloku, danas se održava u nekoliko bizarnih i izoliranih diktatura. A i nesvrstani su zanimljiva priča, nakon nestanka blokovske podjele i samog smisla balansiranja između istih, rudimentarna organizacija ipak nekako opstaje, a trenutno organizacijom predsjeda...wait for it...Venezuela! Generalni sekretar je vizionar Nicolas Maduro! Njegovi modernistički dosezi su da je prekrasnu zemlju velikih ljudskih i prirodnih potencijala doveo do gladi, nemira, redova za hranu, hiperinflacije i opće bijede. Takvu modernističku dimenziju je doista teško dostići, ali egalitarnost je ostvarena – svi su jednako pogođeni užasnim stanjem u koje ih je odveo socijalistički raj.

Nastavno na ovo, u daljnjem dijelu teksta gdje se autorica malo upustila u makroekonomske analize nailazimo na ovaj biser:

"Hrvatska i ostale navodno rastrošne zemlje evropske periferije jednostavno nemaju iste početne pozicije, pa unutar zadanih okvira i strukturiranih uvjeta ne mogu promijeniti i nadoknaditi svoj zaostatak."

A ovdje je izostao pokušaj traženja uzroka tog zaostatka? Nije li sasvim moguće da je taj zaostatak nastao upravo kao posljedica modernističkih dimenzija komunizma na europskoj periferiji? Ako stvari pogledamo znanstveno, imamo u susjedstvu najveći realni eksperiment Njemačke – jedna država, podijeljena nakon rata, zapadni dio se rekordnom brzinom diže iz pepela do jedne od najjačih ekonomija svijeta i istočna koja je pod socijalizmom postala ogroman zatvor za svoje građane i koja još danas ne može nadoknaditi zaostatak, unatoč integraciji. Identičan primjer je malo udaljenija Koreja, gdje je opet Južna napredovala do prosperitetne države, a Sjeverna ostala zarobljena u nekakvom bizarnom obiteljskom kultu socijalizma.

I onda kad netko primijeti da tranzicija u Hrvatskoj nikad nije ni napravljena, nego živimo u žalosnom miksu najgoreg iz socijalizma i kapitalizma, to je prema sljedećem citatu opsesija:

"Buden pak dobro detektira neoliberalnu opsesiju i besplodno zdvajanje neoliberala 'nad hrvatskom dolinom suza u kojoj nesposobna korumpirana država i njeni besposleni, birokratski trutovi, takozvani uhljebi, žive na grbači poštenih i marljivih poduzetnika i onemogućavaju takozvane reforme, odnosno konačnu privatizaciju svega postojećega'."

Naprotiv, ne samo "neoliberali", nego i svi Hrvati bi trebali puno više zdvajati nad činjenicom da žive u zemlji koja bi mogla biti sasvim pristojna, relativno bogata, uredna europska država, a to nije i neće uskoro biti upravo zbog kontinuiteta politike ogromnog i nesposobnog državnog aparata, previsokih poreza i bacanja novca na kupovanja socijalnog mira svake interesne skupine koja malo digne glas.

"Nije samo riječ o tome da je ta perspektiva socijalno neosjetljiva, ona je temeljno netočna, što ću u nastavku pokušati i pokazati."

I taj će pokušaj biti posebno bolan i konfuzan, ali pokušajte izdržati još malo...

"No ipak taj se zdravi razum valja napasti ekonomistički, ali i hermeneutički. Druga metoda će prevladavati jer se u ovim tekstovima ipak misli uhvatiti u koštac s neoliberalnom legitimacijom putem diskurzivnih strategija i ideologema koje neoliberalizam proizvodi i kojima fabricira konsenzus u javnoj sferi."

