U današnjem članku Jutarnjeg lista, naslovljenom "DRŽAVA IZAŠLA IZ MINUSA, JE LI VRIJEME ZA SMANJENJE POREZNE PRESIJE ZA GRAĐANE I PODUZETNIKE? Poslodavci zavapili: Vrijeme je za niži PDV!" ministrica gospodarstva Martina Dalić iznijela je tvrdnju koju će teško obraniti:

"PDV je porez na potrošnju i njegovo smanjivanje upravo u ovoj uzlaznoj fazi ciklusa većinom ne bi rezultiralo snižavanjem cijena i eventualnom koristi za građane, nego bi se prelilo u čistu jednokratnu subvenciju trgovcima. Stopa bi se smanjila, cijene bi većinom ostale iste, a razlika bi ostala trgovcima."

Ona, dakle, polazi od pretpostavke da bi smanjenjem PDV-a profitirali trgovci koji bi manje morali plaćati državi, a da bi se smanjili državni prihodi pa građani ne bi osjetili nikakvo poboljšanje. Potpuno pogrešna pretpostavka. Brojni primjeri snižavanja PDV-a u drugim zemljama pokazuju upravo suprotne učinke. Primjerice, sniženje PDV-a na hranu i poljoprivredne proizvode 2015. godine u Rumunjskoj dovelo je do povećanja potrošnje, jeftinijih cijena, boljeg punjenja državnog proračuna i nulte stope inflacije. Evo što piše Anda Popescu u izvještaju za Veleposlanstvo Nizozemske u Bukureštu o efektima rezanja PDV-a u Rumunjskoj 2 mjeseca nakon stupanja na snagu:

Dva mjeseca nakon smanjenja PDV-a s 24 na 9 posto cijene prehrambenih proizvoda niže su 8,2 posto. Ukupna vrijednost prehrambenih proizvoda na tržištu se povećala s 10 milijardi na 11,5 milijardi eura u odnosu na isti period prošle godine. Ministar poljoprivrede Constantin nije znao točno reći je li povećanje potrošnje među građanima realno ili je odraz nestanka crnog tržišta, ali "bez obzira na to, efekt je prilično dobar...Danas imamo 12 do 15 posto više robe koja se oporezuje".

Mnoge druge analize rezanja PDV-a također pokazuju da su učinci pretežno pozitivni, a evo zašto. Pretpostavimo da ja imam trgovinu mješovitom robom. Smanji se PDV na, recimo, 15 posto, ali ja odlučim da ne želim spuštati cijene, nego ću više sebi ostaviti. Ali vi imate drugu trgovinu mješovitom robom koja ide nešto slabije od moje. Vi ćete sad vidjeti priliku jer možete sniziti cijene u svome dućanu, a da vam ostane jednako kao i dosad. S nižim cijenama privući ćete kupce koji će iz moje trgovine prijeći u vašu. Tako ćete natjerati i mene da snizim cijene kako ne bih propao.

Netko će reći da će se državna blagajna slabije puniti. Možda samo na početku i to samo od PDV-a, ali ne smijemo zaboraviti i druge načine punjenja proračuna. Snižavanje cijena znači da će građani, kupci, moći kupovati više roba i usluga. To znači da će proizvođači i trgovci više zaraditi. Budući da će imati više posla jer će se povećati potražnja za robom i uslugama, proizvođači i prodavači će morati zaposliti više ljudi. Od većeg zapošljavanja država će više zaraditi od poreza na dohodak. Od ostvarene veće dobiti opet će država više zaraditi, tako da će se manjak prihoda od PDV-a nadomjestiti većim prihodima od drugih poreza.

Smanjenjem PDV-a profitirali bi svi - od proizvođača i trgovaca do kupaca, a posljedično i država. Sve skupa bi znatno ubrzalo rast BDP-a. Rezanje PDV-a bio bi pun pogodak za Hrvatsku. Da se to učini ne treba čekati 5 godina kad tu više ne bude imao tko kupovati i trošiti, nego danas - dok još ima ljudi koji mogu trošiti.