Kako Hrvatske šume brinu o hrvatskim šumama?

Jedna od najvećih pljački u državi, vjerojatno i najduljih, odvija se u Hrvatskim šumama, još jednoj državnoj tvrtki gdje stoluju ljudi upitnih moralnih kvaliteta. Ako dosad niste čuli za razmjere ekocida koji se odvija pod njihovom ingerencijom, svakako se informirajte na Facebook stranicama udruge Zeleni odred – forum.

Riječ je o grupi aktivista koja je zasukala rukave i skupila mnoštvo fotografija, video zapisa i papira koji ozbiljno terete dugogodišnje stranačke malverzatore na pozicijama stvorenima za lopovluk. Ako idete u planine, siguran sam da ste jednom ili više puta naletjeli na golosjek od kojega vam se ledi krv u žilama jer je nad šumom doslovno počinjen masakr.

Ovi hrabri ljudi poduzeli su sve potrebne pravne radnje, no kako to biva kod nas, ništa se neće riješiti dok se ne uključi Europska komisija i njezini ljudi zaduženi za češljanje kriminala velikih razmjera. Koliko tu Europa može pomoći tek moramo vidjeti jer kad stanete na cestu prema granici, jasno vam je da najviše trupaca odlazi upravo u EU zemlje.

Paralelno s osiromašivanjem drvnog bogatstva, traje i ono ekonomsko u kojem  proizvođači namještaja i ostalih proizvoda od drva ovise o ugovorima s državnom tvrtkom prepunom nepotizma. Ako nemate ugovor s njima, sirovina vas košta i do 100 posto više, a nedavno smo imali primjere gdje su raskidali odnose i dogovorene kvote s proizvođačima čije poslovanje ovisi upravo o njima i time su u pitanje doveli egzistenciju domaćih radnika.

HGK je lani objavila studiju koja analizira izvozne mogućnosti drvne industrije i proizvodnje namještaja u Hrvatskoj. Ne morate biti suviše pametni da biste znali koliko je u povijesti drvno prerađivačka industrija imala utjecaja na ekonomiju države. Komadi tog istog namještaja već pedeset godina krase prostorije državnih institucija u kojima sjedi neproduktivna raja.

Sektor prerade drva i proizvodnje namještaja i danas broji 1.790 tvrtki s 24.951 zaposlenom osobom, a njihov broj u posljednjih pet godina kontinuirano raste. Nažalost, najveći posao vezan za drvo odvija se izvozom trupaca u konkurentsku Italiju čime mi gubimo dodanu vrijednost i postajemo samo tržište jeftine sirovine. Uspješnost neke države mjeri se u količini dobra i ponude proizvoda na  svjetskim  tržištima, no kod nas je uspjeh uhljebljivanje ljudi u državnim tvrtkama čime se kupuje šutnja istih potrebna za neometano bavljenje kriminalom.

Dakle, mi zapravo na plaći držimo ljude direktno odgovorne za ekonomsku i ekološku propast čime se odašilje neka čudna mazohistička poruka prema kojoj ispada kako zapravo volimo da nas guze. Kovid kriza ozbiljno je poremetila cijene građevinskog materijala, pa tako i drva, a za vjerovati nam je da će pljačka u ovim vremenima dobiti još veće razmjere budući da se u krizama redovito otvara prostor za novo mažnjavanje.

Paradoksalno u cijeloj situaciji je da se ta ista koruptivna država oslanja na prirodne ljepote dok betonizacijom plaža i rušenjem šuma sustavno radi na srozavanju našeg turističkog potencijala. U svemu ovome najbitnije je da i mi sami javnim objavama na društvenim mrežama prokazujemo razmjere njihove štete. Ta vrsta pritiska trenutno je jedini način obrane budući da znamo da pravosuđe još uvijek igra za korumpiranu politiku.