Vezani članci:
Kome smeta prodaja zemljišta strancima?
Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora
Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Čemu tolika ksenofobija?
Pernar širi mržnju protiv stranaca i stranog kapitala. Jesmo li stvarno ʼsluge na svojoj zemljiʼ?
Iza Agrokora ostaje talog našizma i socijalističke ksenofobije
Kad lovac postane lovina: Kako se na tržištu rješava rasizam i ksenofobija?
Našisti 2017.: Izjave zbog kojih smo se lani hvatali za glavu
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Cherry picking: Zašto našisti izvlače samo negativne primjere iz drugih zakonodavstava?
Država se više ne razbacuje samo našim novcem, sad prolijeva i našu krv
Kad se već Vlada nije mogla oduprijeti našistima, hoće li moći Bruxelles?
Kako i zašto je Tolušić započeo trgovinski rat sa Srbijom
5 osnovnih vrsta našizma i njihove posljedice na zajednicu
Cijela priča o shvaćanju ekonomije u Hrvata stala je u jednu Kavranovu izjavu
Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'
Škoj je naš, šoldi vaši
Našizam - uzrok, nastanak, razvoj i posljedice
Novo na Liberalu:
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti
Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?
Koronaško-katolički portal priznao radi čega je zapravo proveden referendum 'o braku'
Zambija saga: Umjesto rasprave o meritumu, vodi se frontalni kulturološki rat
Je li Ćimić stvarno prijavio Hrvate zatočene u Zambiji tamošnjim organima reda?
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?

Ksenofobija na hrvatski način


Piše: Mario Nakić
16.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ksenofobija na hrvatski način


Piše: Mario Nakić
16.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mnogi narodi, pogotovo u zapadnoj Europi, imaju danas u manjoj ili većoj mjeri istaknutu fobiju od stranaca, ali ona se pretežno odnosi na imigrante koji su došli iz siromašnijih dijelova svijeta, osobito na one koji imaju drukčije kulturološke obrasce. To je donekle razumljivo, ali uglavnom nije opravdano, pa čak ni utemeljeno na realnoj prijetnji (bilo u vidu terorizma ili gubitka radnih mjesta). Što se tiče takve populističke ksenofobije koja je, neki tvrde, u porastu, ja sam uvjeren da je zapadna civilizacija dovoljno jaka da će ju s vremenom uspješno savladati, da će se ljudi jednostavno naviknuti na suživot s onima koji dolaze iz drugih kultura, a da će se oni u nekom razumnom roku i u većoj mjeri uspješno integrirati u novu okolinu.

Hrvatska taj problem nema. Kod nas nema neke fobije od stranaca, od drukčijih u religijskom, kulturološkom ili nacionalnom smislu, odnosno ona nije izražena u znatnijoj mjeri da bismo to mogli navesti kao neki nacionalni problem. Možda je to zato što Hrvatska nema puno imigranata. Kod nas dolaze stranci u velikom broju samo na ljetovanje, a i onda to su uglavnom imućni ljudi, barem u odnosu na nas, od njih dobar dio Hrvatske živi cijele godine pa nemamo nikakvog razloga za bilo kakav hejt.

Ali mi imamo jedan drugi problem, rekao bih čak jedinstven u cijelom svijetu. Mi se grozimo od stranog kapitala, grozimo se stranih investitora i trgovinske razmjene. To je, rekao bih, puno ozbiljniji problem od klasične ksenofobije jer naša ksenofobija nama ne dozvoljava da se razvijemo. Kad se u javnosti proširi vijest da je netko izvana zainteresiran uložiti neku veću novčanu sumu u neki projekt u Hrvatskoj, naš narod, pa često i naša politika, dočekuju takvu vijest u najmanju ruku skeptično. Prvo se postavlja pitanje: Što on hoće? Koliko će profitirati? Onda se ide dalje pa se mjere površine koje će "uzurpirati" za svoj projekt, koliko će nam čistog zraka oduzeti, pa se nerijetko organiziraju i referendumi kako ne bi dobio dozvolu lokalne samouprave za gradnju itd.

Pogledajmo jedan svježi primjer - Agrokor. Privatni koncern kojem je država, iz nekog političkog razloga, postavila svoju prinudnu upravu. Dok je taj Agrokor podizao ogromne kredite kod stranih banaka, a najveći je bio onaj ruske banke Sberbank, nitko nije potezao pitanje "strvinara", "lešinara" itd. Kad je izašao u javnost ugovor s američkim fondom, odjednom su svi skočili - od političara do medija. Bernardić viče: "Veleizdaja!", Mostovci isto. Najjači je Ivan Lovrinović, koji je u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" čak postavio pitanje zašto baš s tim fondom, zašto te obveznice nisu preuzeli hrvatski mirovinski fondovi. Nitko ga nije pitao je li on normalan. Kreditiranje posrnulog koncerna koji je već u dugovima do guše je visokorizični posao. Hrvatski mirovinski fondovi već su sudjelovali u sanacijama Agrokora, da su opet to napravili Hrvati bi se mogli komotno oprostiti od svojih mirovina.

