Vezani članci:
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Mit o sukobu rada i kapitala
Stoljeće krvavih režima
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Marksist otkriva nelogičnosti Marxovih teorija: Koliko su one relevantne u 21. stoljeću?
Socijalizam - povijest pokušaja gradnje na trulim temeljima
Vuković prešla s neoliberala na libertarijance...i opet se pošteno izblamirala
Ili si partizan ili ustaša - treće nema!
Fronta bez radnika: Buržoasko vodstvo i nezaposleno članstvo
Raskrinkavanje mita o socijalnom ili 'okrutnom tržišnom' darvinizmu
Salonski ljevičari - ljudi koji misle da imaju pravo na vaš novac
Bilo kuda, BDP svuda
Novinarka Tportala za šutnju: ʼProcedure treba poštivati, trpite s osmijehomʼ
Antikapitalizam kao sredstvo za ostvarivanje profita
Otpor uvođenju novog poreza NIJE otpor prema nužnim reformama
Ovako porezni lobist pokušava za požare okriviti smanjenje nameta
Psovka (i u javnom prostoru) je sloboda govora!
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada


Piše: Mario Nakić
18.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada

Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada


Piše: Mario Nakić
18.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Tportal je u povodu 170. godišnjice Manifesta Komunističke partije objavio razgovor s Katarinom Peović Vuković, članicom Radničke fronte (stranke koja se otvoreno zalaže za ukidanje kapitalizma) i docenticom na Sveučilištu u Rijeci. U tom su članku iznijeti više stavovi autora Vanje Majetića i njegove sugovornice nego realne činjenice, ali dobro je poslužio za nastavak popularizacije marksističkih ideja u našem društvu.

U jednom su svakako u pravu: Komunistički manifest Marxa i Engelsa je danas u Hrvatskoj vjerojatno aktualniji nego ikada, ali mnoge stvari su prilagodili vlastitim simpatijama i željama. Recimo, ovo:

"Neki stavovi koje savjetuje 'Manifest' trenutno su rašireni u kapitalističkim zemljama, a valja napomenuti da je većina suvremenih država provela neke od ideja za koje se on zalagao u svoje doba, poput progresivnog oporezivanja dohotka, uvođenja središnjih banaka, javnog školovanja za svu djecu u državnim školama i ukidanja dječjeg rada."

Javno školovanje za svu djecu i ukidanje dječjeg rada nije posljedica "savjeta Karla Marxa" nego kapitalizma i tržišne ekonomije. Da biste mogli financirati edukaciju za one koji si je ne mogu sami priuštiti, morate proizvoditi višak dobara. Dakle, bez bogatog tržišta nema ni kvalitetne javne edukacije za svu djecu. To je najlakše provjeriti po rezultatima. Ako pogledate rezultate PISA testova, vidjet ćete da prednjače upravo bogata kapitalistička društva s razvijenim gospodarstvom i čvrstim poštivanjem privatnog vlasništva (potpuno suprotno od Marxovih zahtjeva). Lako je reći "ja želim da sva djeca imaju dostupnu kvalitetnu edukaciju". Mislim da je to želja svake normalne osobe. Ali to su uspjele ostvariti, u punom smislu, samo kapitalističke zemlje s velikim ekonomskim slobodama (Singapur, Švicarska, Finska, Velika Britanija, Australija itd.).

Ista je stvar i s dječjim radom. Dječji rad se ukida zahvaljujući kapitalizmu i toj famoznoj "neoliberalnoj globalizaciji" (kako je Tportal malo kasnije naziva), a ne nekakvom komunističkom manifestu. Ljudi koji ne razumiju osnove ekonomije misle da su djeca radila, i da sada rade tamo gdje još uvijek dječji rad postoji, zato što tako žele pohlepni kapitalisti, prokleti privatnici i zli roditelji. Ne! Djeca su radila i u SFRJ, i to masovno na seoskim imanjima. Ja to znam jer moji su roditelji kao klinci radili na polju. Ne zato što su htjeli ili zato što su ih zli kapitalisti iskorištavali (u SFRJ nije bilo zlih kapitalista), već zato što je tako obitelj mogla preživjeti. Razvojem gospodarstva, stvaranjem viška kapitala i rad postaje vredniji pa odrasli radnici mogu više zaraditi tako da djeca ne moraju sudjelovati u radu. To je jako dobro objasnio Steven Horwitz s Instituta za humane znanosti. Dakle, za ukidanje dječjeg rada i kvalitetno javno školstvo (mi ovo drugo još nemamo) možemo zahvaliti isključivo kapitalizmu i globalizaciji.

