Talijanska premijerka Giorgia Meloni oštro je reagirala na nasilne nerede koji su prošli vikend zahvatili sjevernu Italiju, osobito Milano. Nakon što su grupe mladih - među njima i brojni maloljetnici - pljačkale trgovine, razbijale izloge, napadale policiju i palile imovinu, Vijeće ministara je 20. listopada 2026. usvojilo hitni dekret o sigurnosti.

Meloni je poruku jasno formulirala: "Manifestare è un diritto, devastare le nostre città no" - prosvjedovati je pravo, ali stavljati gradove na vatru i mač nije.⁠

Kontekst: od Francuske do Milana

Nasilje u Italiji nije izolirano. U Francuskoj su se tjednima ranije studentski prosvjedi zbog loših uvjeta u školama pretvorili u šire demonstracije protiv rasta troškova života, cijena goriva i pritiska na javne usluge. Prema francuskim vlastima, 17. listopada je na ulicama bilo oko 550.000 ljudi; došlo je do pljački, paljenja automobila i zgrada te stotina ozlijeđenih policajaca i tisuća uhićenja.

Slični motivi - inflacija, stanovanje, energetski troškovi - pojavili su se i u Italiji, Belgiji i drugim zemljama.⁠

U Milanu i drugim sjevernim talijanskim gradovima (Torino, Bologna i drugdje) mirni marševi protiv skupoće života brzo su eskalirali. Maskirane skupine razbijale su izloge, pljačkale trgovine i bacale predmete na policiju.

Prema izvještajima, u Milanu je uhićeno ili zadržano oko 300 osoba, od čega veliki udio maloljetnika - neki i mlađi od 15 godina. Oštećenja samo u Milanu procjenjuju se na oko milijun eura prema podacima Confcommercia.

Meloni je naglasila da su uz "uobičajene antagonističke frakcije koje traže sukob" ovaj put sudjelovale stotine vrlo mladih, često okupljenih preko društvenih mreža, koji su došli "razbijati, krasti i snimati se dok to rade".⁠

Melonina izjava i sadržaj dekreta

U video poruci objavljenoj nakon sjednice Vijeća ministara Meloni je detaljno objasnila mjere. Evo ključnih dijelova:

"Svi smo vidjeli slike nasilja koje je uzdrmalo Milano i druge talijanske gradove ovog vikenda. Opljačkane trgovine, uništeni izlozi, napadnute snage reda. To su neprihvatljive scene koje nitko ne smije umanjivati ili opravdavati. Zato je Vijeće ministara danas odobrilo dekret s novim mjerama za sprječavanje i suzbijanje tog nasilja."

Prva novina je u kaznenom zakonu - nasilno sudjelovanje u demonstraciji (partecipazione violenta a una manifestazione). "Ako se tijekom povorke ili demonstracije pridružite skupini od pet ili više osoba i počnete bacati kamenje, petarde ili štapove te ugrozite sigurnost svih, riskirate do pet godina zatvora i do 20.000 eura kazne. Ako ste imali pokriveno lice ili ste ozlijedili nekoga, kazna raste, a rastu i kazne za one koji uništavaju u skupini."

Druga je načelo "tko razbije, plaća": "Ako je počinitelj maloljetan, plaćaju njegovi roditelji. Ako je šteta na javnom dobru (autobusna stanica, semafor, policijsko vozilo), policija šalje nalog za plaćanje. Ako je šteta na privatnom (izlog, trgovina, auto), vlasnik ide sucu i dobiva odmah izvršivu naredbu. Može se uložiti prigovor, ali u međuvremenu roditelji tog mladića koji se zabavljao razbijajući sve moraju platiti. Oštećeni se može naplatiti iz imovine te obitelji, čak i iz novca koji im država eventualno duguje."

Treće, preventivno zadržavanje (fermo preventivo) proširuje se i na maloljetnike (14–17 godina) u slučajevima kada postoji konkretna opasnost. Istovremeno se uvodi pretpostavka da su maloljetnici između 14 i 18 godina sposobni razumjeti svoje postupke, osim ako se dokaže suprotno - što odmah stupa na snagu. U Milano stiže i dodatnih 500 vojnika do kraja godine, uz pojačanje maloljetničkog pravosuđa.

Meloni je bila eksplicitna u odbijanju opravdanja: "Nema političke ideje, nema društvenog nezadovoljstva, nema opozicije vladi koja može opravdati uništavanje trgovine radi odnošenja robe. Iza tog izloga stoji obitelj koja je uložila vlastitu žrtvu cijelog života, radnici koji riskiraju posao, građani koji imaju pravo živjeti u svom gradu bez straha. Nema ništa revolucionarno u razaranju i krađi. Razaranje i krađa nisu prosvjed - to je kriminal. Odgovor države mora biti čvrst."

Prosvjed je pravo, kriminal nije

Ove mjere ne zabranjuju mirne prosvjede. Talijanska vlada (kao i francuske vlasti u paralelnim događajima) eksplicitno razlikuje legitimno izražavanje nezadovoljstva od nasilja.

Poljoprivrednici, prijevoznici i drugi koji prosvjeduju mirno i dalje imaju prostor za dijalog. Problem su oni koji svaku priliku koriste za provale, uništavanje javne imovine i razbojništvo nad privatnim biznisima - često snimajući sve za društvene mreže.

Kritika takvog ponašanja nije autoritarizam. To je zaštita vladavine prava. Iza razbijenog izloga stoji konkretan čovjek - trgovac, zaposlenik, vlasnik malog biznisa - čiji se rad i ušteđevina uništavaju. Maloljetnici koji sudjeluju u tome ne smiju biti tretirani kao nedodirljivi; pretpostavka sposobnosti razumijevanja i roditeljska odgovornost logičan su korak.

Iskorištavanje prosvjeda za kriminal ne samo da diskreditira legitimne zahtjeve prosvjednika, nego i pojačava društveno nezadovoljstvo jer dodatno šteti običnim ljudima.

Talijanski odgovor - čvrste kazne, brza naplata štete i proširenje preventivnih mjera - jasan je signal da se nasilje neće normalizirati. U Europi u kojoj se inflacija i troškovi života i dalje osjećaju, razlika između prava na prosvjed i prava na tuđu imovinu mora ostati jasna. Prosvjedovati se smije. Pljačkati i uništavati - ne.