Budimo realni, taj kredit je dogovoren na brzinu isključivo kako bi se isplatilo male dobavljače koji bi u protivnom napravili pobunu, blokirali promet po Slavoniji itd. Vlada je to napravila radi socijalnog mira, zapravo je odgodila problem jer on će se ponoviti budući da je većina dobavljača odlučila nastaviti (?!) raditi s Agrokorom. Kao da ne postoje drugi!

Agrokor se tretira kao nekakvo javno dobro, kao državna firma pa je veleizdaja ako ona sklopi ugovor o kreditiranju s Amerikancima. Strvinari? Pa nađite mi neku poštenu banku koja bi izvalila milijarde dolara na brzinu firmama koje su u takvoj situaciji. Možete samo naći "strvinare" koji će postaviti takve uvjete da padnete na dupe. Tako je to kad sve podredite spasu jedne firme kao da druge ne postoje. A ne postoje jer nisu "naše". Pritom smo totalno zaboravili cijeli niz velikih vjerovnika koji su također stranci, ali problem je nastao tek kad su u igru ušli Ameri. Oni su Hrvatima nekako posebno sumnjivi.

Todorić ima u Nizozemskoj tvrtku koja je vlasnik Agrokora i u koju se slijevala ogromna dobit svih ovih godina. Nitko od ovih našista se nije pitao kako to može biti "naša" tvrtka. Po čemu je onda Konzum drukčiji od Kauflanda, Lidla ili Spara? Zašto se cijelo vrijeme, a pogotovo sad, forsira Konzum u odnosu na druge trgovačke centre? Svi ostali isplaćuju bolje plaće i imaju daleko bolje rokove za isplatu dobavljačima. Drugi centri izvoze hrvatsku robu izvan Hrvatske. Da se Konzum pusti da propadne, stvorio bi se prostor za širenje ovih boljih, a i oni dobavljači koji imaju što ponuditi, sigurno bi dobili priliku da prodaju svoju robu njima.

Nevjerojatno je kako se kod nas brzo i lako može proširiti ksenofobija kad je riječ o trgovini. Dovoljno je bilo da ministar Tolušić javno iznese neke potpuno neprovjerene informacije o stranim trgovačkim centrima pa da narod masovno povjeruje.

Mislim da Hrvati pate od nekog kompleksa uvjetovanog poviješću. Hrvatska je oduvijek bila pod vladavinom nekih većih naroda pa je ostao taj strah od stranaca i bojimo se da će nas svaka veća investicija ili ulazak stranog kapitala nekako "pokoriti". Da će nas učiniti svojim kmetovima, da će nas "kupiti". Treba samo reći da je od 2012. godine do danas u Irsku investiralo više od 300 američkih kompanija, od kojih su mnoge vrlo ugledne i zapošljavaju ukupno stotine tisuća ljudi. Što mislite, jesu li Irci organizirali referendume da im se ne dozvoli ulaganje u njihovu zemlju?

Hrvati su iz nekog razloga uvjereni i kako su telekomunikacijske tvrtke znak porobljavanja jer su te tvrtke u vlasništvu "stranaca". Pa sam tako čuo teze kako "Njemačka izvlači novac Hrvata preko Deutsche Telekoma". Ljudi potpuno zanemaruju činjenicu da DT nije državna nego privatna kompanija. I da je u vlasništvu nekog Hrvata, opet bi on na tome profitirao. Potpuno je svejedno jesu li te tvrtke u vlasništvu Hrvata ili stranaca, bitno je da ih je što više na tržištu kako bi se postigli što bolji uvjeti za kupce i što povoljnije cijene. I u drugim, puno razvijenijim zemljama od naše, na tržištu su telekomunikacijske kompanije čiji vlasnici nisu isključivo njihovi državljani ili njihovi etnički pripadnici, ali samo Hrvati rade od toga neki problem. Kao da bi nam bolje bilo da je država monopolist i na tom području pa da nam nabija cijene telefoniranja kao što nabija cijene struje i putarina.

Ta je ksenofobija ozbiljan problem jer se bogatstvo nacije može povećavati samo otvaranjem prema investitorima i trgovinskom razmjenom. Hrvatskoj treba još veća trgovinska razmjena u oba smjera, i uvoz i izvoz, a to je teško postići uz zakonske, ali i mentalne barijere.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.