Adam N. Michel, direktor studija porezne politike na libertarijanskom Cato institutu u Washingtonu, tvrdi da američki izbori nose poreznu pouku za obje stranke: birači nisu nagradili ni porezne poklone pojedinim skupinama ni nove poreze. Donosimo kratak pregled njegove analize.

Pokloni koji nisu kupili glasove

Michel smatra da su republikanci u ovom ciklusu više puta pokušali kupiti naklonost birača fiskalnim povlasticama - od Trumpova obećanja da će svaki punoljetni Amerikanac dobiti 5.000 dolara do niza novih poreznih olakšica iz velikog zakona iz 2025. (napojnice, prekovremeni rad, kamate na kredite za automobile, odbitak za umirovljenike). Prema njegovu čitanju rezultata, to nije donijelo glasove.

Demokrati su pobijedili i u Nevadi, gdje je Trump prvi put najavio da napojnice neće biti oporezovane, umirovljenici su ove godine prevagnuli prema demokratima unatoč novom odbitku, a republikanski zastupnici koji su izborili veći odbitak državnih i lokalnih poreza (SALT) gube ili tijesno pobjeđuju.

Glavni razlog, prema Michelu, jest u tome što se u licitaciji proračunskim novcem stranka manje države uvijek može nadmetati samo s gubitkom: demokrati će uvijek ponuditi više. Uz to podsjeća da su i carine - porez na trgovinu - bile važna izborna tema, jer ih većina Amerikanaca povezuje s rastom cijena.

Ali ni novi porezi nisu prošli

Druga polovica njegove teze jednako je važna: pobjeda demokrata nije mandat za više poreze. Na referendumima po saveznim državama birači su uglavnom bili skeptični prema novim nametima.

Najvažniji primjer je Kalifornija, gdje je porez na bogatstvo milijardera prema dosadašnjim rezultatima odbijen, daleko ispod potpore koju je dobio novi demokratski guverner. U nekoliko drugih država prihvaćena su nova ograničenja poreza, iako ne svugdje. Iznimka je Colorado, gdje će jedinstvena stopa poreza na dohodak tijesno biti zamijenjena progresivnom ljestvicom - ali uz kampanju koja je promjenu prodavala kao smanjenje poreza za većinu.

Michelova preporuka

Njegov je zaključak oprezan: i ciljane povlastice i novi porezi čine se nepopularnima, ili barem nisu dovoljno jaki da nadjačaju veće političke sile. Preporuka je klasično liberalna: niže stope uz ukidanje posebnih povlastica, tako da se slični ljudi oporezuju na sličan način.

Pouka vrijedi i za Hrvatsku

Michelova analiza nadovezuje se na ono što smo ovih dana pisali o republikanskom porazu i carinama: birač u Kansasu ili Nevadi nije glasao prema tome koju je poreznu olakšicu dobio, nego prema tome koliko ga košta košarica u trgovini. Ista pouka vrijedi i u Hrvatskoj, gdje se porezni sustav godinama krpa izuzećima, olakšicama i paketima pomoći za pojedine skupine.

Jednostavan sustav s nižim stopama i manje iznimaka nije samo ekonomski bolji – prema američkom iskustvu, ni politički nije lošiji.