Vezani članci:
Bajruši na respiratoru: Argentina izašla iz recesije, u prošloj godini BDP porastao 2 posto
Način na koji EU planira financirati obranu je kriminalan
Bolje spriječiti nego liječiti: Inflacija
Dolarizacija Kube: Vlasti dozvolile plaćanje američkim dolarom, kažu da je to 'nužno zlo'
Zahvaljujući javnom sektoru Hrvatska ima uvjerljivo najbrži rast plaće u EU
Marijana Puljak: Kontrole cijena su ekonomski neodržive i vraćaju nas u socijalizam
PDV, cijene, novinari i njihovi stručnjaci
Da su oni na vlasti, inflacija bi bila ne 5 nego 50 posto
Inflacija u Hrvatskoj će ubrzavati jer javnost tako želi. Vlada radi točno ono što građani od nje traže
Musk objavio plan suzbijanja inflacije u SAD-u. Plenković se ne bi složio
Na krilima pohlepe: Jutarnji list na kiosku u tri godine poskupio 56 posto
U jeku inflacije Vlada objavila novo povećanje državne potrošnje - pola milijarde eura godišnje
Zašto bojkotaši, nezadovoljni stranim trgovačkim lancima, ne osnuju zadrugu kao Švicarci?
SDP-ovi prijedlozi protiv inflacije su uglavnom čisti populizam
Nađi (Fokus) dao možda najbolju dijagnozu uzroka inflacije i rasta cijena u RH
Mises: Kontrola cijena izaziva kaos i vodi u socijalizam
Odgovornost HSLS-a i HNS-a za rast inflacije u Hrvatskoj
Skoko (Centar): Što bi Vlada RH mogla naučiti od Dioklecijana o inflaciji
Novinarka nesvjesno pokazala točne razloge zašto u Hrvatskoj imamo rast inflacije
VIDEO Gost šokirao novinarku N1: 'Treba nam netko kao Javier Milei'
Uvođenje eura nije imalo značajni utjecaj na rast cijena u RH
Guverner HNB-a kaže da nema pojma zašto cijene opet rastu. Pomozimo mu da sazna
Kontrola cijena ne smanjuje inflaciju, već ju pogoršava
Plenković nema interesa zaustaviti rast cijena. Novi val inflacije možda je već krenuo
Kako je Njemačka sama uništila svoje gospodarstvo i kako to sada ispraviti
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Novo na Liberalu:
Ovo je najbrže rastuće gospodarstvo u Europi: Koja je tajna poljskog uspjeha?
Što kada feministica počini femicid?
70% Amerikanaca i 85% Grenlanđana protiv američkog preuzimanja Grenlanda
Tko će zaštititi ovog dečka od novinara?
Svijet postaje talac Trumpove taštine
Tomašević dramatizira bez razloga: Njegov GUP ne prolazi jer ignorira vlasnička prava
Europska komisija priprema ustupke za Trumpa: Smanjenje carina, ublažavanje regulacija i poreza
Nakon izbornog debakla njemački liberali raspravljaju o budućnosti FDP-a: Izviru ideološke podjele
Priuštivo stanovanje je ljepši naziv za pljačku
Uspon i pad japanskog gospodarstva u 20. stoljeću
Šef Sindikata Preporod naprasno otkazao suradnju s portalom Srednja.hr zbog kritičkog članka
Bijela kuća priprema subvencije za farmere koje će pogoditi Trumpovi trgovinski ratovi
Hrvatsko dizajnersko društvo se ozbiljno blamira oštrim priopćenjem protiv građana
Pregovori o koalicijskoj vladi u Njemačkoj: SPD traži od Merza da bude više kao Plenković
Ekonomska nejednakost - korijen zla?
Kako je Netflixova sci-fi serija navlažila feministice
Europska komisija se baš okomila na američke tehnološke kompanije: Kazne su vrtoglave
Grad Zagreb i Vlada se prepucavaju oko toga tko je zaslužan za obnovu koja traje već 5 godina i još nije gotova
Bolje spriječiti nego liječiti: Rat
Švicarci na referendumu odbili klimatsku agendu. Umjesto toga, traže da gotovina uđe u ustav
Europsku uniju ne treba demolirati nego reformirati. Ovo je prijedlog od 6 točaka
Bajruši na respiratoru: Argentina izašla iz recesije, u prošloj godini BDP porastao 2 posto
Desničari izrabljuju djecu za svoje totalitarne mokre snove
Učitelji ove godine nemaju apsolutno nikakvog opravdanja za štrajk
Smije li poslodavac u Hrvatskoj uopće dati otkaz radniku?
Indeks ekonomske slobode: Hrvatska malo napredovala, ali u jednoj kategoriji je očajna
Tragedija u Makedoniji nam je podsjetnik da neke regulacije jesu potrebne
Lekcija iz Beograda: Vlada se ne ruši plesom i dobrom atmosferom
Bill Gates odustaje od klimatske prijevare. Kad će HDZ?
Rand Paul: Mali biznisi i radnici u mojoj državi boje se za svoje poslove zbog carina

