Vezani članci:
Izbjeglice iz Venezuele u strahu od deportacije iz SAD-a: 'Rekli su da neće dirati legalne imigrante'
Ksenofobija i rasizam kao signaliziranje vrlina
Dan kada su hrvatski nacionalisti otkrili Karla Marxa
Većina Trumpovih glasača ne želi masovnu deportaciju svih ilegalnih imigranata
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Migranti nisu ništa gori ljudi od nas
Kamo vodi kulturološki rat? Desnica je paranoična, a ljevica popustljiva
Putinova kritika liberalizma nije ništa novo. Isto su govorili Lenjin i Mussolini
Otvorene i zatvorene granice
Hasanbegović i politika identiteta na desnici
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
Trump ne može izdržati duže od sat vremena bez širenja lažnih vijesti o imigrantima
Upoznajte ʼšvedskog Jordana Petersonaʼ kojeg su tamošnji akademici prognali u egzil
Libertarijanski institut pokopao sve Trumpove teze o imigrantima
Novo na Liberalu:
Tomašević opet laže: Niže porezne stope neće smanjiti prihode gradskom proračunu
Zašto je uvreda u Hrvatskoj kazneno djelo?
Europski lideri bjesne jer ih Trump nije pozvao na pregovore s Putinom. Što su radili dosad?
Besplatni račun u banci - nova Vladina podvala koja neće pomoći građanima
Reakcije europskih elita na Vanceov govor dokazuju njegovu poantu: EU se urušava iznutra
Argentinska državna aviokompanija prvi put u plusu od 2008, Milei najavljuje privatizaciju
Kakvi su učinci tehnološke revolucije na tržište rada? Evo što kažu prva istraživanja
Sredovječna novinarka, opčinjena velikim mudima, jako je ljuta na Muska. Zašto?
Koronaši si podižu spomenik
JD Vance posramio EU birokrate zbog pretjeranih regulacija: 'Oslobodite se straha, prihvatite rizik'
Tržište piva jučer i danas - povijest sukoba slobode i protekcionizma
Von der Leyen najavila novu megapljačku građana Europske unije
Milei pogrešno tvrdi da je teorija tržišnih neuspjeha lažna i kontradiktorna
Zabranitelji protiv zabranitelja: U priči o Thompsonu, Pusiću i Remi nema poštenih
Zašto europska AI industrija nije konkurentna i kako to promijeniti
Europska komisija odlučila stati na kraj povoljnijoj kupovini preko interneta
PDV, cijene, novinari i njihovi stručnjaci
Trumpove prijetnje ipak imaju smisla: EU razmatra smanjenje carina na uvoz automobila iz SAD-a
Da su oni na vlasti, inflacija bi bila ne 5 nego 50 posto
Muskov DOGE već uštedio Amerikancima oko 1 milijardu dolara dnevno
Johan Norberg: 'Trump je nepredvidiv. Uvjereni protekcionist, ali još uvjereniji pregovarač'
Demokršćanski kandidat za njemačkog kancelara popljuvao Plenkovića i njegovu politiku
Trumpov sjevernoamerički rat carinama nije postigao ništa
Izbjeglice iz Venezuele u strahu od deportacije iz SAD-a: 'Rekli su da neće dirati legalne imigrante'
Inflacija u Hrvatskoj će ubrzavati jer javnost tako želi. Vlada radi točno ono što građani od nje traže
LGBT zajednica prosvjeduje zbog Mileijevog govora u Davosu. Evo što im je odgovorio
Liga protiv kukuruznog zakona - jedna od najambicioznijih političkih kampanja u svjetskoj povijesti
Kako bi EU trebala odgovoriti na Trumpove carine?
Lijeve ideologije su u pravilu osuđene na propast
Ekonomska politika protekcionizma: 4 najčešća mita

Kako imigracija utječe na ekonomiju?


Piše: FEE
Izvor: FEE
18.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kako imigracija utječe na ekonomiju?

Kako imigracija utječe na ekonomiju?


