Vezani članci:
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hrvatska propada na ljestvici globalne konkurentnosti, to je rezultat odgađanja reformi
Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda
Ako želite poboljšati konkurentnost, srežite birokraciju i poreze!
Hrvatska 74. po konkurentnosti: 'Zabrinjava pad inovativnosti'
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Hrvatska u zamci nepovjerenja: Zanimljiva korelacija između ekonomskih sloboda, bogatstva i društvenog povjerenja
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Hrvatska je po slobodi rada u rangu najsiromašnijih afričkih zemalja. Je li vrijeme za promjenu ZOR-a?
Hrvatska na indeksu ekonomske slobode skočila za 6 mjesta, ali i dalje smo predzadnji u EU
Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive
Ekonomska sloboda - nužni preduvjet za bogatije, pravednije, bolje i naprednije društvo
Kako biste reagirali da vam netko kaže da je Kirgistan nogometna velesila?
Indeks sreće pokazuje da je politika liberalizma nužni preduvjet za zadovoljstvo građana
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Debelokošci napadaju
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Učimo kolege iz mass medija: Što su te 'famozne' ekonomske slobode i zašto su bitne?
Singapur - mit, istina i laži
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Ako u Hrvatskoj vidiš divlji kapitalizam...daj mi broj svoga dilera!
Kako sam doživio Hong Kong i što bi Hrvatska od njega mogla naučiti
Saborski zastupnik išao pametovati o liberalizmu pa se osramotio
Novo na Liberalu:
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz
Zoranove narikače podsjećaju zašto SDP treba ostati što dalje od izvršne vlasti
U nekim američkim državama održan referendum o pobačaju, evo rezultata
Ovo je jedan od razloga neuspjeha Kamale Harris i Demokrata: Podcijenili su žene
Država želi kazniti Novu i RTL zbog premalo domaćeg programa. To je grubo kršenje medijskih sloboda
Najbogatiji su sve bogatiji, a 5 milijardi ljudi propada u siromaštvu. Je li to točno?
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti

Konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode


Piše: Daniel Hinšt
Izvor: CEA
16.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode


Piše: Daniel Hinšt
Izvor: CEA
16.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode. Smanjenje poreznog i regulatornog tereta birokracije je glavni zadatak svake javne politike na putu izlaska iz zone udobnosti. Kada rasterećenje izostaje, događa se da pametni ljudi odlaze iz Hrvatske, dok i dalje zatvoreno društvo ne može privući talente.

Hrvatska je 74. po konkurentnosti u svijetu. Tek toliko da je bolja od susjednih zemalja bivše Jugoslavije. Rezultati Svjetskog izvješća o konkurentnosti 2016-2017 samo potvrđuju dosadašnje hrvatske rezultate. Određene reformske javne politike su se konačno počele sustavno provoditi. Ipak, potrebno je znati 2 činjenice: 1. Rezultati reformi se kroz ovakvo izvješće mogu vidjeti tek srednjoročno. 2. Čak i ako se postigne određeni napredak, to može značiti veći skor, ali ne nužno i ranking.

Ako su druge zemlje napredovale još više, logika konkurentnosti je onda sasvim jasna. Dakle, povećanje konkurentnosti zahtijeva daleko veću razinu ambicija od želje da se napravi nekakav napredak (u odnosu na ono gdje smo prije bili). U pitanju je spremnost da velikim ambicijama želimo preskakati druge.

Istina, metodologija Svjetskog gospodarskog foruma se kod većine indikatora odnosi na ocjene od 1 do 7 na organiziranom upitniku prema poslovnom sektoru. Faktor relativnosti sigurno je djelomično prisutan, ali onda to vrijedi i za sve zemlje. Tako hrvatsko 135. mjesto u svijetu (od 138 zemalja) po razini tereta državne regulacije (Burden of government regulation) može biti zaista pretjerana ocjena. Ipak, dobivena ocjena 2/7 isto tako nije daleka od istine. Čak i da je Hrvatska ponešto ispod 100. mjesta u svijetu, odgovornost bi nas i dalje poticala da shvatimo gdje smo i što je činiti.