Dokad će cijene rasti?


Piše: Branimir Perković
Photo: Imelda/Unsplash
12.7.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Dokad će cijene rasti?

Dokad će cijene rasti?


Piše: Branimir Perković
Photo: Imelda/Unsplash
12.7.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kako se procijepljenost povećava i svijet izlazi iz strogog lockdowna, tako se i napuštaju brige ekonomista o spašavanju nacionalnih gospodarstava raznim ekspanzivnim fiskalnim i monetarnim politikama. Gospodarstva EU i SAD-a pokazuju znakove oporavka, iako će trebati par godina da se neki dijelovi gospodarstva dovedu na pretpandemijske razine, pa se zbrajaju koristi i štete tih ekspanzivnih politika.

Eurostat je objavio podatke o tome kako su prihodi građana od zaposlenja u 2020. pali od 2% do 10%, pri čemu su najviše pali prihodi onih s najnižim plaćama (10% pad za 20% najslabije plaćenih), a najmanje onih s najvišim prihodima (2 % pad za 20% najbolje plaćenih), ali su svejedno raspoloživi dohoci blago rasli za sva kućanstva, što je rezultat raznih fiskalnih stimulansa. Nezaposlenost u EU je tek blago pala s obzirom na uvjete dok je u SAD-u nezaposlenost oštro narasla, ali se isto tako brzo oporavila. Takvo kretanje nezaposlenosti je bilo očekivano s obzirom na razlike između SAD-a i EU u politikama zaštita radnika od nezaposlenosti tj. činjenica da države EU imaju daleko jači "safety net" koji štiti radnike od otkaza i da su države direktno plaćale poslodavcima da zadrže i radnike koji ne rade puno radno vrijeme ili ne rade uopće.

Socijalna država u SAD-u ne funkcionira na taj način pa je lockdown doveo do oštrog rasta nezaposlenosti, no kako se ekonomsko stanje popravljalo i nezaposlenost se smanjivala pa se svijet vratio u "normalno" stanje tj. činjenicu da SAD povijesno ima niže razine nezaposlenosti od EU.

Cijena spašavanja ekonomije i radnih mjesta u situaciji kada je rad zabranjen ili ograničen je u rastu zaduženosti. No tu cijenu je bilo nužno platiti, kao što je bilo nužno da države onima kojima su zabranile ili otežale rad kompenziraju bar dio izgubljenih prihoda.

Sami rast javnog duga je ipak manji problem. Ono što u ovom trenutku brine ekonomiste je opasnost inflacije. Taj strah proizlazi iz dvije činjenice, koje svaka po sebi uzrokuju inflaciju, ali na različiti način. Prva je strah da ekspanzivne i monetarne politike same po sebi dovode do inflacijskih pritisaka, posebno s obzirom to da su se te ekspanzivne politike provodile u razdoblju kada je potrošnja onemogućena, i za potrošače i za poduzeća. Situacija u 2020. je bila takva da zbog već navedenih razloga se prihodi kućanstava nisu smanjivali, ali istodobno su se smanjile mogućnosti trošenja tih prihoda zbog zatvaranje poslovnih objekata i restrikcije putovanja. Kako su ljudi imali situ količinu novaca kao i prije pandemije, ali ih nisu imali gdje trošiti, veći dio dohotka su štedjeli. Podaci su šokantni, 2020. je bila razdoblje oštrog rasta štednje kućanstava, čak do 25 % prihoda u drugom kvartalu.

