Vezani članci:
Zakon o doprinosima za direktore rezultat je pogrešne percepcije poduzetništva
Lipa, Women in Adria i IPH traže od Marića izmjene zakona o doprinosima za direktore poduzeća
Plenkovićeva vlada nije dugo izdržala kao fiskalno odgovorna; javna potrošnja se povećava 100% više od BDP-a
Hrvatska vlada opet spašava Croatiju Airlines, a Slovenci svoju aviokompaniju puštaju da propadne
Pametno o Marićevom progonu paušalaca: ʼUmjesto kočenja IT industrije, treba joj omogućiti da procvjetaʼ
Ne, paušalci nisu varali državu. Novi zakon će ih poslati u ilegalu
Pušači već uplaćuju u proračun trostruko više od troškova njihovog liječenja, ali novac ne završi u zdravstvu
Marićeva mjera je diskriminatorska, protuustavna i protuzakonita
Marićevi porezni rezovi - kozmetičke mjere bez bitnih promjena. Evo što vlada treba učiniti...
Ovoj vladi ne treba rekonstrukcija nego potpuna dekonstrukcija
Ovaj lik je car: Bio je potpredsjednik antireformske vlade, a sada se sjetio da Hrvatska treba reforme
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Vjerodostojni u laganju
Hrvatski BDP ne raste nego stagnira. Država treba smanjiti potrošnju!
Marićev novi prijedlog zakona poticaj je radu na crno, tvrdi Ivana NL
A kako bi bilo da oni plate dugove Uljanika iz svoga džepa?
Nisu mogli naći ekonomista koji bi stao uz Marića pa su ga morali izmisliti
Marićev sramotni zakon neće proći - nije računao na dvije stvari
ʼNeka se ministar proba samozaposliti na tržištu i prvi mjesec zaraditi 11.000 kuna!ʼ
Pohlepa, nametnici i zlorabljivači
Sad je vrijeme da liberali na vlasti dokažu svoju principijelnost
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
Ovo je za njih reforma: Vlada predlaže povećanje minimalca za poduzetnike 100%
Hrvatska vlada - puno štete, nišʼ koristi
Marić tvrdi da je Hrvatska u donjoj polovici EU po oporezivanju plaće. Koliko u tome ima istine?
Marić ne zna koji bi porez smanjio. Evo prijedloga...
Pozitivni rezultati pokazuju da porezna reforma funkcionira. Sad je treba proširiti i na PDV
Marić povisio trošarine na cigarete. OK, ali zašto ne smanji trošarine na gorivo?
[ANKETA] Izaberite najgoreg ministra u Plenkovićevoj vladi
Zdravko Marić = Slavko Linić
Novo na Liberalu:
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine

Marića nije briga za vašu plaću, on bi da plaćate državi minimalno 4.000 kn bez obzira na prihode!


Piše: Mario Nakić
Photo: Gov.hr
22.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Marića nije briga za vašu plaću, on bi da plaćate državi minimalno 4.000 kn bez obzira na prihode!

Marića nije briga za vašu plaću, on bi da plaćate državi minimalno 4.000 kn bez obzira na prihode!


Piše: Mario Nakić
Photo: Gov.hr
22.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nakon velike prašine podignute u javnosti, novi zakon o doprinosima poslan je na doradu. Međutim, izgleda da bitka za poduzetničke slobode još nije gotova jer Marić ne odustaje od svoga prijedloga. Sad tvrdi da smo pogrešno interpretirali da on želi nametnuti visinu poduzetničke minimalne plaće, a on je zapravo mislio samo na osnovicu zbog - poreza i doprinosa.

Naravno, nitko nije ni mislio da on brine za vašu plaću, njemu je bitno samo da vi platite minimalno oko 4.000 kuna državi svaki mjesec bez obzira koliko zaradili, to je jasno. Ali poanta je ista - riječ je o enormnom poskupljenju nameta.

Poduzetnik početnik, onaj tko osniva tvrtku, u velikoj većini slučajeva nema pripremljeno tržište koje jedva čeka njegove usluge, već se mora za njega izboriti. To je jako dobro opisala saborska zastupnica Ivana Ninčević-Lesandrić. A gospodin Marić očekuje da, bez obzira na prihode, svaki poduzetnik mora svaki mjesec plaćati državi minimalno navedeni iznos. Kako će do njega doći - to ga nije briga.

Neki su novinari, očito zbog kroničnog nepoznavanja materije, zaključili kako se poduzetnici bune zato što "ne žele plaćati poreze i doprinose", što je smiješno. Nitko se ne buni radi toga, želimo biti ravnopravni s ostalima, a to znači da plaćamo poreze i doprinose na ono što zaradimo. Ako zaradimo manje od navedene osnovice, onda ne možemo ni platiti porez za toliku zaradu. Marić bi da ljudi plaćaju porez na dohodak za dohodak koji nisu zaradili. Razmislite malo o tome.

