Uragan Harvey, koji je proteklog tjedna snažno pogodio šire područje Houstona u američkoj saveznoj državi Teksas, prouzročio velike poplave i odnio najmanje 50 života, bio je prvi veliki uragan u SAD-u od 2005. godine. Mnogi su novinari pisali o mogućnosti da ljudski prouzrokovane klimatske promjene dovode do ovakvih prirodnih katastrofa te sugeriraju kako bi toga moglo u budućnosti biti sve više.

Povijesno gledano, tropske olujne poplave nisu novost za Teksas. Godine 1978. i 1979., dva najopasnija tropska ciklona snimljena, Amelia i Claudette, ostali su zabilježeni kao rekordni na tom području.

Ipak, uragan Harvey potaknuo je neke klimatologe da tvrde da su klimatske promjene vjerojatno pogoršale brzinu vjetra i sadržaj vlage ovog tropskog ciklona. Takva se tvrdnja temelji na razvoju znanosti u kojoj istraživači pokušavaju utvrditi koliko bi ljudsko zagrijavanje moglo doprinijeti intenziviranju specifičnih ekstremnih vremenskih događaja.

Prošle je godine Nacionalna akademija znanosti (NAS) objavila izvješće, Pripisivanje ekstremnih vremenskih događaja u kontekstu klimatskih promjena koje je promatrao "znanost o pripisivanju ekstremnih događaja napredovala je posljednjih nekoliko godina, dajući novi uvid u načine na koje klimatske promjene mogu utjecati na veličinu ili učestalost nekih ekstremnih vremenskih događaja."

NAS napominje da je znanost u atribuciji ekstremnih događaja oslonjena na povijesni zapis kako bi se procijenila promjena vjerojatnosti ili veličine različitih vremenskih događaja i/ili uspoređivala stvarne događaje s računalnim simulacijama hipotetskih svjetova bez klimatskih promjena. Točnost takvih atribucija klimatskih promjena ovisi o prosudbama da su povijesni zapisi o vremenu dovoljno dugi da bi mogli uzeti u obzir prirodnu varijabilnost i povjerenje u pouzdanost projekcija računalnih modela.

Klimatski računalni modeli ukazuju na to da će uraganima povećati učestalost i intenzitet kada bi se planet nastavio zagrijavati tijekom ovog stoljeća. NAS-ovo izvješće, međutim, dodjeljuje "manje mogućnosti" tome kako klimatske promjene mogu utjecati na uragane.

U nacrtu Američkog programa istraživanja klimatskih promjena iz 2017. godine, posebno izvješće bilježi da "simulacije teorije i numeričkih modeliranja (općenito) ukazuju na povećanje intenziteta tropskog ciklona (TC) u toplijem svijetu". Ipak, istraživač MIT-a uragan Kerry Emmanuel izjavio je za AFP: "Do sada je doista strašno teško vidjeti klimatske promjene u povijesnim podacima jer su uragani prilično rijetki". Vrijedno je napomenuti da je akumulirani ciklonski indeks energije koji mjeri kinetičku energiju atlantskih uragana u posljednjih deset godina smanjen.

Posebno izvješće iz 2017. nadalje otkriva da su trendovi u odnosu na poplave u SAD-u mješoviti: povećali su se u nekim regijama i smanjivali u drugima. Nacrt također primjećuje da "istraživanja nisu uspostavila snažnu vezu između povećane riječne poplave i klimatskih promjena izazvanih ljudskim potencijalima".

Novo istraživanje u časopisu Journal of Hydrology, koje analizira dugoročne trendove poplava u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, ne pronalazi vidljivi porast poplava na tim područjima tijekom proteklih 80 godina. Voditeljica tima istraživača Američkog geološkog instituta, Glenn Hodgkins, izjavila je: "Nije postojao uvjerljiv dokaz o promjenama u intenzitetu velikih poplava tijekom 80 godina, koristeći vrlo velik skup podataka (> 1200 mjerača) različitih, ali minimalno izmijenjenih slivova u Sjevernoj Americi i Europi." Istraživači su dodali: "Za Sjevernu Ameriku i Europu, rezultati pružaju čvršći temelj IPCC-u [Međuvladinoj komisiji o klimatskim promjenama] koji otkriva da nedostaju uvjerljivi dokazi o povećanju poplava na globalnoj razini".

Nacionalna procjena klime za 2014. izvijestila je: "Najteži događaji oborina postaju teži i češći, a količina kiše koja pada u najgore dane kiše također je povećana". Zanimljivo je da je istraživanje iz 2016. godine istraživača iz Geophyiscal Fluid Dynamics Laboratorya promatrao trend oborina nad Sjedinjenim Državama. Oni su izvijestili da "nije pronađen nikakav dokaz o promjenama ekstremnih padalina koji se mogu pripisati klimatskim promjenama u dostupnom promatranom zapisu".

U konačnici zabrinutost zbog uragana je rizik koji predstavljaju za život i imovinu. Nažalost, uragan Harvey navodno je odgovoran za desetke smrtnih slučajeva, a materijalna šteta bi mogla dosegnuti i do 100 milijardi dolara. Prema Nacionalnoj službi za vremenske prilike, smrti pripisane uraganima su prosječno 5 godišnje od 2007. godine.

Istraživanje iz 2015. godine u Nature Geoscience tvrdi da su neki ekonomski gubici uragana koji napadaju Sjedinjene Države "u skladu s utjecajem klimatskih promjena". S druge strane, nakon normalizacije štete uzimajući u obzir povećanje broja stanovnika i bogatstva, mnogi drugi istraživači zaključili su da do sada antropogena klimatska promjena nije značajno povećala gubitke od vremenskih nepogoda.

U analizi za 2008. godinu, istraživač Roger Pielke Jr. i njegovi kolege sa Sveučilišta Colorado pokazali su da između 1900. i 2005. godine nije bilo tendencije povećanja gubitaka od uragana u Sjedinjenim Državama. Ažuriran tijekom 2013., Pielke je otkrio da normalizirani gubici od uragana u Sjedinjenim Državama još uvijek ne rastu.

U srpnju je Pielke napisao: "Svijet je dosad imao dosta sreće kad su u pitanju vremenske katastrofe, što će se neizbježno zaustaviti". Vrijeme će pokazati je li Harvey signal da je naše vrijeme "dobre sreće" završilo.

Autor: Ronald Baily/Reason
Prijevod: Mario Nakić