Svjetski gospodarski forum (World Economic Forum – WEF) definira konkurentnost kao “set institucija, javnih politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti zemlje”. Produktivnost pridonosi povratu uloženog kapitala, dugoročnom gospodarskom rastu i prosperitetu. Sasvim je jasno kako poduzetnička inicijativa može biti produktivnija u stvaranju tržišne vrijednosti ukoliko ima niži trošak prema državi glede poreza, regulacija i ostalih tereta.

Mjeri se niz indikatora iz različitih područja. Kako bismo dokazali da je konkurentnost stvar ekonomske slobode, poslužit će nam izdavatak iz izvješća. Točnije, pogledajmo samo označene indikatore. Kada se uzme metodologija kojom se mjeri Indeks ekonomske slobode, dolazimo do jasne veze ekonomske slobode i konkurentnosti (premda postoje i drugi faktori). Dakle, konkurentnost je baš stvar ekonomske slobode.


Izvor: WEF/CEA; Klikni na sliku za uvećani pregled

Kako povećati konkurentnost i ekonomsku slobodu?

Kada pogledamo označene indikatore konkurentnosti, onda može zaključiti kako sljedeće javne politike vode do veće ekonomske slobode:

- Unaprijediti zaštitu vlasničkih prava – da svatko dobije što mu pripada
- Uspostaviti neovisno pravosuđe – da sudstvo bude nepristrano i pravedno prema svakome
- Povećati efikasnost sustava u rješavanju pravnih sporova – da sudovi budu brži
- Povećati efikasnost sustava u preispitivanju regulative – da se vrše ustavnosti propisa, npr. da se poštuje članak 49.
- Smanjiti proračunsku rastrošnost – da se nužna državna potrošnja razlikuje od pretjerane koju treba rezati u svim ključnim segmentima, odnosno da se stvori efikasna javna uprava i npr. fiskalno održiv mirovinski sustav
- Smanjiti subvencije poljoprivredi – da poljoprivrednici pravedno posluju na tržištu
- Poticati tržišno natjecanje na lokalnoj razini – da se kronistički moćnici ne štite, već da postoji pravedni uvjeti za sve
- Ojačati borbu protiv monopola – da se potiču privatizacije i tržišna konkurencija
- Podržavati prisutnost stranog vlasništva – da se potaknu značajnija ulaganja kapitala u pojedine sektore kako jedino jamstvo snažnijeg rasta i dolaz internacionalne otvorenosti
- Smanjivati poreze kako bi se potaknulo rad i ulaganja – da se ostvari što veći povrat ulaganja i zaposli što više ljudi
- Smanjivati prenormiranost ulagača raznim propisima – da imaju više vremena i novca za rad i stvaralaštvo
- Olakšati rad – da se poslodavci nemaju strah od novih zapošljavanja, ako ne mogu lako otpustiti radnika koji trenutno nije potreban (pritom je najbolji danski model fleksigurnosti)
- Smanjiti broj dana i koraka pokretanja poslovanja – da se poduzetnička inicijativa što brže i jeftinije počne ostvarivati

Sve navedene javne politike bi sinergijski utjecale na ostale označene indikatore. To znači da bi političari, uslijed provedbe ovakvih javnih politika, mogli vratiti povjerenje javnosti. Time se referiramo na indikator prema kojemu je nisko povjerenje javnosti u političare. Pritom se treba referirati na Ekonomski lab koji navodi kako su Hrvati za slobodno tržište (samo što to mnogi političari ne shvaćaju – pa se skrivaju kroz zaštitničke programe).

Ipak, ono što je važnije od javnog povjerenja u političare jest atraktivnost cijelog društva za talente. Rezultati Hrvatske po sposobnosti zadržavanja i privlačenja talenata su porazni. Primjerice, Estonija se promovira u svijetu kao zemlja „neovisnih umova“. Time ističe svoju politiku poticanja individualizma i otvorenim šansi svakom talentu. Znamo da to nije tradicija na ovim prostorima i da se mentalitet teško mijenja. Hrvatska inače nema puno šansi.