Piše: FEE
Izvor: FEE
18.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Znate za onu priču da su imigranti negdje došli i oteli radna mjesta domaćinima te im snizili cijenu rada? Jako lijepa priča, samo što se nije dogodila nikada nigdje.

Veliki slobodarski mislioci poput Miltona Friedmana i Ludwiga von Misesa vjerovali su da je slobodno kretanje ljudi (radne snage i radnih pogona) preko državnih granica poželjno na isti način na koji je poželjna i slobodna trgovina dobara i kapitala.

Niti rad ni kapital ne bi trebali biti ometani od preseljenja na područja u kojima se mogu najproduktivnije koristiti. Kao što je Mises napisao u svojoj utjecajnoj knjizi Liberalizam: "...Nema ni najmanje sumnje da migracijske barijere smanjuju produktivnost ljudskog rada".

Da biste si ilustrirali ovu misao, razmotrite razlike u produktivnosti između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika. Sjedinjene Države su puno produktivnije od Meksika, a time imaju pet puta veći dohodak po osobi. Nije samo da Sjedinjene Države imaju bolje obrazovane ili kvalificirane radnike. Naprotiv; kapital, institucije i infrastruktura čine iste radnike mnogo produktivnijima samim time što su na drugom mjestu.

Isti radnik će u SAD-u zaraditi 3,8 puta više nego u Meksiku. Jemenski i nigerijski radnici zaradit će oko 14 puta više u SAD-u nego u svojim zemljama. Haićani u SAD-u zarađuju preko 23 puta više nego s istim radom u svojoj zemlji.



Hoćete li otputovati nekoliko stotina milja za 280% bolju plaću? A za 2.200 posto?

Zbog toga mnogi ljudi dolaze u Sjedinjene Države kako bi imali pristup ljudskom i fizičkom kapitalu, što ih čini produktivnima i time bogatijima nego što bi mogli biti u svojoj domovini. U svijetu u kojem rad slobodno prelazi državne granice, očekuje se veći udio globalnog stanovništva koji živi i radi u zemljama visoke produktivnosti, što dramatično povećava globalni dohodak i proizvodnju.

Mnogi akademici pokušali su modelirati kako će globalni dohodak reagirati u svijetu slobodne mobilnosti radne snage. U sažetku literature, ekonomist Michael Clemens otkrio je da istraživanje ukazuje da bi ukidanje vladinih ograničenja na kretanje radne snage rezultiralo povećanjem globalnog dohotka za čak 100%! To jest, ukupna količina robe i usluga proizvedenih na planetu Zemlji svake godine bi se udvostručila. Realno, to bi značilo da će globalni dohodak po osobi porasti od 16.100 dolara do negdje između 26.887 i 39.767 dolara.

Poznato je da gospodarski rast smanjuje siromaštvo. Ovaj su grafikon napravili ekonomisti David Dollar i Aart Kraay koji prikazuju odnos između gospodarskog rasta i rasta dohotka najsiromašnijih 40% ljudi na globalnom uzorku od preko 100 zemalja.



Očigledno je iz ovih podataka da je gospodarski rast ključan za globalno smanjenje siromaštva. Ako su procjene prednosti otvorenih granica točne, uklanjanje međunarodnih prepreka slobodnoj migraciji bila bi jedna od najefikasnijih mogućih mjera protiv siromaštva.

S druge strane, oni sugeriraju da vlade širom svijeta održavaju siromaštvo ograničavanjem kretanja ljudi unutar i izvan zemalja. Nažalost, liberalizacija politika useljavanja nije popularna. Prema Pew Researchu:

Javnost diljem svijeta želi čvršće restrikcije na imigraciju u njihove zemlje. Većina u 22 od 25 ispitanih nacija uglavnom se slaže s izjavom: "Trebamo jaču graničnu kontrolu nad ulaskom ljudi u našu zemlju nego što je ona sada."