Što se tiče doprinosa, u redu. Oni se moraju plaćati svaki mjesec ako želimo da nam idu zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali opet želimo ravnopravnost. Minimalna osnovica za poduzetnike mora biti jednaka minimalnoj osnovici za bilo kojeg zaposlenika. Nemojte mi reći da 4.000 kuna treba koštati mjesečno zdravstvo i staž za nekoga tko ne prihoduje više od 7.000 kuna i tko nijedno ni drugo vjerojatno neće koristiti! Usput, misli li itko na to od čega će ljudi živjeti?

Stvari postaju jasnije ako u obzir uzmemo i potpore za samozapošljavanje koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje novcem iz EU fondova. Riječ je o bespovratnoj jednokratnoj naknadi od 55.000 kuna za nezaposlene koji pokrenu vlastiti posao i zadovolje postavljene uvjete. Država sada poskupljuje svoj paušalni namet (jer kako inače nazvati gotovo 4.000 kuna koje će svaki poduzetnik morati paušalno plaćati državi svakog mjeseca?) koji će na godišnjoj razini iznositi skoro 50.000 kuna. Tako da je Marić mudro osmislio način da baš te potpore iz EU fondova izvuče u državnu blagajnu.

Ljudi padnu na mamac da se samozaposle i dobiju 55.000 kuna, a onda im država u prvoj godini rada taj skoro cijeli iznos izbije iz džepa. Kreativnost birokrata zna biti stvarno zapanjujuća kad je riječ o umjetnosti izbijanja novca iz džepova građana. Nanjušili su oni gdje bi moglo biti novca.

Lani je oko 3.500 nezaposlenih iskoristilo potporu za samozapošljavanje, a ove godine očekuje se da će ih biti oko četiri i pol tisuće.

Ali ovakva politika mogla bi se vratiti vlastodršcima kao bumerang. Znanstveno je dokazano da povećavanje nameta i regulacija nad poduzetništvom ima negativan utjecaj na samozapošljavanje i osnivanje malih poduzeća. Preporučujem gospodinu Mariću i svima ostalima koji su zainteresirani da prouče ovo istraživanje profesora sa Sveučilišta u Londonu iz 2010. godine o utjecaju opsega države, poreza i korupcije na poduzetništvo, ili barem neka pročitaju sažetak koji kaže:

Istražujemo koje su to institucionalne karakteristike koje će najviše utjecati na odluku pojedinca da postane poduzetnik. Usredotočili smo se na veličinu vlade, slobodu od korupcije i tržišne slobode, definirane kao klaster varijabli vezanih za zaštitu imovinskih prava i regulacije. Te veze provjeravamo kombinacijom institucionalnih pokazatelja na razini svake od promatranih 47 zemalja s podacima iz ankete Globalnog poduzetničkog monitora. Naši rezultati ukazuju na to da se poduzetnički unos odnosi suprotno na veličinu države (što je veći opseg države, manje je interesa za poduzetništvo), a slabije na indeks korupcije. Skup institucionalnih pokazatelja koji predstavljaju tržišne slobode značajan je samo u nekim specifikacijama. Sloboda od korupcije bitno je povezana s poduzetničkim duhom, osobito kada se iz uzorka uklone najbogatije zemlje, ali za razliku od opsega vlade, rezultati korupcije nisu potvrđeni modelima s fiksnim efektima na razini svake države.

U samom istraživanju, konkretno kad je riječ o nametima na poduzetništvo, zaključeno je sljedeće:

Došli smo do čvrstog negativnog odnosa između opsega države i poduzetništva. Slično kao i u ranijim istraživanjima (Parker 2004, Henrekson 2005, Koellinger i Minniti 2009), tvrdimo da velika socijalna država uz visoku razinu poreza smanjuje poduzetničke inicijative i ulazak novih poduzetnika na tržište. To ima široke implikacije na cjelokupni gospodarski razvoj zemlje, u smislu veće ekonomske nejednakosti stanovništva, mogućnosti monopola i povećanja korupcije u privatnom i javnom sektoru.

Hrvatska je na Indeksu ekonomske slobode 92. u svijetu, nama treba popuštanje državnih regulacija i smanjenje nameta na poduzetništvo. Poduzetničke slobode su, podsjećam, prema Ustavu RH "temelj hrvatskog gospodarstva". Je li došlo vrijeme da se zakoni pišu u skladu s Ustavom?



 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.