Kad vam popusti glavobolja od pokušaja razumijevanja nagomilanih fraza, autorica želi reći da će napasti problem s dvije strane – ekonomski i filozofski. S time da će prvi preskočiti. Pošteno, jer dosad nije pokazala zavidno poznavanje ekonomije kao znanosti. Stoga, preostaje nam konstrukcija narativa, pa pogledajmo tri temeljna mita "neoliberalizma":

"Jedan od temeljnih mitova neoliberalizma jest da privatni profit stvara nova radna mjesta – no to je samo djelomično točno. Doslovno gledano, radnik je taj koji proizvodi nove vrijednosti i posljedično nova radna mjesta, dok kapitalist upravlja i kontrolira tom proizvodnjom."

I evo Marxa. Radnik stvara, a kapitalist otima. Zijev. Pa uzmimo primjer jedne naše uspješne privatne firme, Rimac automobili. Vlasnik zapravo otima rezultat radničkog truda i rada bez obzira što je upravo on taj koji je uložio svoje znanje i novac da bi pokrenuo firmu, dao radnicima priliku da rade i zarade i za to im daje novčanu naknadu. Ova firma bi zapravo trebala biti po volji ljevici – stvara radna mjesta, nije ogromna bezdušna korporacija, proizvodi su ekološki i smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima...ali vlasnik ima profit. To ne valja, jer inače dobre želje plaćaju radnička prava i plaće. Traži od čistačica da znaju Excel. Sve je naslijedio od oca. Neš ti njegovog znanja i ideja...Bolji bi električni auto izašao iz centralnog ureda državnog ministarstva.

"Drugi je mit o stranim investicijama – koje će pokrenuti domaće gospodarstvo. Tako primjerice niti monetizacija prava na autoceste neće dovesti do novih tehnologija i napretka, ali će investitorima donijeti profit."

Tako je, zanemarimo hrpu znanstvenih istraživanja i dokaza jasne korelacije stranih investicija i rasta gospodarstva i proglasimo to mitom. Recimo, i ova investicija koju je nekidan ostvario Rimac ni slučajno neće dovesti do napretka gospodarstva i tehnologije. Ne znam, možda najveći proizvođač baterija u Aziji iz bratske i nominalno komunističke Kine ima nešto bolje informacije o funkcioniranju ekonomije i tržišta, možda im nitko nije javio da su investicije mit.

"I treći mit je mit o evropskim fondovima gdje se zanemaruje činjenica da iznos nije dostatan da bi proizveo pozitivne efekte na ekonomiju, te da Hrvatska 10-50 posto svakog iznosa treba dati sama."

Ne mora. Sredstva iz EU fondova mogu biti i 100% bespovratna, kao što ima i projekata gdje je potrebno sudjelovanje u trošku. Sve to bi opet ljevici trebalo odgovarati, poznavajući njihovu sklonost besplatnom ovom ili onom i zbog solidarnosti, gdje se zajednički fondovi troše na projekte na periferiji Europe. Ali opet, to je izgleda nekakav mit i zamišljeni konflikt.

"U idućim nastavcima ćemo se pozabaviti neoliberalnim antagonistom – realpostojećim socijalizmom i njegovim nasljeđem, te socijalnim darvinizmom – kao temeljem mitologije neoliberalizma, da bismo nastavili s odnosom neoliberalizma prema tehnologiji koju koristi kao svoju služavku, te apolitičnošću kao polugom ultimativnog oblika ideologije."

I evo nam na kraju mali teaser sljedećeg teksta u serijalu gdje će se postaviti teza da liberali žele crkavanje na cesti i ne brinu za slabe. I Tehnologija kao Služavka. Već pripremam kokice za čitanje.

"Članak je objavljen u sklopu projekta 'Vladavina prava' koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija)."

Tekstove financira Agencija, unutar koje je Fond, a sve u sklopu projekta Vladavina prava. Ima smisla. Ovaj tekst ne financira nitko, osim mene, ulaganjem mog slobodnog vremena da ga napišem, u sklopu projekta „Cut the Bullshit“.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

JERKO MARKOVINA
Jerko Markovina je psiholog s posebnim interesom za bihevioralnu ekonomiju i ponašanje potrošača na tržištu. Trenutno radi na projektima financiranja znanosti.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.