Iako postoje neki neekonomski razlozi zašto ljudi mogu tražiti veća ograničenja useljavanja, uvjerenje da imigranti smanjuju gospodarsko blagostanje domorodaca svakako igra ulogu u promicanju restrikcijskih politika. Protivnici otvorenih imigracijskih politika, poput trgovinskih protekcionista, nastoje zaštititi domaće radnike od inozemne konkurencije (u obliku useljavanja), tvrdeći da će to pogoršati domaće plaće i zaposlenost.

Prema idejama ekonomskog nacionalizma, povećanje ponude radne snage nužno povećava konkurenciju za poslove, čime se smanjuje vjerojatnost zapošljavanja domorodaca i pada plaća. Međutim, ova teorija zanemaruje da broj "radnih mjesta" u gospodarstvu nije fiksan i propušta načine na koje imigranti povećavaju zaposlenost domorodaca i pridonose gospodarskom napretku svih.

Jedan od načina na koji imigranti proširuju domaće zaposlenje je vlastita potrošnja: kupuju kuće, automobile, namirnice itd. Na strani ponude, useljenici mogu stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja otvaranjem novih poduzeća. U Sjedinjenim Državama imigranti imaju 30% veću vjerojatnost za pokretanje poslovanja od domicilnog stanovništva.

Empirijski, malo je dokaza da imigracija čini ekonomski život lošijim za domorodce. Prema podacima ekonomista Giovannija Perija, imigranti povećavaju specijalizaciju u gospodarstvu, pridonoseći višoj razini produktivnosti. To znači da vještine useljenika imaju tendenciju nadopunjavati one izvornih radnika. Kao rezultat toga, realne plaće domaćih ljudi imaju tendenciju povećanja kao odgovor na imigraciju. Peri i njegov koautor zaključuju:

U širokom rasponu postavki i istraživačkih pristupa, imigracija donosi bolje plaće za većinu domicilnog stanovništva i veću produktivnost gospodarstva.

Što se tiče utjecaja useljavanja na zapošljavanje u domovini, ekonomisti s Harvarda William i Sari Kerr zaključuju da "većina studija pokazuje samo male učinke premještanja čak i nakon vrlo velikih tokova useljenika".

Štoviše, novi radni dokument tvrtke Hong & McLaren otkriva da u Sjedinjenim Državama "svaki useljenik kreira još 1,2 radna mjesta za lokalne radnike".

Unatoč široko prihvaćenom uvjerenju da imigranti intenzivno koriste državne beneficije i da crpe državni proračun, ekonomisti smatraju da "prosječno imigranti imaju pozitivno neto fiskalno djelovanje za zemlje domaćina".

Čak i u državama blagostanja poput Švedske, imigranti predstavljaju prednost proračunima države. Nedavna studija pokazala je da je neto fiskalni učinak neograničene rumunjske i bugarske imigracije u Švedsku "bitno pozitivan".

Također, suprotno uvjerenju da imigranti dolaze u SAD kako bi iskoristili velikodušnost američkog poreznog obveznika, podaci iz Current Population Surveys (CPS) pokazuju da siromašni useljenici koriste javne beneficije nižom stopom od siromašnih građana rođenih u zemlji.

Imigranti također imaju veće stope sudjelovanja u radu od onih kod domaćeg stanovništva, što sugerira da stranci dolaze u Ameriku da bi radili, a ne zbog socijalne pomoći.



Restrikcije na useljavanje nemaju smisla u svjetlu golemih gospodarskih koristi od slobodne migracije, a zabrinutost zbog ekonomskog učinka imigranata na domaće stanovništvo pokazala se prenapuhanom. Štoviše, etički je zabrinjavajuće da domaće stanovništvo naglašava prvenstvo domaćina pred strancima, kao da nismo svi ljudi i jednako vrijedni. To potkopava pojam jednakih ljudskih prava i suradnju. Zatvorene granice ignoriraju našu dužnost da poštujemo jedni druge.

Takav plemenski mentalitet gotovo sigurno sprječava ljudski napredak.

Autor: Corey Iacono; originalno objavljeno na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju - FEE; prijevod: Mario Nakić

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.