Vezani članci:
Bastiat: Prokleti strojevi
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
6 razloga za NE pokrenuti biznis u Hrvatskoj
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što je to pravedna plaća?
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Kako su hrvatski antikapitalisti naučili da je fizički rad sranje
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Novo na Liberalu:
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina

Još jedna statistika Eurostata pokazuje kako naš Zakon o radu utječe na radnike


Piše: Mario Nakić
11.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Još jedna statistika Eurostata pokazuje kako naš Zakon o radu utječe na radnike

Još jedna statistika Eurostata pokazuje kako naš Zakon o radu utječe na radnike


Piše: Mario Nakić
11.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Jako često možemo na Facebooku, pa i u nacionalnim medijima od strane novinara čuti pitanje kad će Hrvatska biti poput skandinavskih zemalja. Često se spominju kao pozitivni primjeri Island, Finska i Švedska. Upravo oni koji se najčešće pozivaju na nordijske primjere bili bi prvi protiv kad bi RH zbilja implementirala nordijske zakone i pravila ovdje.

Ja sam za! Krenimo od švedskog ili finskog zakona o radu. Znači, ukinimo minimalac, ukinimo ograničenje prekovremenog rada, ukinimo hrpu državnih propisa koji se miješaju u odnos između poslodavca i radnika. Zatim provedimo vaučerizaciju školstva i zdravstva. Ukinimo većinu parafiskalnih nameta koji u Švedskoj ne postoje. Zatim izmijenimo Zakon o radu u skladu s njihovim. Zatim promijenimo radnu etiku našeg stanovništva (ovo je najteži dio) jer Švedska ima najveći udio zaposlenih među ukupnim stanovništvom u EU (i skoro dvostruko veći od Hrvatske).

Podsjetimo se samo nekih statističkih podataka koji ukazuju na to koliko je u Hrvatskoj radna etika na niskoj razini. Hrvati u prosjeku rade 9 godina kraće od Šveđana, imaju dvostruko slabiju naviku rada nedjeljom od Šveđana i najkraći radni tjedan u EU. Samo ove činjenice trebale bi nam davati dovoljno objektivnih razloga zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska. A novi podatak ide tome u prilog. Riječ je o radu na nepuno radno vrijeme.



Jedna petina ili, točnije, 19% zaposlenih u Europskoj uniji radi na nepuno radno vrijeme, objavio je Eurostat. Taj je udio malo veći (22%) u eurozoni.

Najveći udio zaposlenih na nepuno radno vrijeme je u Nizozemskoj gdje svaka druga zaposlena osoba radi nepuno radno vrijeme. Nakon nje je Austrija (28%), Njemačka (27%), Danska, UK i Belgija (26%) te Švedska (23%).

Hrvatska je među zemljama u kojima najmanji udio zaposlenih radi nepuno radno vrijeme, s 5%. Iza nas su samo Mađarska i Bugarska.

S druge strane, pri vrhu smo liste zemalja s najvećim udjelom onih koji rade nepuno radno vrijeme protivno svojoj volji, odnosno koji su se zaposlili na nepuno radno vrijeme zato što još nisu u mogućnosti raditi puno radno vrijeme. Više od 35% zaposlenih na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj nije u takvom radnom odnosu dobrovoljno. Najmanji udio takvih zaposlenika je u Estoniji, Nizozemskoj, Belgiji i Češkoj (ispod 5 posto).



Iz toga možemo zaključiti dvije stvari. Zakon o radu u Hrvatskoj polučuje katastrofalne rezultate. Zakon je previše krut i treba se fleksibilizirati, tako da se olakša zapošljavanje i otpuštanje radnika, da nema ograničenja u radnim satima, da to bude stvar dogovora između poslodavca i radnika ili poslodavca i sindikata u većim radnim sustavima. Na taj način radnici će imati više izbora jer će biti više ponuđenih radnih mjesta što znači da će i lakše moći naći zaposlenje koje žele.

Drugo, doprinosi su previsoki. Država treba smanjiti sve namete na rad, a to uključuje porez i doprinose za zdravstvo, mirovinsko osiguranje, za HZZ itd.

Na Zapadu nije čudno raditi na nepuno radno vrijeme, pogotovo za osobe koje žele posvetiti više vremena djeci i obitelji nego poslovnoj karijeri. U Hrvatskoj je to više stvar nužde. To je rezultat loše državne politike i zakona prema radu i zapošljavanju.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.