Zašto bi štednja bila problem?

Upravo zbog inflacije, tj. očekivanja da će ljudi sada kada se stvari postupno otvaraju i život vraća u normalnu početi naglo trošiti nagomilanu štednju iz 2020. Kada ljudi naglo krenu kupovati, a proizvodnji treba vremena da se prilagodi novoj potražnji (posebno kod dugotrajnih dobara), stvaraju se inflacijski pritisci tj. cijene rastu jer raste potražnja pa vlada tzv. "sellers market", situacija u kojoj prodavači mogu podizati cijene jer jaka potražnja signalizira da kupci imaju dovoljno novaca i spremni su platiti i više nego prije da bi došli do proizvoda kojih je dostupno manje nego prije upravo zbog toga što ih svi kupuju.

Graf 1. Stopa štednje kućanstava u eurozoni 



Druga činjenica je ta da je 2020. zbog restrikcija u prometu, kontrola na granicama i nagle promjene potražnje uzrokovane prisilnim zatvaranjima mnogih sektora ekonomije dovela do ozbiljnih poremećaja po pitanju svjetske trgovine.

Globalna trgovina je u normalnim vremenima glomazan, naizgled kaotičan i zbunjujuć, ali dobro uštiman mehanizam. Stvarno se radi o sveobuhvatnom mehanizmu na razini cijelog planeta, od cestovnog, zrakoplovnog do pomorskog prometa. Zrakoplovni promet je praktički sasvim stao u 2020., a cestovni i pomorski su bili dosta usporeni zbog lockdown kontrola na granicama. Kako su naglo ugašeni neki dijelovi gospodarstva, primjerice hotelijerstvo, a ljudima bilo zabranjeno posjećivati i konzumirati neke sadržaje, tako su se naglo promijenili i uzroci potrošnje, a samim time su se sasvim morali izmijeniti i trgovinski odnosi.

Primjerice zatvaranje velikih institucionalnih potrošača WC papira kao što su hoteli, velike kompanije (zbog rada od kuće) i velike državne institucije, dovelo je do naglog pada potražnje za WC papirom namijenjenim institucionalnim kupcima, a kako su ljudi više vremena boravili u kući umjesto na putovanjima ili na poslu, naglo je narasla potražnja za WC papirom od strane individualnih kupaca. Moglo bi se pomisliti da se radi o beznačajnoj razlici jer je WC papir uvijek isti, ali je ustvari proces proizvodnje WC papira za velike institucionalne kupce drugačiji nego proizvodnja WC papira za individualna kupce. Kod institucionalnih kupaca pakiranja su veća, diverzifikacija proizvoda je manja (ne traži se miris magnolije, breskve, mora ili bora) i logistika je jednostavnija. Nagla promjena obrasca potrošnje na tržištu je nametnula potpunu promjenu proizvodnog procesa, pakiranja i transporta.

Zbog toga je jedno vrijeme vladala nestašica WC papira, pri čemu je "nestašica" značilo da u supermarketu police WC papira nisu sasvim napunjene, a situaciju su pogoršali oni koji su u panici nakupljali dugogodišnje zalihe WC papira. Možda se nekome čini kao pomalo smiješan primjer, ali sličan proces se događao u mnogim granama gospodarstva.

U vrlo kratkom periodu je trebalo sasvim presložiti proizvodne procese, logistiku i transport, prodaju itd. Ne samo da je bilo potrebno naglo presložiti praktički svaki segment poslovanja, nego je funkcioniranje svega u "novom normalnom" bilo znatno usporeno i otežano.

