Vezani članci:
Duhaček i Veljača imaju previše zajedničkog s nasilnicima iz Zadra
Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ
Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka
ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)
Moj najdraži vic o filovanju
Kako bi izgledala reklama za žilete koja bi se svidjela uvrijeđenim konzervativcima?
Zašto je ova reklama toliko uvrijedila konzervativce?
Knjižnica FFZG-a pokušala nasmijati studente vicem o filovanoj paprici. Nije prošlo dobro...
Američka ljevica je u građanskom ratu; hoće li prevladati razum ili feministički ekstremizam?
Ima li nešto što pravobraniteljica za feminizam ne bi zabranila?
Znanstvenik suspendiran s CERN-a zbog tvrdnje da su muškarci u znanosti diskriminirani
Hrvatska ljevica ima problem s mizoginijom i seksizmom u vlastitim redovima
Žene u Hrvatskoj žrtve su vulgarnih napada, a svatko brani ʼsvojeʼ
FIFA traži od medija da diskriminiraju zgodne žene
Koja je razlika između ove dvije tragedije?
Huffington Post: 'Bijelim muškarcima treba zabraniti pravo glasa'
Feministička kolumnistica napustila Guardian nakon članka u kojem tvrdi da ženu definira spol, a ne osjećaj
Zastupljenost žena među kandidatima najslabija u HDZ-u, SDP-u i Domovinskom pokretu
Dejan Kovač pozvao građane da na predsjedničkim izborima glasaju za Ivana Pernara
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Hoće li žene sad iz Švicarske i Švedske preseliti u Hrvatsku i Rumunjsku?
Ovaj lijevi aktivist se u Novostima sprda meni zato što sam bio žrtva nasilja
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Problem nasilja neće se riješiti forsiranjem ideoloških sukoba
Veljačina retorika se bazira na rasizmu, seksizmu i nepoznavanju materije seksualnog i rodnog nasilja
Kako je ʼklerikalna desnicaʼ naučila hrvatsku ljevicu što je pravi, iskreni feminizam
I one zaslužuju zaštitu temeljnih ljudskih prava!
Kako je troje znanstvenika raskrinkalo postmodernističku akademsku zajednicu
[VIDEO] Feminist fizički napao pro-life aktivisticu pa ostao bez posla
Aktivizam ili idiotizam?
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Misli kao Rosa Luxemburg, djeluj kao Joca Amsterdam


Piše: Đino Kolega
5.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Misli kao Rosa Luxemburg, djeluj kao Joca Amsterdam

Misli kao Rosa Luxemburg, djeluj kao Joca Amsterdam


Piše: Đino Kolega
5.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U Zagrebu koegzistiraju dva šunda. Prvi se, opravdano i iskreno, obraća logici profita, povlađuje vulgarnim i nebrušenim estetskim zahtjevima koje izvolijevaju široke mase konzumenata. Osnovna funkcija tog šunda jest da isporuči kratkotrajan užitak koji će omogućiti bijeg iz amorfne i uškopljujuće stvarnosti, koji će konzumenta resetirati i vratiti ga, svježijeg i odmornijeg, u neprenosivu realnost svakodnevice.

Drugi šund, u odnosu na ovaj, tek je na prvu tankoćutniji, djeluje kao estetska antiteza prvom šundu i parazitira unutar manje-više hermetičnog kruga ljudi, najčešće kulturnjaka i humanista, koji kolektivno čine nepresušno vrelo intelektualnog resursa i delikatnog ljevičarskog eklekticizma. Posljednji, da bi bio valjan u potpunosti, mora težiti i specifičnom revolucionarnom impulsu kojeg krasi odgovarajući vikend - karakter. Osnovna funkcija tog šunda jest da, za razliku od prvog, konzumenta što je više moguće približi amorfnoj i uškopljujućoj stvarnosti, i to da ga približi u toj mjeri gdje će šira društvena slika postati otegotna okolnost, a u novoj, ispikseliziranoj realnosti moći će se raspoznati isključivo akteri i konzumenti drugog šunda, kao uostalom, i šund sam.

Prvi je šund okupirao televiziju, estradu i sportska događanja. Drugi je zaposjeo kazališta, književne večeri i dostojanstvene građanske prosvjede. Kako niti jedan niti drugi ne posjeduju značajnu sadržajnu vrijednost, veliki sam obožavatelj obojice.

Dakle, razumljivo je, zašto se činilo potpuno destruktivnim propustiti panel imena "One nadiru u falangama: seksizam i kritika", naročito što su organizatori panela, Hrvatski PEN centar, Hrvatsko društvo pisaca, portali Kulturpunkt i Booksa.hr, potrudili da u opisu događaja, kao neposredan razlog sazivanja foruma, navedu i "sporne i problematične kritike" autora ovih skromnih redaka.

Čisto konceptualno gledano, antitetički, ovakve i slične javne forume trebalo bi što prije lišiti digniteta koji nose valjda od Antike i kojim ih se, po navici, njeguje kao nekakve poligone na kojem građanin ima priliku "trenirati" svoje građanske slobode, demokratičnost i što li već. Koncept foruma i sličnih panelica najmanje od svih veza veze ima s dijalogom, neistomišljenici se pozivaju ili su dobrodošli govoriti rijetko ili nikada, a stvarna narav prikladno se svodi na međusobno tapšanje po leđima vječno jednih te istih lica i cipelica.