"Bez obzira na pozamašne kritike, mnogi se slažu u mišljenju da je 'Komunistički manifest' jedan od najbolje pisanih političko-programatskih tekstova te je poprilično aktualan u današnjem vremenu neoliberalne globalizacije."

Komunistički manifest je popis želja koji se svaki put, kad je pokušana njegova implementacija u stvarnosti, pokazao kao fijasko i tragedija epskih razmjera. Preko 60 milijuna ubijenih (što fizički smaknutih, a što izgladnjelih nasmrt) je rezultat pokušaja njegove implementacije. Treba biti realan, ima i onih marksista koji su dovoljno razumni da shvate kakve se opasnosti kriju u Marxovim teorijama. Pročitajte, recimo, što je o Marxu napisao njegov dugogodišnji fan Stedman Jones. I za nove generacije, da se greške iz prošlosti više nikada ne ponove, bilo bi dobro da pročitaju riječi Stephena Kotkina, profesora povijesti na Sveučilištu Princeton:

"Marx nikada nije zagovarao masovno ubojstvo ili gulagove, radne kampove. Nigdje nije tvrdio da se tajna policija, deportacija stanovništva i masovna smrt od gladi trebaju koristiti za uspostavljanje kolektivnih farmi.

Međutim, ako smo naučili jednu lekciju iz komunističkog stoljeća, ona glasi: za provedbu marksističkih ideala potrebna je njihova izdaja. Marxovo nastojanje da se "ukine privatna imovina" bilo je poziv na akciju - i neumoljivo put do stvaranja ugnjetavajuće, neprovjerene države."

Marx i Engels su napisali da se cijeli njihov manifest može sažeti u jednoj rečenici: ukidanje privatne imovine.



Koliko je to suluda ideja uvidjela je i najveća komunistička organizacija na svijetu - Komunistička partija Kine koja ga se prešutno odrekla kako bi poboljšala materijalno stanje svojih građana i izbjegla bunt. Zahvaljujući kapitalizmu, liberalizaciji tržišta diljem svijeta i globalizaciji tijekom proteklih 30 godina, danas živimo u svijetu u kojem je prosječna životna dob duža nego ikada u povijesti, ekstremno siromaštvo je ispod 9 posto (niže no ikada u povijesti) i dječji rad se polako, ali sigurno iskorjenjuje. Prosječni građanin zemlje drugog svijeta (poput Hrvatske), zahvaljujući globalizaciji i razvoju tehnologije uslijed ekonomskih sloboda, ima pregršt komunikacijskih mogućnosti koje se prije 10 godina nisu mogle ni zamisliti ako niste bili dio bogate elite. Ništa od toga ne bi bilo moguće postići kroz Marxov politički program.

I uslijed takvog razvoja, hrvatski novinari u mainstream medijima pišu o nekakvom "neoliberalizmu" (to im valjda dođe kao poštapalica - nitko ne zna što znači, ali svi znaju da je nešto grozno) i traže alternativu. Čak bi traženje alternative i imalo smisla, kad se ne bi okretali daleko u prošlost i stalno posezali za prožvakanim idejama koje su dokazane kao zločinačke u praksi. Hoće li ovaj narod ikada iskreno odbaciti kolektivizme i prihvatiti temeljne principe zapadne civilizacije - demokraciju, slobodu i privatno vlasništvo - o tome uvelike ovisi i naš gospodarski napredak.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.