Kada pogledamo ranking konkurentnosti, vidimo da se radi o društvima sa sustavom vrijednosti visoke kvalitete, kao što su radna etika i poštenje, racionalnost, efikasnost i standardi kvalitete privatnog i javnog menadžmenta, slobodno tržište, individualne slobode, vrednovanje svakog talenta, internacionalizacija, kvaliteta obrazovanja, usmjerenost na istraživanje i razvoj, inovativnost, klasterska umrežavanja, natjecanje itd. Dakle, ne postoje prečaci do konkurentnosti i ekonomske slobode, već samo naporan rad. Ipak, dobra je vijest da se napredak može postizati i relativno brzo uz previsoke ambicije.

Švicarska vodi i to nije slučajnost jer imaju mnogo novca. Švicarska je stvorila prosperitet koji je posljedica niza kulturnih vrijednosti koje i dalje prevladaju među Švicarcima. Švicarska je ujedno i europski prvak kod ekonomske slobode.

Singapur je odmah do Švicarske jer također ima visoku kvalitetu kroz novi javni menadžment i visoke moralne standarde u razmjerno maloj javnoj upravi. Singapur je gotovo svjetski prvak kod ekonomske slobode.

Sjedinjene Američke Države su na trećem mjestu kao zemlja koja je kroz svoju tradicionalnu iznimnost (exceptionalism) bila otvorena za talente i poduzetničkoj inicijativi pružala slobodu za stvaralaštvo, bez stigmatizacije neuspjeha i zavisti prema uspjehu. Amerika je bila i ostala najveći rasadnik znanja, ideja i inovacija. Dovoljno je spomenuti kakvu ulogu Internet, Google, Facebook i IT sektor kao američke invencije imaju na stvaranje podatkovnog gospodarstva (data economy) i digitalizaciju cijelog društva. Upravo to je temeljno pitanje pitanje konkurentnosti već sada, a pogotovo u budućnosti. Amerika je dugo vremena bila simbol ekonomske slobode. S vremenom se to nasljeđe smanjilo zbog štetnih intervencija, regulacija i nameta od strane federalne vlade (unatoč 10. amandmanu). Dobro je pitanje na kojem bi mjestu u svijetu bile najbolje američke savezne države ako je cijela federacija već na trećem mjestu (i da federalna vlada ne smanjuje ekonomske slobode).

Nakon velike trojke slijede kvalitetne europske zemlje (Nizozemska, Njemačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina, pa malo napreskokce dođu Finska, Norveška i Danska). U TOP 30 su Estonija i Češka kao najkvalitetnije zemlje Srednje Istočne Europe, odnosno regije Jadran-Baltik-Crno More. Istovremeno, Litva i Poljska vrlo brzo idu prema TOP 30, dok se Latvija izborila barem za TOP 50.

Češka (nekadašnji Sudeteland) je bila jedna od narazvijenih zemalja Europe, sve do pojave totalitarizama. Estonija je nakon pada totalitarizma morala izgrađivati sve iznova. To je čak i bila prednost jer se se stare socijalističke institucije raspale, pa su se liberalne institucije ograničene uloge države mogle plodonosno izgrađivati bez mnogo otpornika. Zato je Estonija među ekonomski najslobodnijim i najdigitalnijim zemljama svijeta, privlačeći turiste jer znaju da će tamo nešto naučiti.

Dok je konkurentnost metodološki mnogo složenija od pitanja kupovnog ekonomskog standarda po stanovniku, Rumunjska je pokazala da ide dovoljno brzo u odnosu na Hrvatsku (kojoj čak 15%-ak postotnih bodova BDP-a ovisi tek o suncu i moru).

Zapamtimo: Kako bismo bili konkurentni(ji), moramo biti spremni preskati i najbolje, a ne samo se donekle poboljšavati u odnosu na sebe. Rješenja za povećanje konkurentnosti i ekonomske slobode su vrlo razumljiva. Njihova provedba suštinski ovisi o motivaciji na svladavanje otpornika. Slobodno tržište i ekonomske slobode znače da poduzetnička inicijativa ima više prostora za neometano stvaranje vrijednosti, bez plaćanja suvišnih troškova poreza i regulacija. To je rješenje za tek dugoročno sprječavanje odljeva pametnih ljudi i otvaranje vratiju za strane talente.

Zato je Centar za javne politike i ekonomske analize pokrenuo projekt Poduzetnička inicijativa – predložite nam javne politike za prosperitet Hrvatske!

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

DANIEL HINŠT
Daniel Hinšt je mag. specijalist europskih studija i politolog. Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA).
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.