Što se publike tiče, čine ju najčešće babe, stričevi i "ostali u studiju i režiji". Njihova je uloga pasivno usvajanje nekakvih sterilnih i sirotinjskih teza kojih proizvode "proizvođači panela", a onda, koliko je tko razumio, njihovo daljnje biflanje i reprodukcija. Panelicu su, koliko sam osobno uspio pokopčati, činile dvije feministice, od kojih je jedna, kako navodi, socijalistička feministica, Nađa Bobičić, zatim feministica prozaik(inja) Antonela Marušić i tri kežual feministice, novinarka Ivana Perić, docentica Maša Grdešić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i konačno, književna kritičarka Katarina Luketić.

Sve u svemu – jedna osoba.

Ovdje ću elegantno izbjeći da upadnem u zamku prepričavanja čitavog recitala "frankensteina" BobičićMarušićPerićGrdešićLuketić jer se, uglavnom, radilo o tuširanju gotovo dvosatnog zgražanja nad kritikom Serdarevićkinog romana koju je, ovog ljeta, u časopisu Republika, napisao Ivica Matičević. I premda je Matičević u dijelovima kritike otišao "full retard", efektno podebljavši dojam tom nekakvom "Bespuća povijesne zbiljnosti" poetikom, karakterističnom za državne mjesečnike o "kulturi" koje čita nitko, promocija retorike razočaranih matera, opća moralna panika i pitanja poput "Kako si se ti osjećala kada si pročitala kritiku?" depresivna su u gotovo jednakoj mjeri, a ponegdje i bolje.

Umjesto toga, skratit ću na zaključak koji sam namjeravao iznijeti na panelu, prije nego mi je predsjednik Hrvatskog društva pisaca, Tomica Bajsić, zabranio da dalje više išta govorim tvrdeći da sam "panelicu uzurpirao".

Feminizam danas zanima neki Ivica Matičević i njegove marginalne kritike gotovo jednako marginalnih i limfatičnih romana poput "Eksperimenta Irene Tot" Korane Serdarević. No, to je, s jedne strane, lakoshvatljivo. Hannah Arendt, recimo, dosta piše o toj paranoji u autarkičnim društvenim konceptima - kada eliminiraš sve potencijalne prijetnje pa počnu i sjene na ulici da te ruše.

Matičević je, u ovoj priči, više no uspješno, poslužio za ulogu siluete, njegov je slučaj isporučio "neprijatelja koji opravdava postojanje", siroti Matičević, na kraju, dođe nešto poput propuha za hipohondre. Jer narativ je na ljevici, naročito iz autarkične feminističke perspektive, nemjerljivo važniji od sirovih, neuzbudljivih činjenica. Praviti panel na temu "Kritike ideološke pozicije poput trećevalnog intersekcijskog feminizma nisu fašizam", zvuči kao nekomercijalna i nepraktična djelatnost osuđena na propast. Naročito za ideološku poziciju koja nema više za što da se bori.

No, nismo došli ni do pola filma. Feminizam sa svojom ekstrapolacijom priučenih fanatika, pomahnitalih baba i agresivnih identitarijanaca obećava uzbudljivu završnicu. Flegmatičnost i ta nekakva dopadljiva nezainteresiranost, kompletni muk u obraćanju realnim akupresurnim točkama čitave feminističke teorije, poput recimo zapadnog feminizma u odnosu na islam i zemlje izvan ružičastog zapadnog balončića, jamče da feministički horror show može i tvrđe. Da teror političke korektnosti može i obuhvatnije, da novi jezični kodovi mogu i šire, i konačno, da supkultura može i supkulturnije.

Jer ništa nego supkultura jest. Lakoraspoloživa dokolica u blažim simptomima i histeričan hobi u težim, i to manje-više dobrostojeće srednje klase što subotom, po buvljacima, čeprka po otpadu jugoslavenskog građanstva, da bi nedjeljom, kako efikasno sažima Grdešićka, našla vremena za "feminističko iščitavanje Shakespeara". Diskurzivna tolerancija spram ovog, mora se priznati, ugodnog džabalebarenja bila bi od najlakše prirode da se s druge strane profila naizgled banalnog ideološkog lica, ne kriju najgori dekonstruktivistički komesari i cenzori kojima je sloboda govora najveći problem, koji prema ideološkim neistomišljenicima ispoljavaju gotovo karnevalsku brutalnost, uništavaju im karijere ako nešto pogrešno izgovore, društveno marginaliziraju i kojih, u konačnici, kamatare nauštrb nekog, potpuno nejasnog i samo njima poznatog neprocijenjivog dobra.

Drugim riječima, "misli kao Rosa Luxemburg, djeluj kao Joca Amsterdam".

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

ĐINO KOLEGA
Đino Kolega je freelance novinar, komentator i kulturni kritičar. Objavljuje u raznim medijima.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.