Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
25.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
25.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Na prvom zasjedanju novog saziva švedskog parlamenta Riksdaga, socijaldemokratski premijer Stefan Loftven izgubio je podršku većine što znači da će njegova vlada trajati još onoliko dugo dok se ne formira nova. Drugim riječima, lijeva koalicija je sada i službeno izgubila vlast u Švedskoj.
Loftven je nakon nedavnih izbora, na kojima je njegova Socijaldemokratska stranka osvojila najviše glasova, ali skupa sa svojim dosadašnjim saveznicima (Zeleni i Ljevica) je osvojila samo 144 od potrebnih 175 mjesta za većinu, pokušao dogovoriti veliku koaliciju s Umjerenjacima, a potom sa Strankom centra i Liberalnom strankom koje inače pripadaju suprotstavljenom desnom bloku, samo kako bi se izbjegao dolazak na vlast desnih populista Švedskih demokrata. Nije mu to uspjelo jer su sve stranke Koalicije desnog centra već prije izbora najavile da ni u kojem slučaju neće podržati njegov novi mandat.
Zatim im je nudio da Umjerenjaci sastave vladu koju bi podržali socijaldemokrati, ali i to je odbijeno. "Mi smo učinili ono što smo obećali biračima da ćemo učiniti. Rekli smo da Švedska treba novo vodstvo, novi smjer", komentirao je Ulf Kristersson, predsjednik Umjerene stranke (konzervativni liberali) koja je druga po snazi u parlamentu i najjača stranka u oporbenoj Koaliciji desnog centra.
Što će se sada dogoditi? Trenutno je pat pozicija na snazi budući da nijedna velika koalicija nema potrebnu većinu. Umjerenjaci će pokušati sastaviti novu vladu, ali su male stranke iz lijeve koalicije (Ljevica i Zeleni) već rekle da one neće podržati vladu desnog centra, što znači da će morati tražiti podršku Švedskih demokrata za koje su prije izbora sve stranke rekle da neće koalirati s njima, ali nakon izbora su to potvrdili svi osim njega. To znači da vjerojatno ipak računa na njihovu podršku, ali opet će mu nedostajati 43 zastupnika za većinu. Morat će nagovoriti i svoje kolege iz koalicije, odnosno barem dvije stranke od njih: Stranku centra (klasični i progresivni liberali), Liberalnu narodnu stranku (socijalni liberali) i Demokršćane. Bar dvije od te tri stranke, a sve su nakon izbora rekle da neće sudjelovati u vladi sa Švedskim demokratima, trebat će promijeniti mišljenje.
Najvjerojatnije će se dogoditi sljedeće: Koalicija desnog centra složit će novu vladu, a Švedski demokrati u njoj neće sudjelovati, ali će je podržati u parlamentu. I pritom će, naravno, svoju podršku uvjetovati. Budući da se Švedski demokrati bave isključivo problemom imigracije, za očekivati je da će svoju podršku novoj vladi uvjetovati restriktivnijim pristupom države prema tom problemu.
Švedska će tako dobiti najdesniju vladu u svojoj povijesti. Iako je Koalicija desnog centra povremeno bila na vlasti tijekom proteklih 50 godina, u njoj su cijelo vrijeme prevladavale liberalne struje, tako da je to zapravo bila centristička vlada. Uz uvjetnu potporu desnih populista, Švedska će otići desnije no ikada. Pripremite se na medijsko bombardiranje sa svih strana jer ako se takav dogovor postigne (a on je u ovom trenutku najizvjesniji), mnogi novinari će to prikazivati kao totalnu katastrofu, "kraj Švedske" i slično.
U stvarnosti, ništa se katastrofalno neće dogoditi. Švedska će prekinuti s dosadašnjom politikom slobodne imigracije iz zemalja trećeg svijeta i počet će provoditi pozitivnu selekciju. Budući da Švedski demokrati neće voditi glavnu riječ, nema straha da će zemlja otići u nacionalizam. Selekcija imigranata će se provoditi po istim kriterijima kao i u mnogim drugim zapadnim zemljama, a to su prvenstveno zahtjevi tržišta. Na taj način se preventivno rješavaju mnogi drugi problemi poput kriminala i rasta socijalne države, javne potrošnje i slično.
Poznato je da Umjerenjaci i druge stranke Koalicije desnog centra žele sniziti previsoke poreze i javnu potrošnju, ali bit će zanimljivo vidjeti hoće li ih Švedski demokrati u tome podržati jer se već pokazalo na primjeru Danske da desni populisti nisu baš skloni rezanju poreza i socijalne države.
Uostalom, Danska već godinama ima vladu u kojoj sudjeluju liberali, konzervativci i desni populisti pa država funkcionira bez problema, a čak je ljevičari diljem svijeta često navode kao svoj ideal blagostanja, tako da se vjerojatno niti sa Švedskom neće dogoditi ništa loše.
Švedska je gospodarski jako dobro, trenutno ima drugi najveći gospodarski rast među razvijenim zemljama Europske unije (iza Irske), tako da na ovim izborima nije bilo odlučujuće ekonomsko stanje. Ovo su bili više kulturološki izbori, a radikalna politika ljevice koja se zadnjih godina previše fokusirala na slobodu imigracije iz zemalja trećeg svijeta i na feminizam doživjela je svoj poraz. To se moralo dogoditi.