Marijan Kavran, čovjek koji je preko Tportala za splitsku katastrofu okrivio smanjenje nameta, osim u Hrvatskom drvnom klasteru direktor je i poduzeća Centar za razvoj i marketing koja se bavi poslovnim savjetovanjem. Dok je bio u HGK, za vrijeme Nadana Vidoševića, upravo ta je tvrtka radila savjetovanje za HGK, no tada je Kavran za Index tvrdio da on nema ništa s upravljenjem tog poduzeća.

Inače, tvrtka Hrvatski drvni klaster je firma s dvoje zaposlenih i prihodima od 818.000 kuna u 2016. godini. Prije nje postojala je firma Drvni klaster koja je završila u stečaju.

Kavran je u intervjuu za Tportal, koji je izašao slučajno baš u vrijeme dok je isti portal vrtio reklamu za Hrvatske šume, tvrdio da se dobar dio prihoda od parafiskalnog nameta zvanog "naknada za općekorisne funkcije šuma" troši i za protupožarnu zaštitu, a otkako je namet smanjen, po njemu nedostaje i novca za zaštitu od požara. O čemu je zapravo riječ?

Taj namet ide za Hrvatske šume, koje su registrirane kao trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske. Čitatelj nam se javio na mail sa zanimljivim informacijama o njihovom poslovanju.

"2016. godine ukupni prihod Hrvatskih šuma je iznosio nešto preko 2 milijarde kuna, a društvo je ostvarilo dobit od oko 186 milijuna kuna gdje je država uzela 60 posto, a ostatak je pribrojen u zadržanu dobit. Dakle, mi plaćamo 'doprinos za društevno korisnu funkciju šuma' gdje se to onda IZRAVNO prelijeva u državni proračun za tko zna kakve namjene (zna se za kakve, uglavnom). No, apsurdima nije kraj. Od tih 2 milijarde kuna prihoda, gotovo 42 posto (896 mil. kn) otišlo je na plaće zaposlenih. Dakle, preko milijardu prikupljenih kuna 'za društevno korisnu funkciju šuma' je potrošeno za sve osim za ono za što je namijenjeno.

Istini za volju, glavnina prihoda došla od prodaje drveta (1,86 milijardi kuna) i iz godišnjeg izvješća nije jasno vidljivo koliko je prikupljeno od navedenog nameta, pretpostavljam da je to u grupi 'ostali prihodi' koja iznosi oko 118 mil.kuna. Kako god, Hrvatske šume lijepo žive od prodaje zajedničkog dobra (drvna masa) i nameta gospodarstvu, a ono što se vrati natrag našim divnim hrvatskim šumama je jedva 10 posto (investicije u 2016). A iz škole se sjećamo priča o groznim Mlečanima koji su posijekli svo drvo duž jadranske obale", napisao je čitatelj uz priloženi godišnji izvještaj o radu i revizorsko izvješće HŠ-a.

Poduzetnik Saša Cvetojević je komentirao Kavranovu izjavu riječima: "Zanimljivo je da nigdje ne spominje da se te šume, koje su bogatstvo, pravilnim iskorištavanjem i upravljanjem mogu pretvoriti u izvor prihoda stanovništvu i gospodarstvu, a ne trošak i namet. A to da se baš iz toga financiraju vatrogasci i zaštita šuma, volio bih da mi netko dokaže. Spreman sam plaćati opet punu cifru tog doprinosa ako bi on bio namjenski i ako bi se od njega kupila oprema vatrogascima, a ne plaćale plaće ekipi u Hrvatskim šumama, koje su btw daleko iznad onih u drvnoj industriji."

Dakle, odgovor na pitanje iz naslova glasi: iz obaveznog šumskog doprinosa, parafiskalnog nameta koji prisilno plaćaju sve tvrtke i obrti u Hrvatskoj, samo oko 10% novca ide za šume, a za protupožarnu zaštitu i vatrogastvo vjerojatno ništa.