Ipak nije bilo stvarno ozbiljnih poremećaja u obliku nestašica ili rasta cijena. Dapače, svjetsko gospodarstvo i globalizacija su pokazali zavidnu razinu otpornosti na korjenite i globalno prisutne šokove. Standardno razmišljanje o globalizaciji ide u smjeru da je korisna i dobro funkcionira, ali je jako osjetljiva na šokove. Godina 2020. je definitivno dokazala da su globalizacija i svjetska trgovina puno otpornije nego se mislilo. Treba samo zamisliti što bi se dogodilo da se cijelim procesom trgovine i određivanja cijena rukovodi iz nekog centralnog državnog (tj. više državnih) ili pak globalnog centra, ureda za upravljanje, institucije za planiranje trgovine i slično. Bi li ikakva skupina činovnika, ma koliko pametnih i obrazovanih, mogla planiranjem uslijed niza šokova uskladiti ponovno cijelu svjetsku trgovinsku mrežu? Govorimo o milijunima radnika, bezbroj šokova, stalnim promjenama, novim politikama itd.

Iako nije bilo "pucanja", nužna posljedica svega je kolebanje cijena. Uz to se dogodilo nekoliko incidenata kao što je blokiranje Sueskog kanala, jednog od najprometnijih trgovačkih čvorišta na svijetu.

To je očekivano, jer upravo je cjenovni mehanizam taj koji osigurava toliku fleksibilnost sustava. Bez cjenovnog mehanizma ne postoji način da se takvi šokovi dovedu u ravnotežu. I upravo iz toga izlazi druga činjenica koja ukazuje na inflaciju; rast cijene sirovina. 

Iako neki problem prenaglašavaju jer gledaju preuski vremenski rok, tj. samo 2021., pa tvrde da je rast cijena sirovina puno veći nego što realno jest, zbog toga što se prije ovogodišnjeg rasta dogodio veliki pad od sredine 2020., ipak su cijene iznad razina iz 2019. Što još više zabrinjava, ne pokazuju znakove pada.

Rast cijena sirovina dovodi do rasta cijena industrijskih proizvoda, koje su već početkom godine prešle razine iz 2019. i samo je pitanje vremena kada će se to "preliti" do krajnjih potrošača, ali neki znakovi su već tu. Zbog rasta cijene čelika, asfalta i bakra rastu cijene u građevinarstvu pa se očekuje da će se baš na rastu cijena nekretnina osjetiti prvi znakovi inflacije. Od 40 do 50% cijene automobila je dio koji čini cijena sirovina koje su upotrebljene u proizvodnji, a bilježi se i veliki rast potražnje za automobilima zbog nagomilane štednje iz 2020. Proizvođači imaju mehanizam da jedno vrijeme poništavaju utjecaj rasta cijena sirovina na konačnu cijenu njihovog proizvoda.

Graf 2. Indeks cijena industrijskih proizvoda



Europska središnja banka i američki FED još odbijaju povećati referentne kamatne stope jer očekuju da je povećana inflacija prolazna te će se cijene stabilizirati kroz 2022. godinu. No podaci ne pokazuju da rast industrijskih cijena usporava. I podaci HNB-a pokazuju rast proizvođačkih cijena u svibnju ove godine za 7,3% u odnosu na svibanj prošle godine. Doduše, u svibnju 2020. je pad proizvođačkih cijena iznosio 4,7% pa je rast u odnosu na 2019. tek 2,25%.
 
Inflacija je jako teška za predviđanje pa su svi oprezni. Dodatan motiv za odbacivanje mogućnosti inflacije je i to što samo predviđanje visoke inflacije djeluje tako da povećava inflaciju. A inflacija je opasna stvar, kada se jednom izgubi kontrola nad njom teško ju je i jako skupo vratiti na normalne razine. Općenito se može reći da će u ovoj godini biti nešto veća nego su stanovnici EU i SAD-a navikli i da je moguće da se rast cijena sirovina stabilizira do kraja godine. Ako se to ne dogodi, morat će reagirati ECB i FED, prvenstveno podizanjem referentnim kamatnih stopa, što možda neće uspjeti u obuzdavanju ove inflacije jer se primarno radi o tzv. troškovnoj inflaciji koju središnje banke teže kontroliraju.

Svakako valja biti na oprezu i prilagođavati svoje osobne i poslovne odluke najnovijim očekivanjima.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: