Hrvatska nikako da nauči. Razlog tomu je dijelom klijentelizam koji teži održanju trenutnog statusa quo. Njega održavanju razne interesne skupine koje u trenutnom sustavu nalaze plodno tlo za svoje samoodržanje, što usporava gospodarski i društveni napredak cjelokupnog društva i proizvodi štetu većini građana RH.

Drugi razlog je nerazumijevanje ekonomske logike od strane političara, pa i nekih ekonomskih analitičara koji su obrazovani u drugom sistemu te se od njih ne može ni očekivati da razumiju makroekonomiju koja nije proizašla iz socijalističkog centralnog planiranja. Stari kadrovi koji su se obrazovali i stasali u starom sustavu jednostavno ne mogu razumjeti novi sustav te samo održavaju negativne elemente starog sustava inkorporirane u novi, što tvori posebno konfuzan mix kontradiktornih ideja.

Treći razlog je onaj zdravi, a to je da su neki jednostavno krivo procijenili situaciju, s najboljim namjerama. To je sasvim legitimno, pluralizam razmišljanja i ideja je osnova efikasnog društva te je sasvim opravdano da nitko ne može uvijek biti u pravu.

Liberal.hr se prema svemu sudeći našao na „pobjedničkoj strani“, tj. među onim medijima koji su ispravno predvidjeli da će prevelika i izravna državna intervencija u Agrokor imati negativne posljedice.

Tako je agencija Standard&Poor's (S&P) snizila  kreditni rejting Agrokora sa CC/negativno/C na SD/--/SD, zbog tog što koncern 1. svibnja ove godine nije platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu koja dospijeva 2019. godine.

Kao razlog za snižavanje rejtinga agencija je navela tzv. Lex Agrokor, zakon koji ograničava Agrokoru plaćanje kamata ili glavnice po njegovim dugovima tijekom idućih 12 mjeseci. U objašnjenju se navodi: "Prema našim kriterijima, smatramo da je sve ovo gore navedeno jednako stečaju, jer ne očekujemo da će Agrokor biti u stanju podmirivati svoja dugovanja unutar razdoblja počeka od 30 dana".

'SD' rejting označava nemogućnost podmirivanja dugova u nekim područjima i još je jedan korak dublje u neinvesticijski rejting Agrokora. U odnosu na Moody's, S&P sada drži Agrokorov rejting još niže.

Agencija Moody's snizila je 11. travnja kreditni rejting Agrokora za jedan stupanj, sa Caa1 na Caa2 te podigla vjerojatnost njegova stečaja sa Caa1-PD na CA-PD.

Ukratko, jedna od glavnih rejting agencija je izravno rekla da smanjuje kreditni rejting Agrokora ZBOG direktne državne intervencije kroz Lex Agrokor.

Još 29. siječnja smo prvi upozorili na opasnost državne intervencije u probleme Agrokora. Dogodilo se upravo suprotno tj. država je postavila političku kontrolu nad koncernom te politika de facto kontrolira Agrokor i kada će, kako i kome vraćati dugovanja, što otvara veliki prostor za korupciju.

Kad se situacija već razmahala, primijetili smo i određene pozitivne efekta oko cijele situacije te smo smirivali paniku oko Agrokora što je trebao raditi sami Agrokor, ali se vodstvo odlučilo na stvaranje još veće panike kroz razne medije. Krizni management je nešto što svaka kompanija radi kada upadne u probleme, osim u slučaju Agrokora koji nije imao nikakav način smirivanja situacije, a sve u svrhu stvaranja što veće panike da bi se na taj način prisililo državu da ga spašava novcem poreznih obveznika.

Državna intervencija se na kraju progurala kroz Lex Agrokor, a ne direktno državno saniranje dugova Agrokora. I jedno i drugo rješenje je neprihvatljivo. Direktno državno financiranje bi značilo spašavanje jedne privatne kompanije, iako klijentelistički usko povezane s državom, te time nedopustivo velikoj većini građana. Politika je tako iznašla drugi način da intervenira u Agrokor kroz Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH aka Lex Agrokor. Problematiku oko tog zakona, koji automatski ruši slobodnu tržišnu utakmicu i čini jedne jednakijima od drugih, smo opisali u tekstu o svim problemima oko državnog favoriziranja jedne kompanije.

Zaključno je bilo jasno da je hrvatska Vlada glavni otpornik reformama, kao što smo naveli u tekstu u kojem smo prenosili različita promišljanja od strane nekoliko analitičara te objasnili zbog čega hrvatski politički establishment ne želi provoditi nikakve reforme.

Ipak, stanovništvo RH je prepoznalo klijentelistički odnos između politike i Agrokora te je to dovelo do nove političke nestabilnosti i postupnog opadanja podrške onim političkim strankama koje su čvrsto stale u obranu destruktivne sprege između Agrokora i politike, o čemu smo pisali kad smo analizirali novonastalu političku situaciju koja se stvorila upravo zbog situacije oko Agrokora.

Novonastala politička borba je uzdrmala ionako nestabilnu političku situaciju te potegnula pitanje o tome kako politička nestabilnost djeluje na gospodarski rast. Praćenjem glavnih gospodarskih pokazatelja od studenog 2015. godine smo dokazali da politička nestabilnost nije imala negativan utjecaj na gospodarski rast i tako smo dokazali sa su izjave onih koji stvaraju strah oko političke nestabilnosti neistinite te da se iza njih kriju politički interesi, a ne briga za gospodarski razvoj.

Iza nas su četiri uzbudljiva mjeseca u kojima smo vas nastojali što bolje informirati o pozadini dnevno-političkih i ekonomskih pitanja te kroz tekstove pokušali jednostavnim rječnikom objasniti ekonomske zakonitosti i utjecaj politike na njih. Trudili smo se interpretirati događaje na konzistentan način i kroz stavove za koje se zalažemo, a to su slobodno tržište, slobodni pojedinci, minarhistička  država i jednakost pred zakonom.